Turizam budi gospodarstvo

Hrvatska je ove godine za promidžbu svoje turističke ponude utrostručila sredstva s devet na 27 milijuna kuna. To najbolje svjedoči da turizam više nije sporedna gospodarska grana u Hrvata za koju je proteklih desetljeća vrijedio slogan: »Od turizma se ne živi, ali se od njega lakše preživljava«. Sve one koji su početkom godine prognozirali da će ovoljetna sezona biti i do 20 posto slabija nego prethodna, demantirala je statistika, prema kojoj je od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj ostvareno 49 milijuna noćenja, ili sto tisuća više nego lani u istom razdoblju.

Budući da konkurentske zemlje, Grčka, Turska, Španjolska, Italija i Francuska bilježe slabije poslovne rezultate nego Hrvatska, možemo slobodno reći da su se Hrvati napokon počeli ozbiljno baviti turizmom, počevši od dodatne promidžbe koja je vođena i tako što su naši turistički poklisari usmenom predajom zvali na hrvatski Jadran Austrijance, Nijemce... a to se pokazalo više nego dobrim potezom.

Jedan od tih poklisara bio je predstavnik Hrvatske turističke zajednice u Beču Ranko Vlatković, koji nam je rekao kako su Austrijanci ove godine ostali najvjerniji klijent hrvatskog turizma, a njihove turističke agencije već su najavile dolazak većeg broja grupa u posezoni na našu obalu. Ove godine mnogi su Austrijanci otkrili da Hrvatska ima moderne autoceste kojima se za pet sati stiže od Beča do Kvarnera, pa sada nemali broj građana te zemlje i vikendom dolazi ne samo na Kvarnersku rivijeru, nego i u Dalmaciju. Austrijski turisti dobro znaju procijeniti odnos kvalitete i cijene usluge, a sve ih je više koji napominju kako je sada u Hrvatskoj taj odnos sve povoljniji za gosta. U našoj zemlji u kolovozu je boravilo 2,8 milijuna turista, što je tri posto više nego lani u istom mjesecu, a ostvareno je 19,2 milijuna noćenja, ili pet posto više nego 2008.

Budući da je pred nama još 20 posto turističke sezone, može se očekivati da će rezultat biti još bolji. Na sastanku Koordinacije za praćenje učinka turističke sezone, održanom u utorak u Opatiji, premijerka Jadranka Kosor naglasila je kako će Vlada i dalje podupirati razvoj turizma, što je potkrijepila najavom da će iduća školska godina početi sedam do 10 dana kasnije nego ova kako bi 1200 do 1500 učenika moglo dulje raditi u turizmu i time pridonijeti uspješnom nastavku sezone. O budućim kadrovima u turizmu, među kojima su kuhari, konobari, slastičari i recepcionari, brine i Ministarstvo turizma dajući stipendije za ta zanimanja.
Na Koordinaciji ministar turizma Damir Bajs rekao je kako se već sad razmišlja o sezoni 2010., jer konkurenti poput Italije i Francuske, koji u zadnje dvije godine bilježe minuse u turizmu, čine sve da bi se što prije izvukli iz problema, a Hrvatska već ima viziju kako u budućnosti biti što konkurentnija na sve nemilosrdnijem turističkom tržištu. Naš turizam povezan je s nizom gospodarskih djelatnosti - od poljoprivrede i prehrambene industrije, do izrade opreme za turističke kapacitete, proizvodnje naftnih derivata, do pružanja niza usluga i uključivanja u turističku industriju svih kulturnih potencijala kojima u Hrvatskoj raspolažemo.
Domaći je turizam u nepunih deset godina počevši od osamostaljenja države, doživio enogastronomski preporod, što nije bilo nimalo lako, jer smo do 1990. nudili samo crno i bijelo vino, a vrhunac kulinarske ponude bio je odojak na ražnju, što je nerijetko izazivalo kulturološki šok turista. Mnogi su i dandanas puni hvale za tadašnju turističku ponudu koja je »počivala« na katastrofalno lošim prometnicama diljem zemlje, a uz Jadransku magistralu od sjevera do juga, ne tako davno, nismo imali niti jedan pristojan sanitarni čvor u nebrojenim ugostiteljskim objektima. Taj nemali problem uspješno je riješio današnji direktor Glavnog ureda HTZ-a i svojedobno ministar turizma Niko Bulić, koji je potaknuo akciju dovođenja u red sanitarnih čvorova u ugostiteljskim objektima, i to pod prijetnjom - novčanim kaznama. Ove godine za uspjeh hrvatskog turizma u velikoj je mjeri zaslužan privatni smještaj - oko 650.000 registriranih ležajeva u sobama i apartmanima. Sve se više privatnih iznajmljivača profesionalno bavi turizmom, a ne kao dosad da im je to dopunska djelatnost. Smještajni kapaciteti pretvaraju se u obiteljske pansione sa četiri i pet zvjezdica, pritom se ne nudi samo puki krov nad glavom, već i prehrana što se pokazalo najunosnijom kombinacijom za iznajmljivače.
Posebna priča našeg turizma je razvoj nautičke ponude, a u većini naših pedesetak marina već dulje vrijeme postoje liste čekanja na stalni vez. To je jedini turistički segment u kojem je potražnja veća od ponude. Da bi se zadovoljilo nautičare, u planu je gradnja 15 marina s 5000 vezova te gradnja oko 10.000 vezova u postojećim marinama, sportskim lučicama i lukama. Proteklih godina ljepotu hrvatske morske obale otkrio je i svjetski jet-set. Ove sezone našim morem krstarilo je oko 350 megajahti - 50 više nego lani i čak 200 više nego 2007., a na njima su bila svjetski poznata imena, bogataši poput Romana Abramoviča, Billa Gatesa i Giorgia Armanija. Talijanski modni kreator izjavio je da je Hvar otok koji je tražio cijeli život. Takva sjajna reklama ne može se platiti nikakvim novcem.