Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2019

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

Izvor: www.poslovni.hr  

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Početkom srpnja počinje puna primjena eRačuna u javnoj nabavi, što bi javnim naručiteljima i njihovim dobavljačima moglo donijeti uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.

"Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u aspektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto", procjena je koju je iznio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat još krajem prošle godine kada je predstavljao prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Taj je zakon Hrvatski sabor usvojio početkom listopada prošle godine, njegova je djelomična primjena počela 1. prosinca 2018. godine, a puna primjena počinje 1. srpnja 2019. godine.

Naime, Zakonom je od početka prosinca prošle godine najprije uvedena obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave, a od početka srpnja obvezno je i izdavanje elektroničkih računa po sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. Tako obveznici javne nabave više ne smiju primati, a njihovi im dobavljači izabrani u tom postupku više ne smiju izdavati račune na papiru već svi računi u postupku javne nabave moraju biti elektronički računi.

Obveza eRačuna odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu, što znači na postupaka velike vrijednosti, ali i tzv. nabavu male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna, kao i na jednostavnu ili bagatelnu nabavu putem narudžbenica.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi jasno je propisao da se on odnosi na javne, sektorske i druge naručitelje kao obveznike javne nabave, izdavatelje elektroničkih računa u postupcima javne nabave te informacijske posrednike koji pružaju usluge razmjene elektroničkih računa i pratećih isprava u postupcima javne nabave.

Predlagači zakona više su puta ponavljali kako stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave donosi uštede naručiteljima i njihovim dobavljačima. Tako bi troškovi obrade eRačuna trebali biti znatno manji u odnosu na tradicionalne papirnate račune, jer se primjerice više nema ispisa i kuvertiranja računa, uklanja se trošak poštarine, a uz to uštede donosi i digitalizacija poslovnog procesa, primjerice račun se isporučuje u puno kraćem vremenu, kraći su rokovi njihove obrade, ubrzano je plaćanje, eRačun se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, itd.

No, uz to će omogućiti i transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi, jer je eRačun dostupan 24 sata dnevno za pregledavanje, a omogućava se i porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.

Elektronički račun ili eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima.

Svi računi razmijenjeni u javnoj nabavi moraju biti poslani i zaprimljeni putem nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna, dakle ne e-poštom ili na neki drugi način.

Svi sudionici u procesu razmjene eRačuna moraju komunicirati isključivo prema jednoj pristupnoj točki (Centralnoj platformi) i pritom se moraju registrirati u sustav kako bi ih sustav mogao prepoznati.

Ulogu Centralne platforme obavlja Financijska agnecija (Fina) i njome se moraju koristiti čisti javni naručitelji. Ostali korisnici mogu izabrati i nekog drugog informacijskog posrednika na tržištu, koji nude uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava.

To može biti desetak njih koji se nalaze i na popisu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ministarstvo, naime, na svojim internetskim stranicama objavljuje popis svih informacijskih posrednika spojenih na Centralnu platformu, a trenutno je na njemu, uz Finu, još desetak tvrtki.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u hrvatski je pravni poredak prenesena Direktiva 2014/55 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije.

Među ciljevima te Direktive, pa tako i hrvatskog zakona, su ubrzanje procesa javne nabave, povećanje transparentnosti i smanjenje troškova gospodarskih subjekata, ali i olakšavanje prekogranične nabave čime će se ukloniti jedna od posljednjih prepreka za uspostavljanje cjelovitog europskog tržišta.

Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti

19.07.2019.

Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".

Do kraja 2019. šaljite eRačun za samo 1 kunu

12.07.2019.

Kao što smo rekli, od 1. srpnja eRačuni postaju obvezni u svim postupcima javne nabave, što znači da će većina proračunskih korisnika morati zaprimati i slati e-Račune u skladu s propisanom europskom normom, a kako bi brojnim pravnim osobama omogućila jed

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

11.07.2019.

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga

POREZNICI OPET U AKCIJI

11.07.2019.

Ovaj tjedan će imati tri djelatnosti imat posebno ‘na piku’, spuštaju se i na jug na popularni festival

Hrvatska poslala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam

05.07.2019.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija