Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2018

Totalni fijasko liberalizacije tržišta električnom energijom

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

Totalni fijasko liberalizacije tržišta električnom energijom

Unatoč velikim očekivanjima, liberalizacija tržišta električnom energijom u Hrvatskoj pokazala se, nažalost, fijaskom.

Opskrbljivači se, jedan za drugim, polako "povlače" iz igre, a među posljednjima je tvrtka "220V", čiji su donedavni korisnici usluga zbunjeni jer im ovih dana stižu dopisi u kojima stoji kako su njihovi ugovori prebačeni "RWE Energiji".

Iz državne agencije HROTE (Hrvatski operator tržišta električne energije) to nam potvrđuju navodeći kako je "220V" svoje poslovanje "prodao" "RWE Energiji", nakon što je istu stvar učinio Hrvatski Telekom, koji je, također, nekoliko godina bio u "biznisu" sa strujom.

– Nakon prodaje portfelja krajnjih kupaca "220V" d.o.o. se povlači s tržišta u ulozi opskrbljivača – objašnjavaju iz HROTE-a.

'Kumovala' država

Inače, s tržišta opskrbe električnom energijom povuklo se čak sedam aktivnih opskrbljivača – uz već spomenuti HT i "220V", to su tvrtke "Partner Elektrik", "Korlea", "Nox grupa", "Rudnap Energija" i "i-energija".

Otkako je krenula liberalizacija tržišta, dozvolu za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom dobilo je ukupno 16 tvrtki, no onih koje su se doista time bavile, dakle, išle ususret kupcima, bilo je maksimalno deset.

Sad su, pak, ostale tri – Hrvatska elektroprivreda, koja je i nakon ukidanja monopola ostala najmoćnija zadržavši 90 posto hrvatskih kućanstava, "RWE Energija" kao drugi najjači igrač, te slovenski GEN-I.

Dok iz HROTE-a navode kako su opskrbljivači gasili svoje poslovanje unatrag pet godina, naš sugovornik Nenad Kurtović, savjetnik za energetiku u udruzi "Splitski potrošač", tvrdi kako se povlačenje, zapravo, dogodilo u zadnja tri mjeseca.

– Takvoj situaciji uvelike je kumovala država, i to tako što je prisilila opskrbljivače da otkupljuju električnu energiju po cijeni od 42 lipe po kilovatsatu, koja je za čak 30 do 40 posto veća od one na burzi.

Zbog toga tržišni opskrbljivači više nisu mogli spuštati cijenu kako bi privukli kupce iz HEP-ove univerzalne usluge (prije HEP ODS, a danas HEP Opskrba, op.a.) da dođu k njima.

Nije država, međutim, time oštetila samo privatne tvrtke, nego i HEP koji, zbog svoga dominantnog položaja na tržištu, gubi na stotine milijuna kuna godišnje radi otkupa energije iz obnovljivih izvora po spomenutoj cijeni – objašnjava Kurtović.

Za neuspjelu liberalizaciju tržišta električnom energijom i opstanak tek tri opskrbljivača, krivi su, prema njegovim riječima, i sami potrošači.

– Čak 90 posto kućanstava ostalo je u HEP-ovoj univerzalnoj usluzi premda su im neki drugi opskrbljivači nudili povoljnije uvjete i bolju cijenu. U pitanju je vjerojatno bio strah od nepoznatog, odnosno skeptičnost prema novim davateljima usluge, ne znam što drugo.

Besplatan raskid

Osim toga, i država je indirektno kupce odvlačila od toga da odu od HEP-a jer im je čak tri godine trebalo da omoguće potrošačima koji su prešli privatnim opskrbljivačima dobivanje jedinstvenog računa za mrežarinu i za opskrbu. Oni su, dakle, do 1. siječnja 2017. godine dobivali dva računa za struju, jedan od Hrvatske elektroprivrede, a drugi od tržišnog opskrbljivača, što je za većinu kupaca bilo prilično zbunjujuće – drži Kurtović.

Našeg sugovornika pitamo kako se na potrošače konkretno odražava novonastala situacija, što oni mogu učiniti kad njihov opskrbljivač ugasi poslovanje i proda ga nekom drugom, kao što je slučaj s tvrtkom "220V".

– Ono što kupci električne energije moraju znati jest da je njihova odluka hoće li, na ovom konkretnom primjeru, prijeći "RWE Energiji", koja će ih vjerojatno uputiti u svoje opće uvjete poslovanja i cjenik, odnosno tarife. Oni se, naime, mogu odlučiti i za drugog opskrbljivača iako više nemaju puno izbora.

Ljudi se boje i pitaju nas hoće li morati plaćati penale zbog tog prelaska, no mi im objašnjavamo kako je raskid ugovora besplatan i zbog toga ne bi smjeli imati nikakve dodatne troškove. Prije nego što prijeđu novom opskrbljivaču moraju, naravno, podmiriti dugove prema starom – objašnjava savjetnik za energetiku iz "Splitskog potrošača".


Komentari članka

Vezani članci

Vukovarsko kogeneracijsko postrojenje ENNA grupe bit će dovršeno do kraja listopada

23.08.2018.

Radilište kogeneracijskoga postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz biomase koje se gradi u Vukovarskoj gospodarskoj zoni obišli su u utorak vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i direktor investicija u ENNA grupi Damir Kurtović i naj

Nakon žarulja s volframovom niti, od jeseni i halogene žarulje odlaze u povijest

21.08.2018.

Od jeseni na snagu stupaju nova pravila po pitanju rasvjete u kućanstvima.

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

HEP će ‘dopuniti’ državni proračun s 218,4 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti

07.06.2018.

Poslovni prihodi HEP-a d.d. lani su iznosili 7,7 milijardi kuna i bili su za 1,7 posto manji u odnosu na godinu prije, a iz HEP-a su to obrazložili ponajviše smanjenjem prihoda od prodaje plina na veleprodajnom tržištu.

HEP-ova pametna brojila donose i neke opasnosti

21.05.2018.

U narednih desetak godina HEP će o svom trošku zamijeniti sva postojeća brojila pametnim brojilima s daljinskim očitanjem. Digitalizacija praćenja korištenja električne energije donosi brojne koristi za potrošače, ali u njoj se kriju i neke opasnosti.

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast