Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Svi 2017

TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

U prvom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja je usporila rast na svega dva posto. S obzirom na to da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je ostao prostor za tako značajan rast izvoza

U srijedu će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu kretanja BDP-a za prvo tromjesečje ove godine i ti će podaci pokazati još jedan kvartalni rast, većina analitičara se slaže, oko tri posto. Tom bi rastu snažan doprinos trebao dati i porast robnog izvoza, koji je prema podacima DZS-a u prva tri mjeseca rastao čak 21,1 posto.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, različite institucije objavljuju uglavnom impresivne podatke o rastu hrvatskog izvoza i vijesti su to koje mogu samo veseliti, no neke su činjenice, bez namjere da se otvara sumnja u podatke bilo koje institucije, zbunjujuće, čak i za analitičare koji se dugo godina bave robnom razmjenom s inozemstvom, iako o tome službeno ne žele govoriti.

Jedna od takvih je činjenica da je u istom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj usporila rast, odnosno rasla je tek po stopi od dva posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. S obzirom na to da industrija čini gotovo 90 posto hrvatskog robnog izvoza, a da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je prostor za tako značajan rast izvoza u prvom tromjesečju.
Pitanje provoza

Ni podaci o investicijama koje se tek stidljivo oporavljaju ne sugeriraju u čemu je tajna visokih stopa izvoza. Aktualizira to ponovo pitanje provoza, odnosno prolaska robe iz neke druge države u članice Europske unije. No, Državni zavod za statistiku robni uvoz i izvoz definira kao prelazak robe preko državne granice, iz države ili u državu, a prema svojoj metodologiji ne uključuje robu koja je u provozu kroz Hrvatsku.
Očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 3,1 posto

Većina makroekonomista procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.
Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine. Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. (Hina)

S druge strane, HNB koji se više koncentrira na statistiku platne bilance, trebao bi ubrajati isključivo robne transakcije kod kojih se dogodila promjena vlasništva između tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu, neovisno je li roba prešla državnu granicu.

Tako je HNB za prošlu godinu napravio značajne korekcije u podacima za izvoz i uvoz roba. Naknadno su vrijednost uvoza smanjili za 5,8 milijardi kuna, dok je vrijednost izvoza smanjenja za 6,1 milijardu kuna. Iako u platnoj bilanci to znači razliku od tek 276 milijuna kuna, zanimljivo je da to znači da je hrvatski izvoz tako smanjen za više od šest posto.
Finino izvješće

Prema podacima DZS-a, izvoz je u prošloj godini iznosio 92,8 milijardi kuna i bio je veći za 5,7 posto u odnosu na 2015. godinu. Podaci koji su cijelu godinu objavljivani o tromjesečnim stopama rasta izvoza, višestruko većima od stopa po kojima je rastao uvoz, na kraju nisu donijeli tako veliku razliku na strani rasta izvoza. Na kraju, uvoz je prema statistici u prošloj godini rastao po tek nešto manjoj stopi, i to od 5,5 posto.

Zanimljivo, podatak o izvozu nudi i Finino izvješće o poslovanju 114.000 obveznika poreza na dobit, izuzev banaka i osiguravateljskih kuća. Prema tom izvješću te su tvrtke u prošloj godini na inozemnim tržištima a prodajom robe ostvarili prihod od 119,4 milijarde kuna, odnosno 6,2 posto više nego godinu dana ranije.

Iako svi ti podaci ukazuju na rast izvoza i to nikako nije sporno, činjenica je da objavljeni podaci otvaraju brojna pitanja, a to je i objašnjenje zašto nekoliko analitičara s kojima smo razgovarali, kako kažu, ne žele žuriti s procjenama o čemu se zapravo radi.


Komentari članka

Vezani članci

Ova hrvatska IT firma prije šest godina imala je dva zaposlena. Danas ima 140

25.03.2019.

Od 2013. fokusirali smo se na inozemno tržište i na usluge razvoja softvera. Bavimo se isključivo razvojem softvera po zahtjevima klijenata i podrška smo našim klijentima u primjeni informacijskih tehnologija. To je core business firme

Maslinovo ulje iz Istre i Dalmacije preko Trsta u Kini i Japanu

18.03.2019.

Možemo konkurirati ostalima na hrvatskom i tržištu EU jer imamo jedinstvenu autohtonu sortu Oblica, kaže Ivica Miljak, direktor tvrtke Bilaja iz Marine kod Trogira. Koje još hrvatske tvrtke, u organizaciji HGK, nastupaju na Međunarodnom sajmu maslinovog u

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 815 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 865 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 486 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija