Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2009

Svjetska banka: RH treba temeljiti rast na produktivnosti i izvozu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Hina  

Svjetska banka: RH treba temeljiti rast na produktivnosti i izvozu

Hrvatska se treba preorijentirati na model rasta koji je više temeljen na produktivnosti i vođen izvozom, a četiri su glavna potencijalna izvora rasta u Hrvatskoj - povećanje sudjelovanja radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i oslobađanje inovacijskog potencijala Hrvatske.

Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz "Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta", objavljenog na internet stranicama Banke. Ta studija, objavljena u dva dijela - kao pregled i cjelovito izvješće na ukupno 200-njak stranica, predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo i povećanja produktivnosti radne snage.

"Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću bila su dojmljiva: Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost; ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu 5 posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU; a pri tom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji. Osim toga, punopravno članstvo u EU - koje se trenutno očekuje oko 2011. godine - ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata.", ocjenjuje se u studiji.

No, upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. "Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina odgovarao samo 60 posto razine u SAD-u, a to je položaj koji su zemlje EU-27 zemlje postigle do 2000. godine", navode autori. Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a).

"Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatskoj će biti moguće ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU. Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije izvozu", preporuča se u studiji.

Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima. "Riječ je o četiri strategije gospodarske politike: povećanje doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti; povećanje ukupne faktorske produktivnosti; produbljivanje trgovinske integracije; promicanje inovacija. Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog 'paketa mjera' koji bi trebalo usvojiti u praksi u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća", ističu autori studije.

Vezano za reformu tržišta rada, u izvješću se upozorava da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od svega 57,7 posto stanovništva radne dobi među najnižima od 27 država EU (lisabonski ciljevi EU uključuju ukupnu stopu zaposlenosti od 70 posto). Analitičari Svjetske banke upozoravaju i da hrvatski sustav socijalne skrbi sadrži elemente koji djeluju destimulativno u odnosu na ponudu radne snage, a "zbog labave je administracije sustav podložan zloporabama, budući da je moguće kombinirati brojne različite naknade i na taj način povećati 'plaću uzdržavanja'".

Upozorava se i da mirovinski sustav potiče rano povlačenje radne snage, na visok trošak radne snage, restriktivnu regulativu tržišta rada, itd. Hrvatska bi trebala povećati sudjelovanje radne snage i smanjiti nezaposlenost, a studija kao mjere za to predlaže jačanje poticaja za odgađanje mirovina, ponovno integriranje trenutno neaktivne mlađa populacija, poput branitelja i velikog dijela korisnika socijalne pomoći na način da se ocijene i prilagode njihove naknade.

Predlaže se također i jačanje fleksibilnosti tržišta rada (smanjenje troškova kod otpuštanja, fleksibilnije radno vrijeme), preispitivanje zakonske odredbe o obveznoj primjeni kolektivnih ugovora na sve zaposlenike u industriji, kao i poticanje reforme strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Vezano za povećanje produktivnosti, studija pažnju posebice usmjerava "kreativnoj destrukciji" (brži ulazak i izlazak poduzeća s tržišta) i promicanju restrukturiranja tržišta te ulagačkoj klimi.

Među mjerama se pritom ističu potreba poticanja procesa privatizacije, poboljšanje korporativnog upravljanja u preostalim državnim poduzećima, smanjivanje državnih potpora sektorima u opadanju i racionalizacija stečajnog postupka, dovršetak reformi u poljoprivrednom sektoru, smanjenje vremena potrebnog za dobivanje dozvola u trgovini, posebno za uvoz, itd. "Hrvatska izvozi ispod svog procijenjenog potencijala", ocjenjuju autori studije koji smatraju da bi Hrvatska trebala proširiti ponudu izvozne robe i privući više izravnih stranih ulaganja. Mjere za to su i dodatno usklađenje propisa koji utječu na strana ulaganja, olakšanje pristupa zemljištu, unapređenje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe energijom, izradu opće strategije povećanja razine informacija o stranim tržištima, a posebice se ističe potrebu jačanja konkurentnosti Hrvatske kao tranzitne zemlje.

"Hrvatska bi mogla dalje širiti i održavati rast kroz transformaciju postojećeg znanja u porast produktivnosti i inovacije", ističu autori izvješća koji za poticanje komercijalizacije i primjene znanja uz ostalo preporučuju povećanje privatnih istraživanja i razvoja, unapređenje suradnje sveučilišta i industrije, uz ostalo i revidiranjem kriterija za napredovanje u akademskoj karijeri.

Preporučaju također i mjere za daljnje pospješivanje osnivanja poduzeća utemeljenih na znanosti, povećanje ponude znanstvenika i inženjera prilagodbom politike visokog obrazovanja, a preporučaju i poboljšanje opće strukture upravljanja Nacionalnim inovacijskim sustavom.


Komentari članka

Vezani članci

Brodosplitovi brodovi za izvoz sadržavaju 70 posto domaćih komponenata

26.11.2020.

– Brod je najkompleksniji proizvod koji hrvatska industrija može proizvesti, a oni koje proizvodimo za izvoz sadržavaju 70 posto domaćih komponenata. Od uistinu povoljne cijene po kojoj gradimo ove brodove za obalnu stražu 45 posto iznosa vrati se odmah i

Brojimo šlepere (27): Tvrtka Sobočan iz Murskog Središća godišnje izveze oko 220 šlepera u više od 20 država

25.11.2020.

Obiteljska tvrtka Sobočan iz Murskog Središća više od polovinu svojih prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu baveći se opremanjem poslovnih i prodajnih interijera namještajem i ostalom pripadajućom opremom.

Orijentirali su se na uski segment i danas briljiraju u njemu u cijelome svijetu

24.11.2020.

Nadamo se kako ćemo uskoro potpisati i novi ugovor preko natječaja IRI 2, za razvoj kompleksnog proizvoda koji bi u trenutku izlaska na tržište bio najnapredniji na svijetu u svom segmentu”, smatra osnivač Altproa i ističe da može slobodno reći da je HAMA

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

16.11.2020.

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh

Brojimo šlepere (26): U posljednja tri mjeseca Press Glass izvezao 724 šlepera gotovih proizvoda

12.11.2020.

Press Glass je vodeća europska tvrtka za preradu stakla na području graditeljstva i posluje s gotovo svim zemljama Europe. Proizvodnja u Hrvatskoj započela je sredinom 2015. godine, a od tada prihod raste iz godine u godinu.

Tag cloud

  1. 2067 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 406 članka imaju tag poticaji
  20. 341 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 449 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici