Treba ojačati promociju sjevernog Jadrana kao nautičke i čarter destinacije

Većinu plovila i opreme za čarter, na žalost, uvozimo iz nama konkurentnih zemalja, jer nismo uspjeli iskoristiti stoljetnu tradiciju brodogradnje u Hrvatskoj, kao ni domaće znanje i vještine kako bismo postavili jednu proizvodnu djelatnost na mjesto koje ona to zaslužuje.

Već duže vrijeme nautički turizam percipira se kao jedan od najkonkurentnijih hrvatskih turističkih proizvoda, a Hrvatska kao jedna od vodećih europskih i svjetskih nautičkih destinacija. Prošla 2015. godina dokaz je da se nautički turizam Hrvatske razvija u pravom smjeru. Broj najmova jahti i brodica kroz čarter kompanije narastao je u 2015. u odnosu na 2014. za čak 4,5%, s ostvarenih 63.820 najmova, dok je broj aktivnih brodica, jahti na jedra i motornih jahti porastao za 3,3% (2015. je završila s aktivnih 3415 plovila).

Čarter kompanije u 2015. godini zabilježile su 362.589 dolazaka nautičara, što je 4,5% više nego godinu ranije, koji su ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja ili nešto više od 4% u odnosu na 2014. godinu. Važno je još istaknuti da je u 2015. godini zabilježeno 54.604 prijava stranih brodica i jahti u Republici Hrvatskoj što je povećanje za 0,6% u odnosu na 2014. Hrvatska kao pomorska zemlja s dugom poviješću i tradicijom pomorstva i turizma prepoznatljiva je na turističkom tržištu po jedinistvenom otočnom arhipelegu s više od tisuću otoka. Nautičare u Hrvatsku privlače i istaknute prirodne vrijednosti, pod različitim kategorijama zaštite, poput nacionalnih parkova, parkova prirode i dr.

Gosti više platežne moći
Prema TOMAS istraživanju hrvatske nautike, nautičar koji dolazi u Hrvatsku u prosjeku je star 45 godina, a više od tri četvrtine nautičara (77%) ima završenu višu ili visoku školu. Svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većim od 3500 eura. Nautičari su u 2012. godini tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za prijevoz do i od polazne luke) trošili prosječno 100 eura na dan po osobi. Prosječni dnevni izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila. Svi podaci govore kako su baš nautičari oni gosti više platežne moći i s višom turističkom potrošnjom, stoga je njihov udio u ukupnim prihodima od turizma svakako nezanemariv.

Kako kapitalizirati poziciju?
Još jednom moram istaknuti brojku od gotovo 3500 aktivnih čarter plovila što Hrvatsku pozicionira kao vodeću bareboat yacht čarter destinaciju na svijetu, barem kad je u pitanju ponuda čarter plovila. Broj aktivnih čarter plovila bilježi kontinuirani rast posljednjih 10 godina, a ono što nas može zabrinuti jest trend koncentracije čarter flote na obalnom pojasu između Zadra i Splita, posebno u splitskoj regiji gdje je smještena gotovo polovica hrvatske čarter flote. Svakako u budućnosti moramo uložiti dodatne napore na promociji sjevernog Jadrana kao nautičke, odnosno čarter destinacije, jer i tamo leži veliki nautički potencijal. Ono što bi nas najviše trebalo zabrinuti kad promatramo čarter turizam je činjenica da Hrvatska još uvijek nije u cijelosti kapitalizirala poziciju koju drži u čarter svijetu.

Plasman domaćih proizvoda
Prije svega mislim na činjenicu da većinu plovila i opreme za čarter uvozimo iz nama konkurentnih zemalja, na činjenicu da nismo uspjeli iskoristiti stoljetnu tradiciju brodogradnje u Hrvatskoj, da nismo uspjeli iskoristiti domaće znanje i vještine kako bi postavili jednu proizvodnu djelatnost na mjesto koje ona to zaslužuje. U tom smislu svi skupa moramo uložiti dodatne napore kako bi u većoj mjeri plasirali hrvatske proizvode i hrvatsko znanje u čarter djelatnost.