Sve više radnika osjeti koronakrizu na vlastitom džepu, provjerili smo koje djelatnosti odolijevaju recesiji, a u kojima su poslodavci već srezali plaće

U prvih osam mjeseci ove godine zadržan je trend rasta plaća unatoč koronakrizi koja je dovela do urušavanja gospodarske aktivnosti i dramatičnog pada BDP-a. Pozitivan predznak zasad održavaju državne i javne službe, ali sve je više privatnih poslodavaca prisiljeno rezati primanja zaposlenih

Prema jučer objavljenim statističkim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6723 kune, što je u odnosu na lanjski kolovoz više za 3,1 posto. Dok usporedba na godišnjoj razini sugerira nastavak pozitivnog trenda, mjesečne promjene ukazuju na stagnaciju plaća. Nakon što je u srpnju u odnosu na lipanj prosječna plaća pala za 0,3 posto, u kolovozu je u odnosu na srpanj realno porasla tek 0,1 posto, i to zahvaljujući negativnoj inflaciji.

U prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje prosječna plaća porasla je za 290 kuna, odnosno 4,5 posto. Najveći utjecaj na održavanje relativno snažnog pozitivnog trenda imale su povišice za javne i državne službenike dogovorene u drugom dijelu prošle godine te dizanje minimalne plaće početkom ove godine.

Po rastu prosječnih primanja u prvih osam mjeseci, uvjerljivo su prednjačili zdravstveni djelatnici, kojima su plaće skočile više od devet posto (na 8126 kuna), zahvaljujući povećanju osnovice i dodataka. Zbog pojačanog rada tijekom epidemije doktori i medicinske sestre zasluženo su dobili i najviše neoporezivih naknada u promatranom razdoblju. Istaknuti dobitnici su i zaposleni u javnoj upravi, čije su plaće ojačale u prosjeku 7,2 posto, te u obrazovanju s rastom do 6,5 posto.

Unatoč razornim posljedicama koronakrize na gospodarstvo, u većem dijelu privatnog sektora zasad je izostalo rezanje plaća, ponajprije zahvaljujući isplati državnih potpora za očuvanje radnih mjesta. Međutim da je jaz između državnog i privatnog sektora sve uočljiviji, ukazuju na to sezonski prilagođeni podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz, prema kojima su plaće u javnom sektoru na godišnjoj razini porasle 7,8 posto, a u privatnom tek 0,8 posto.

Od 19 skupina djelatnosti realni pad plaća u prvih osam mjeseci pretrpjele su četiri, a po intenzitetu korekcije prednjači djelatnost rudarstva te eksploatacije nafte i plina. Zbog pada potražnje i nižih cijena sirovina realne plaće u ovoj djelatnosti srezane su u prosjeku za 4,3 posto (na 7691 kunu). Pritom treba naglasiti da se u okviru naftne industrije nalazi proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, još uvijek najbolje plaćena djelatnost, u kojoj zaposleni u prosjeku primaju 10.779 kuna.

Negativne posljedice koronakrize na svom džepu osjetili su zaposleni u uslužnim djelatnostima, i to ponajviše u turizmu, ugostiteljstvu i prijevozu. Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu realno je pala za 1,5 posto te iznosi 5263 kune. Prosječno primanje zaposlenih u prijevozu i skladištenju oslabilo je 0,9 posto, spustivši se ispod nacionalnog prosjeka.

U minusu su i 'ostale uslužne djelatnosti', a u ovom segmentu najugroženiji su zaposlenici servisa za popravak računala i predmeta za osobnu uporabu, kojima su primanja srezana više od 20 posto.

Sudeći po rastu plaća od gotovo šest posto, koronakrizu u okviru privatnog sektora najbolje podnose banke i osiguravajuće kuće. Njihovi zaposlenici s prosječnom plaćom od 9398 kuna sada za gotovo 40 posto nadmašuju nacionalni prosjek.

Natprosječni rast primanja (+4,5 posto) zaslužili su i djelatnici administrativnih i pomoćnih servisa s dna 'platne liste', među kojima su najbrojniji radnici u zaštitarstvu i održavanju zgrada.

Solidan rast plaća bilježe građevinarstvo, trgovina i prerađivačka industrija. Riječ je o sektorima koji zapošljavaju najviše radne snage i u kojima još uvijek postoji pritisak na povećanje primanja zbog manjka radnika.

Pritom su u prerađivačkoj industriji prisutne velike razlike u prosjecima po djelatnostima s obzirom na tehnološku opremljenost i ukupnu proizvodnost rada. U prvih osam mjeseci ove godine najviše su skočile plaće zaposlenima u duhanskoj industriji, i to čak 17,5 posto, te je prosjek u ovoj dobrostojećoj grani dostigao 9438 kuna.

Inače, uz već spomenutu proizvodnju rafiniranih naftnih proizvoda, u okviru prerađivačke industrije najbolje su plaćeni radnici u farmaceutskoj industriji s prosjekom od 10.625 kuna. Najslabije su pak plaćeni radnici u proizvodnji odjeće s prosjekom od 4449 kuna, među kojima ih je najveći broj na minimalnoj plaći.

Najveći gubitnici u okviru prerađivačke industrije su zaposleni u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, kojima su plaće u prvih osam mjeseci u prosjeku potonule više od 30 posto.

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, pritisak na plaće očekuje se i u idućim mjesecima, pa bi do kraja godine moglo biti više gubitnika nego dobitnika.