Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Svi 2017

TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

U prvom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja je usporila rast na svega dva posto. S obzirom na to da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je ostao prostor za tako značajan rast izvoza

U srijedu će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu kretanja BDP-a za prvo tromjesečje ove godine i ti će podaci pokazati još jedan kvartalni rast, većina analitičara se slaže, oko tri posto. Tom bi rastu snažan doprinos trebao dati i porast robnog izvoza, koji je prema podacima DZS-a u prva tri mjeseca rastao čak 21,1 posto.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, različite institucije objavljuju uglavnom impresivne podatke o rastu hrvatskog izvoza i vijesti su to koje mogu samo veseliti, no neke su činjenice, bez namjere da se otvara sumnja u podatke bilo koje institucije, zbunjujuće, čak i za analitičare koji se dugo godina bave robnom razmjenom s inozemstvom, iako o tome službeno ne žele govoriti.

Jedna od takvih je činjenica da je u istom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj usporila rast, odnosno rasla je tek po stopi od dva posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. S obzirom na to da industrija čini gotovo 90 posto hrvatskog robnog izvoza, a da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je prostor za tako značajan rast izvoza u prvom tromjesečju.
Pitanje provoza

Ni podaci o investicijama koje se tek stidljivo oporavljaju ne sugeriraju u čemu je tajna visokih stopa izvoza. Aktualizira to ponovo pitanje provoza, odnosno prolaska robe iz neke druge države u članice Europske unije. No, Državni zavod za statistiku robni uvoz i izvoz definira kao prelazak robe preko državne granice, iz države ili u državu, a prema svojoj metodologiji ne uključuje robu koja je u provozu kroz Hrvatsku.
Očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 3,1 posto

Većina makroekonomista procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.
Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine. Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. (Hina)

S druge strane, HNB koji se više koncentrira na statistiku platne bilance, trebao bi ubrajati isključivo robne transakcije kod kojih se dogodila promjena vlasništva između tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu, neovisno je li roba prešla državnu granicu.

Tako je HNB za prošlu godinu napravio značajne korekcije u podacima za izvoz i uvoz roba. Naknadno su vrijednost uvoza smanjili za 5,8 milijardi kuna, dok je vrijednost izvoza smanjenja za 6,1 milijardu kuna. Iako u platnoj bilanci to znači razliku od tek 276 milijuna kuna, zanimljivo je da to znači da je hrvatski izvoz tako smanjen za više od šest posto.
Finino izvješće

Prema podacima DZS-a, izvoz je u prošloj godini iznosio 92,8 milijardi kuna i bio je veći za 5,7 posto u odnosu na 2015. godinu. Podaci koji su cijelu godinu objavljivani o tromjesečnim stopama rasta izvoza, višestruko većima od stopa po kojima je rastao uvoz, na kraju nisu donijeli tako veliku razliku na strani rasta izvoza. Na kraju, uvoz je prema statistici u prošloj godini rastao po tek nešto manjoj stopi, i to od 5,5 posto.

Zanimljivo, podatak o izvozu nudi i Finino izvješće o poslovanju 114.000 obveznika poreza na dobit, izuzev banaka i osiguravateljskih kuća. Prema tom izvješću te su tvrtke u prošloj godini na inozemnim tržištima a prodajom robe ostvarili prihod od 119,4 milijarde kuna, odnosno 6,2 posto više nego godinu dana ranije.

Iako svi ti podaci ukazuju na rast izvoza i to nikako nije sporno, činjenica je da objavljeni podaci otvaraju brojna pitanja, a to je i objašnjenje zašto nekoliko analitičara s kojima smo razgovarali, kako kažu, ne žele žuriti s procjenama o čemu se zapravo radi.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Istražujemo: Otvaranje novog radnog mjesta stoji od 100.000 kuna do tri milijuna

13.06.2019.

Da bi se otvorilo 300 novih radnih mjesta u luksuznom hotelu, potrebna je investicija od 700 milijuna kuna, odnosno 2,3 milijuna kuna po radnom mjestu. Još je skuplje novootvoreno radno mjesto na farmi purana, čak 3,3 milijuna kuna, a u tehnološki napredn

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija