Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2018

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

Svjetska banka potvrdila je procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, ali i blago snizila procjene rasta u iduće dvije godine, upozoravajući na slabiju podršku faktora koji su dosada podupirali rast zemalja-uvoznica sirovina u regiji, poput potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova Europske unije.

Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.

No, iduće bi godine gospodarstvo trebalo porasti 2,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su u Svjetskoj banci prognozirali u siječnju.

Prognoza za 2020. godinu snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto.

Među gospodarstvima u nastajanju u sastavu Europske unije u široj regiji Europe i središnje Azije Svjetska banka još je izrazitije snizila procjenu rasta bugarskog gospodarstva u idućoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,6 posto. Istu stopu rasta očekuju i u 2020., što je za 0,3 postotna boda niže nego u siječanjskom izvješću.

Osjetno su pak podigli procjenu gospodarskog rasta Rumunjske u idućoj godini, za 0,4 postotna boda, na 4,5 posto.

Blago su pak podignute procjene rasta poljskog i mađarskog gospodarstva u idućoj godini, za 0,2 odnosno 0,1 postotni bod. Tako bi poljsko gospodarstvo iduće godine trebalo porasti 3,7 a mađarsko 3,2 posto.

U Svjetskoj banci konstatiraju da je rast u regiji Europe i središnje Azije oslabio krajem prošle godine zbog slabijeg rasta izvoza i ublaženih poticajnih mjera.

“Kada su u pitanju uvoznici sirovina, faktori koji su podupirali njihov rast, poput snažnije potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova u srednjoj Europi, počeli su slabiti”, konstatira Svjetska banka u najnovijim globalnim ekonomskim prognozama.

Prognoza ovogodišnjeg rasta cijele regije podignuta je za 0,3 postotna boda, za 3,2 posto. Iduće godine prognozira se rast za 3,1 posto, što je za 0,1 postotni bod više no što su u Svjetskoj banci očekivali u siječnju.

U 2020. godini blago usporavanje trebalo bi se nastaviti, uz prognoziranu stopu rasta od tri posto.

U Svjetskoj banci pritom upozoravaju na prevladavajuće rizike u smjeru još slabijeg rasta te regije.

“Kaotično zaoštravanje globalnih uvjeta financiranja moglo bi potaknuti naglo pogoršanje vanjskih uvjeta financiranja i dovesti do zaokreta u aktualnim kapitalnim tokovima i do slabljenja gospodarskih aktivnosti”, upozoravaju u SB-u.

Izdvajaju i mogući negativan utjecaj znatno pojačane političke neizvjesnosti i sporova među članicama i institucijama Europske unije koji bi mogli odvratiti međunarodne ulagače.

“U konačnici, budući da je regija otvorena za trgovinu i integrirana je u globalne lance opskrbe, mogla bi biti ranjiva i na jačanje globalnog protekcionizma”, ističe se u izvješću.

Usporavanje na globalnoj razini

Svjetski gospodarski rast također bi trebao usporiti u iduće dvije godine nakon ravnomjernog rasta u 2017. i 2018. godini po stopi od 3,1 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci.

Potvrdili su tako procjene o rastu u idućoj godini od tri posto, te od 2,9 posto u 2020.

Ove bi se godine tempo rasta trebao stabilizirati zahvaljujući stabilnijim ulaganjima u razvijenim gospodarstvima, nastavljenom oporavku gospodarstava u nastajanju i u razvoju u skupini zemalja-izvoznica sirovina i kontinuiranom snažnom rastu u skupini uvoznica sirovina.

U iduće dvije godine potpora trgovine rastu gospodarskih aktivnosti bit će slabija zbog posustajanja oporavka kapitalne potrošnje, procjenjuju u SB-u.

Među faktorima koji bi mogli nepovoljno utjecati na rast u predstojećem razdoblju izdvajaju moguće kaotične reakcije na financijskim tržištima, eskalaciju protekcionizma, pojačanu neizvjesnost u pogledu regulative i jačanje geopolitičkih napetosti.

Napominju također da su “neočekivano brzi rast kamatnih stopa širom svijeta i opetovano jačanje dolara pridonijeli tješnjim uvjetima vanjskog financiranja i sporijem priljevu kapitala na tržišta u nastajanju i u razvoju”.

“U tom se kontekstu ulagači sve više fokusiraju na izloženost pojedinih zemalja višim troškovima zaduživanja i valutnim pritiscima”, upozoravaju.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

UNIDO-ISEC na forumu u Pekingu otvara vrata divovskim investicijama u Hrvatsku

16.10.2018.

Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a. Najvažniji događaj hrvatskog investicijskog foruma je dodjela granta za rekonstrukciju ratom razrušenih područja od strane čelni

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP