Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ou 2017

Svi se uspaničili zbog Agrokora, a pogledajte ovu rupu bez dna

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Svi se uspaničili zbog Agrokora, a pogledajte ovu rupu bez dna

U sjeni dužničke drame s Agrokorom, u kojoj se Plenkovićeva vlada zasad mudro drži sa strane, krenulo se s ozdravljenjem drugog 'koncerna' opterećenog još većim dugovima. Riječ je o državnim cestarskim poduzećima čiji je model poslovanja još manje održiv od Agrokorova

Slično kao i Agrokor, autoceste su bujale na kreditima. Razlika je jedino u tome što je za kredite autocestama jamčila država pa investitore nije zabrinjavalo poslovanje cestarskih tvrtki. Svjetski bankari davali su kredite šakom i kapom, iako je bilo sasvim jasno da iz poslovanja autocesta oni nikada neće moći biti vraćeni.

Donoseći ovih dana nepopularnu vijest o poskupljenju cestarine, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je, po tko zna koji put, da država ima ozbiljan plan za ozdravljenje cestarskih tvrtki.

'Realnost je takva da se cestarina trebala puno više povećati, a pokazuju to brojke i to je činjenica', lakonski je ustvrdio Butković opravdavajući više cijene.

A što kažu brojke? Do 2016. godine trojac Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb podigao je 72 zajma uz državno jamstvo, a ukupni dug u 2016. iznosio je 39 milijardi kuna ili 5,2 milijarde eura.

U 2015. poslovni prihodi triju cestarskih tvrtki iznosili su 2,4 milijarde kuna, a operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) iznosila je 1,36 milijardi. Istovremeno, samo troškovi kamata na kredite dosegli su dvije milijarde kuna, što jasno ukazuje na potpuno neodrživ poslovni model jer najveći dio financijskih obveza pokrivaju porezni obveznici bilo kroz trošarine na gorivo kojima se subvencioniraju autoceste, bilo direktno iz državnog proračuna.

Ovako katastrofalno stanje posljedica je neracionalnih odluka o gradnji povezanih s korupcijom, skupim kreditima i lošim upravljanjem cestarskim tvrtkama. Rezultat je to da, uz Sloveniju, Španjolsku i Cipar, imamo najveći broj kilometara autocesta po stanovniku u Europi, uz vrlo nisku iskoristivost.

U odnosu na ove brojke, Agrokorovo poslovanje djeluje sasvim pristojno. Naime, prihodi Todorićeva koncerna iznose 49,4 milijarde kuna, a ukupni dug iznosi 45 milijardi kuna. Istovremeno, operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) doseže 5,2 milijarde kuna, a trošak financiranja 2,7 milijardi kuna. Dakle, financijski troškovi Agrokora apsorbiraju oko polovice operativne dobiti prije amortizacije, dok je kod cestara situacija puno gora jer su troškovi kamata 1,5 puta veći od operativne dobiti prije amortizacije.

Međutim, kako iza cestara čvrsto stoji država, među ulagačima nema panike. Naime, ulaskom u Europsku uniju svi dugovi cestarskih tvrtki, koji čine oko 12,1 posto BDP-a, ušli su u javni dug pa kreditori mogu biti mirni. Ali jasno je da država mora učiniti nešto da taj dug postane podnošljiviji.

Vlada Zorana Milanovića pokušala je riješiti problem davanjem autocesta u koncesiju na 30 do 40 godina, uz očekivani jednokratni prihod u visini od tri milijarde eura. Time bi se pokrio veći dio duga, a autoceste bi se prepustile privatnim investitorima uz obvezu upravljanja i održavanja infrastrukture u određenom razdoblju. Pokušaj je neslavno propao zbog velikog otpora sindikata, oporbe i dijela javnosti.

Plenkovićeva vlada potpuno je odbacila bilo kakav oblik prepuštanja autocesta privatnom kapitalu i odlučila se za poslovno i financijsko restrukturiranje cestarskih tvrtki s ciljem da se koliko-toliko olakša teret dugova.

Dizanjem cijena cestarina računa se na rast prihoda od 160 milijuna kuna, na troškovima održavanja planira se uštedjeti 200 milijuna kuna, a značajne uštede očekuju se i od smanjenja broja zaposlenih (od 700 do 900 ljudi do 2020.).

Predviđaju se i niži financijski troškovi, što bi se trebalo postići refinanciranjem postojećeg duga izdavanjem obveznica s nižom kamatom i duljim rokom dospijeća.

Iako se o navedenim mjerama govori već godinama, čini se da je končano sazrelo vrijeme za njihovo provođenje. Međutim, čak i ako se sve realizira u skladu s planom, bez snažnijeg rasta prometa teško je očekivati pozitivno poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

Na A3 zarada gotovo milijardu kuna

07.01.2019.

Rekorder po naplaćenoj cestarini u kolovozu bila je autocesta A6 s prihodima od 155,7 mil. kuna

Do kraja godine prihod od cestarina mogao bi iznositi 2,8 milijardi kuna

19.09.2018.

Do 16. rujna na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka - Zagreb (ARZ) naplaćeno je 2,2 milijarde kuna cestarine što je šest posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a do kraja godine očekuje se prihod od 2,8 milijar

HAC i ARZ protekli vikend naplatili 52 milijuna kuna cestarina

01.08.2018.

U usporedbi sa lanjskim istim vikendom promet je veći za 0,6 posto, a iznos naplaćene cestarine 0,2 posto.

HAC naplatio 44,16 milijuna kuna cestarine tijekom produženog vikenda

28.06.2018.

U usporedivom lanjskom vikendu zabilježen je promet od 821.117 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 40,7 milijuna kuna bez PDV-a. Tako je promet vozila veći za 0,01 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 8,45 posto

U HAC-u I ARZ-u TRLJAJU RUKE Autocestama ove godine prošlo milijun više vozila, zarada osjetno skočila

01.06.2018.

Milijun vozila više na cesti donijelo dodatnih 66 milijuna od cestarina

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1917 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1220 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 354 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija