Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2018

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

Svjetska banka potvrdila je procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, ali i blago snizila procjene rasta u iduće dvije godine, upozoravajući na slabiju podršku faktora koji su dosada podupirali rast zemalja-uvoznica sirovina u regiji, poput potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova Europske unije.

Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.

No, iduće bi godine gospodarstvo trebalo porasti 2,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su u Svjetskoj banci prognozirali u siječnju.

Prognoza za 2020. godinu snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto.

Među gospodarstvima u nastajanju u sastavu Europske unije u široj regiji Europe i središnje Azije Svjetska banka još je izrazitije snizila procjenu rasta bugarskog gospodarstva u idućoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,6 posto. Istu stopu rasta očekuju i u 2020., što je za 0,3 postotna boda niže nego u siječanjskom izvješću.

Osjetno su pak podigli procjenu gospodarskog rasta Rumunjske u idućoj godini, za 0,4 postotna boda, na 4,5 posto.

Blago su pak podignute procjene rasta poljskog i mađarskog gospodarstva u idućoj godini, za 0,2 odnosno 0,1 postotni bod. Tako bi poljsko gospodarstvo iduće godine trebalo porasti 3,7 a mađarsko 3,2 posto.

U Svjetskoj banci konstatiraju da je rast u regiji Europe i središnje Azije oslabio krajem prošle godine zbog slabijeg rasta izvoza i ublaženih poticajnih mjera.

“Kada su u pitanju uvoznici sirovina, faktori koji su podupirali njihov rast, poput snažnije potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova u srednjoj Europi, počeli su slabiti”, konstatira Svjetska banka u najnovijim globalnim ekonomskim prognozama.

Prognoza ovogodišnjeg rasta cijele regije podignuta je za 0,3 postotna boda, za 3,2 posto. Iduće godine prognozira se rast za 3,1 posto, što je za 0,1 postotni bod više no što su u Svjetskoj banci očekivali u siječnju.

U 2020. godini blago usporavanje trebalo bi se nastaviti, uz prognoziranu stopu rasta od tri posto.

U Svjetskoj banci pritom upozoravaju na prevladavajuće rizike u smjeru još slabijeg rasta te regije.

“Kaotično zaoštravanje globalnih uvjeta financiranja moglo bi potaknuti naglo pogoršanje vanjskih uvjeta financiranja i dovesti do zaokreta u aktualnim kapitalnim tokovima i do slabljenja gospodarskih aktivnosti”, upozoravaju u SB-u.

Izdvajaju i mogući negativan utjecaj znatno pojačane političke neizvjesnosti i sporova među članicama i institucijama Europske unije koji bi mogli odvratiti međunarodne ulagače.

“U konačnici, budući da je regija otvorena za trgovinu i integrirana je u globalne lance opskrbe, mogla bi biti ranjiva i na jačanje globalnog protekcionizma”, ističe se u izvješću.

Usporavanje na globalnoj razini

Svjetski gospodarski rast također bi trebao usporiti u iduće dvije godine nakon ravnomjernog rasta u 2017. i 2018. godini po stopi od 3,1 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci.

Potvrdili su tako procjene o rastu u idućoj godini od tri posto, te od 2,9 posto u 2020.

Ove bi se godine tempo rasta trebao stabilizirati zahvaljujući stabilnijim ulaganjima u razvijenim gospodarstvima, nastavljenom oporavku gospodarstava u nastajanju i u razvoju u skupini zemalja-izvoznica sirovina i kontinuiranom snažnom rastu u skupini uvoznica sirovina.

U iduće dvije godine potpora trgovine rastu gospodarskih aktivnosti bit će slabija zbog posustajanja oporavka kapitalne potrošnje, procjenjuju u SB-u.

Među faktorima koji bi mogli nepovoljno utjecati na rast u predstojećem razdoblju izdvajaju moguće kaotične reakcije na financijskim tržištima, eskalaciju protekcionizma, pojačanu neizvjesnost u pogledu regulative i jačanje geopolitičkih napetosti.

Napominju također da su “neočekivano brzi rast kamatnih stopa širom svijeta i opetovano jačanje dolara pridonijeli tješnjim uvjetima vanjskog financiranja i sporijem priljevu kapitala na tržišta u nastajanju i u razvoju”.

“U tom se kontekstu ulagači sve više fokusiraju na izloženost pojedinih zemalja višim troškovima zaduživanja i valutnim pritiscima”, upozoravaju.


Komentari članka

Vezani članci

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

06.06.2018.

Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 1,8 milijuna noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 1,4 milijuna noćenja, Zadarska s 925.000 n

Analiza pokazala: Bruto inozemni dug pao ispod 40 milijardi eura

06.06.2018.

Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija