Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2017

Tko dobiva, a tko gubi: Pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Tko dobiva, a tko gubi: Pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma

Premda su ovogodišnjim planom reformi predviđeni značajni zahvati u mirovinskom sustavu, u prvoj godini mandata Plenkovićeve vlade na tom polju nije puno učinjeno. Novi ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je u lipnju zamijenio Tomislava Ćorića, rješavanje nagomilanih problema prebacio je u iduću godinu, uz obrazloženje kako treba ostaviti dovoljno vremena da se reforma kvalitetno pripremi u suradnji sa svim socijalnim partnerima

Prema šturim informacijama koje smo dosad mogli čuti od ministra Pavića i onome što stoji u Nacionalnom planu reformi, promjene u mirovinskom sustavu trebale bi ići u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, daljnjeg zaoštravanja kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, sužavanja pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža te uvođenja nacionalne mirovine.

Unatoč protivljenju umirovljeničkih udruga i dijela stručne javnosti, vladajući planiraju ojačati drugi mirovinski stup, očekujući da će se tako dugoročno osigurati održivost cijelog sustava. Potporu drugom mirovinskom stupu ministar Pavić iskazao je na konferenciji Zagrebačke burze, naglasivši kako će se otvoriti pitanje povećanja izdvajanja za drugi stup.

Od 2002. u drugi stup uplaćuje se pet posto plaće, a da bi se održala postojeća razina mirovina, izdvajanja bi se trebala podići na 10 posto. Međutim, kako zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika postoji velika rupa u prvom stupu, povećanje izdvajanja za drugi stup dosad se sustavno odgađalo.

Kada je riječ o obeshrabrivanju prijevremenog umirovljenja, odnosno većem kažnjavanju onih koji se odluče na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto važećih umanjenja - koja ovise o godinama staža - planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08 posto godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu.

Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije, u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30 posto.

Na dnevnom redu bi se trebale naći i mirovine s beneficiranim stažem, na koje imaju pravo osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim zanimanjima. U Hrvatskoj je još uvijek stotinjak zanimanja s beneficiranim stažem, poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju opasnim kemikalijama i sl.

Nakon provedene revizije utvrđeno je da je uvođenjem novih tehnologija, unapređenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada prestala potreba za beneficiranim stažem na pojedinim radnim mjestima. Prema očekivanjima, za više od polovine radnih mjesta mirovinske povlastice bit će ukinute ili će stupanj beneficija biti osjetno smanjen.

Reformski potezi trebali bi se pozabaviti i mirovinskim dodatkom te formulom za usklađivanje mirovina, problemima zbog kojih dolazi do neravnopravnosti starih i novih umirovljenika te zaostajanjem mirovina za plaćama.

Ako se ništa ne poduzme, novi umirovljenici, čije će se mirovine formirati iz prvog i drugog stupa, imat će znatno manja primanja od postojećih umirovljenika koji dobivaju mirovine samo iz prvog stupa i automatski ostvaruju pravo na dodatak od 27 posto.

Riječ je o osobama koje su 2002. (u trenutku uvođenja drugog mirovinskog stupa) imale manje od 40 godina, znači svim onima koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Oni nemaju pravo na dodatak, a iznos ušteđen u drugom stupu nije dovoljan da nadoknadi razliku.

Ministar Pavić uvjerava da će se naći model kojim će svi biti zadovoljni. Pritom napominje da Vlada neće žuriti s rješenjem jer se povećani priljev umirovljenika iz drugog stupa očekuje tek 2019. godine.

Za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, jer će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup.

Pritom treba naglasiti da bi se izjednačavanje moglo dogoditi i ranije, ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup.

Pravednija formula za usklađivanje mirovina

Umirovljeničke udruge godinama upozoravaju na zaostajanje mirovina u odnosu na plaće. Premda je ove godine provedena rekordna indeksacija, odnosno usklađenje, nakon čega su mirovine skočile za 2,55 posto, iz Matice umirovljenika upozoravaju da su zbog nepravedne 'švicarske' formule, po kojoj se računa usklađivanje, zaostale za rastom plaća najviše u zadnjih 18 godina. Prema njihovom izračunu, od početka usklađivanja po neadekvatnoj formuli mirovine su zaostale za rastom plaća čak 13,84 posto.

Po sadašnjim pravilima, mirovine se usklađuju dva puta godišnje (u travnju i rujnu) tako da se zbroje postoci rasta bruto plaća i potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu te tako dobiveni iznos podijeli s dva.

Prijedlozi idu u smjeru da se mirovine ubuduće usklađuju samo s troškovima života ili samo s plaćama i to u istom postotku kako rastu troškovi odnosno plaće.

Nacionalna mirovina za kraj

Jedna od restriktivnih mjera koja je donedavno bila u opticaju je i ona o ranijem produženju životne dobi za umirovljenje na 67 godina. Prema važećem zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu išlo bi se od 2038. godine, a ideja je bila da se rok za podizanje dobne granice pomakne na 2030. godinu. Time bi duži radni vijek zahvatio sve rođene poslije 1965. godine.

No čini se da su vladajući odustali od te ideje jer su shvatili da Hrvati žive bitno kraće od europskog prosjeka.

Ministar Pavić najavio je i ostvarenje predizbornog obećanja HDZ-a o uvođenju tzv. nacionalne mirovine, ali je taj potez mudro ostavio za kraj mandata.

Podsjetimo, vladajući su najavili da će nacionalnu mirovinu dobiti svi građani koji ne ostvare pravo na starosnu mirovinu, a naknada bi trebala iznositi 40 posto minimalne plaće (oko 1000 kuna).


Komentari članka

Vezani članci

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Porezna reforma najveći pomak, mentalitet najveća prepreka ulaganjima

21.11.2017.

Ako želimo privlačiti investicije u sektore dodane vrijednosti, onda moramo ciljati prerađivačke sektore i to u onim područjima koja ostvaruju relativno višu dodanu vrijednost

Fina: U blokadi 896 OPG-ova s dugovima od 422,9 milijuna kuna

17.11.2017.

Krajem rujna ove godine blokirane račune imalo je 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 422,9 milijuna kuna, što je 90 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine

Gosti sve više vole hrvatske kampove, na razonodu daju tek po nekoliko eura, a najčešće ističu ova tri nedostatka

15.11.2017.

Hrvatski kamping u tri godine napravio je značajan skok u kvaliteti, povećan je promet i potrošnja gostiju, stigli su neki novi gosti koji imaju viši stupanj obrazovanja i prihoda

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Tag cloud

  1. 1687 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 376 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 287 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja