Tekstilna industrija u Hrvatskoj izgubila 35.000 radnika, uvjeti sve lošiji

Hrvatska tekstilna industrija u četvrt stoljeća izgubila je oko 35 tisuća radnika, a oni koji su ostali uglavnom rade za minimalac, pod visokim normama i u pogonima slabo prilagođenima klimatskim ekstremima, pokazuje terensko istraživanje iz prošle godine.

Istraživanje su provele Ivana Perić i Dunja Kučinac na temelju 76 intervjua, a predstavljeno je na razgovoru Moda nakon brze mode: Kako zamišljamo pravednu budućnost tekstilne industrije?, koji su organizirali Novi sindikat i Clean Clothes Campaign.

Iza zatvaranja pogona i pada zaposlenosti ostao je model proizvodnje u kojem se za velike strane modne kompanije šiva po niskoj cijeni, dok se pritisak prelijeva na minimalne plaće, visoke norme i slabo ulaganje u uvjete rada.

Takvu situaciju dodatno pojačavaju nesiguran položaj stranih radnica i toplinski valovi, a odgovor Clean Clothes kampanja traži u Manifestu o pravednoj tranziciji.

Uz razgovor su izložene etikete sa skrivenom cijenom brze mode, odnosno posljedicama koje ne ulaze u prodajnu cijenu odjeće od toplinskih valova i suša do kemikalija korištenih u proizvodnji.

- Etiketa ne govori gotovo ništa o ljudima koji su taj komad izradili ni o njegovu stvarnom utjecaju na okoliš, rekla je Tena Lavrenčić iz Thinking Threads. Upravo su ljudi iza tih etiketa bili u središtu istraživanja.

Gotovo 80 posto zaposlenih su žene, polovica starija od 45 godina

Prvo opsežno istraživanje Novi sindikat proveo je 2019., kada je u tekstilnoj industriji radilo više od 24 tisuće ljudi. Danas ih je oko 15 do 16 tisuća, od toga oko 6000 u proizvodnji odjeće, dok ih je 2000. godine bilo oko 51 tisuću. Industriju čini 1019 kooperantskih tvrtki i 1267 obrta, a 79 posto zaposlenih su žene i više od polovice starije je od 45 godina.

- Broj pada jer se tvornice zatvaraju, rekla je Ana Vragolović. Odlaskom Olympa, požeška Orljava je nakon 75 godina završila u stečaju, a Benetton je 2025. zatvorio osječki pogon i bez posla ostavio oko 300 ljudi.

Intervjuirane radnice primale su 677 do 750 eura, trećina je radila neplaćene prekovremene, a 38 posto probleme nije prijavljivalo zbog straha od otkaza i pritiska poslodavaca.