Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2020

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilja koji država priprema u suradnji sa Svjetskom bankom radi krajnjeg povećanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti te obnove ruralne ekonomije i poboljšanja života u ruralnom području. Posljednjih su godina, naime, vidljivi neki novi trendovi, posebice na našem području, gdje sve više mladih i visokoobrazovanih ljudi iz gradskih središta seli u ruralna područja. Iako već imaju svoja radna mjesta, uglavnom poslove za koje su se školovali, uz sve to, kao dio "terapije‘‘ od ubrzanog načina života i stresa, za hobije najčešće izabiru uzgoj vinove loze, a onda kao i logičan slijed i proizvodnju vina. Prvo to bude izazov za vlastite potrebe, a onda uvijek prerasta u nešto ozbiljno i šire. Malo je onih koji kada uđu u taj čarobni svijet proizvodnje vina i mnoštva okusa ostanu samo na hobiju, pretvaraju se vrlo brzo u vrsne enologe i proizvođače božjeg nektara i žele biti najbolji, žele osvojiti svoga Oscara. Upravo tri takve poticajne priče o ljudima koji hobi žele pretvoriti u mnogo više predstavit ćemo u nastavku jer mogu biti dobar primjer za sve one mlade ljude koji se eventualno predomišljaju.

OPG Magistra
Ovo je jedna vrlo netipična vinska priča vezana uz Erdutske vinograde, čiji je glavni akter Hrvoje Pavić, mladi profesor povijesti koji je sebe vidio na fakultetu, upisao je doktorski studij na Filozofskom studiju u Zagrebu, čiji je i stipendist.

- Kada sam diplomirao, stric Josip, većinski vlasnik Erdutskih vinograda, pozvao me je i ponudio mi da pišem povijesnu podlogu za izradu konzervatorske studije za obnovu dvorca Adamović u Erdutu. To sam prihvatio, a kada sam i odradio, stric mi je rekao da imam žicu za vino, za marketing i da je šteta da iziđem iz toga. Dvije je godine trajalo moje predomišljanje, no uvijek sam bio negdje u blizini. Završio sam i someljerski tečaj, a početkom 2017. godine ušao sam u svijet vina, u Erdutske vinograde, kao suradnik za marketing i odnose s javnošću. Na pola sam radnog vremena radio u školi u Dalju, a pola u vinariji i jednostavno zavolio taj posao. Godinu poslije kupio sam kuću s pogledom na Dunav u središtu Erduta, nedaleko od Kule, sa 60 metara pogleda na rijeku, kupio sam vinograd, dio uzeo u arendu, tako da se stvorila ideja za pokretanjem vlastite vinarije. Brend Magistra dolazi od toga što mi je otac ravnatelj škole u Čepinu, majka nastavnica biologije i kemije, a sestra učiteljica razredne nastave. Svi smo prosvjetari, a činilo se da je ime lijepo oblikovano – pojašnjava Hrvoje. Prva berba bila je 2017. godine, a godinu poslije prvi put OPG Magistra izlazi s vlastitim vinom. Na hektar i pol vinograda godišnja proizvodnja je dvije i pol tisuće butelja vina. Baza vinograda je graševina, nadaleko poznata erdutska graševina, merlot i muškat žuti, a rose prave od zweigelta. Potporom Osječko-baranjske županije za razvoj ruralnog turizma završavaju degustacijsku dvoranu površine od oko 60 četvornih metara s otprilike 10 metara staklene stijene pogleda na Dunav.

Vina, isključivo buteljirana, plasiraju na kućnom pragu. Vinariji je lani Udruga za kulturu stola G.E.T. dodijelila nagradu Bijeli grozd – posebno priznanje "Dobar start" kao najboljoj mladoj vinariji u Republici Hrvatskoj. Riječ je o polusuhim i poluslatkim vinima prilagođenima njihovu društvu i ukusu njegove generacije.

OPG Jurković
Osječanka Vlatka Jurković vinogradarstvom se počela baviti prije tri godine preuzevši od oca hektar i pol vinograda smještenog na južnim obroncima Draž planine u Baranji. Sa završenim prehrambeno-tehnološkim fakultetom zaposlenica je Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH-a), no u međuvremenu je u Gajiću, susjednom selu Draža, kupila kuću s gatorom u kojoj se nalazi vinarija.

- Zaljubila sam se u Baranju i tamo preselila. Imamo najviše graševine, cabernet sauvignona, običnog sauvignona i nešto malo zweigelta, od kojega pravimo rose. Vinograd je star osam godina i sada je u punom rodu, proizvedemo od pet do sedam tisuća litara vina, od čega je gotovo pola graševine. Naše vino plasiramo na kućnom pragu, no nešto od toga i u buteljama – kaže Vlatka, vlasnica OPG Jurković.

Da ima velike planove u skorašnjoj budućnosti govori i činjenica da je uz vinograd kupila još 10 hektara zemlje, na kojoj također planira posaditi vinovu lozu. Nada se novcima od europskih fondova za proširenje djelatnosti na ugostiteljstvo i turizam.

- U desetogodišnjem mi je planu da se time počnem baviti profesionalno. Voljela bih napraviti i vlastitu kušaonicu zatvoriti taj cijeli proces, bolje sve urediti i dovoditi goste i turiste. Odlučila sam da nešto više uložim i u promociju, novu etiketu, te sve podići na višu razinu – pojašnjava Vlatka, napominjući kako se do sada uglavnom pojavljivala na regionalnim ocjenjivanjima vina, no da ubuduće i to želi promijeniti i biti prisutna i u drugim dijelovima Hrvatske.

OPG Podrumi Zajec
Dahlia Zajec odrasla je u Njemačkoj i prije tri godine se vratila u Zmajevac u Baranji, rodno mjesto svoje majke, preuzevši vođenje OPG-a Podrumi Zajec, koji su prije više godina pokrenuli njezini roditelji. Roditelji ove 20-godišnjakinje, paralelno s radom u Njemačkoj, u Zmajevcu su kupili jedan podrum ispred kojega su sagradili kuću s dva apartmana i kušaonicom vina. Za njih je to više bio hobi, ali i priprema za povratak u Hrvatsku kada se za to jednoga dana odluče. No prije njih na povratak se odlučila Dahlia, koja je preuzela vođenje OPG-a i brigu o cijelom poslu.

- Prije tri godine krenuli smo s proizvodnjom vlastitog vina na 1,5 hektara vinograda. Dio grožđa i kupujemo, tako da sada godišnje proizvedemo između sedam i deset tisuća litara vina. Vino prerađujemo u našem podrumu, gdje je i kušaonica, a imamo i zasebnu kuću za prijam osam do deset osoba s kuhinjom i dnevnom sobom – priča Dahlia, dodajući kako su imali jedan stari vinograd koji su izvadili i na njegovu mjestu zasadili divlji čokot na koji su kalamili rezisterne novije sorte.

Najviše proizvedemo graševine, koja se na ovim prostorima najviše i konzumira, zatim roze couve, cabernet sauvignon čisti i šiler. Prošle smo godine kupili još dvije sorte grožđa koje ćemo staviti u asortiman, i to ćemo prodavati od ožujka ove godine.


Komentari članka

Vezani članci

Poliklinika Bagatin: Širenje iz Zagreba na Jadran počelo je u Splitu

28.02.2020.

Milijun eura kredita podignula je Poliklinika Bagatin, vodeća u estetskoj kirurgiji, stomatologiji i dermatologiji u Hrvatskoj, za otvaranje nove poliklinike u Splitu, za što je zbog HAMAG-BICRO-ova jamstva dobila mnogo bolje uvjete u banci. U planu je jo

Mirela Alpeza: Svaki vlasnik jednom napušta svoj biznis, uz šampanjac ili u kovčegu

28.02.2020.

Direktorica CEPOR-a Mirela Alpeza nabrojala je četiri ključna razloga neuspjeha obiteljskih poduzeća i otkrila kako ih nadvladati u sklopu 11. izdanja Liderove konferencije Budućnost obiteljskih tvrtki koja se održava u zagrebačkom hotelu Panorama.

Tko nikad nije očistio kaput kod Pezelja, taj nema veze sa Splitom!; ‘Bez naših vrijednih zaposlenika, ne bismo opstali sve ove godine...‘

27.02.2020.

Nema familije koja je obitavala u gradu pod Marjanom, a da nije barem jednom na čišćenje u zavučeni kutak Zagrebačke ulice donijela dragocjeni veštit, svečanu haljinu ili kaput. Doduše, cijela ova obrtnička priča, na koju grad može biti itekako ponosan, z

Bivši nogometaš i supruga otvorili adrenalinski park: 'Svakom klijentu pristupamo individualno'

26.02.2020.

Varaždinska županija je od listopada prošle godine postala bogatija za sasvim posebnu turističku atrakciju. Naime, nedaleko od Ludbrega, otvoren je Adrenlinski park 'Vručina' koji nudi raznoliku ponudu adrenalinskih sadržaja.

Od 2010. isplaćeno 1,32 milijarde kuna poticaja za samozapošljavanje, čak 91 posto poduzetnika još radi

26.02.2020.

Broj tražitelja sredstava za poticanje samozapošljavanja raste iz godine u godinu, pokazuje to podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji je samo prošle godine isplatio 446 milijuna kuna koje je koristilo 8723 osoba.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2007 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1277 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1022 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 646 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 875 članka imaju tag industrija
  15. 777 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 436 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 302 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija