Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2019

Svaki zaposlenik u Hrvatskoj izostane s posla čak 45 radnih dana

Izvor: lider.media · Autor: Jozo Knez  

Svaki zaposlenik u Hrvatskoj izostane s posla čak 45 radnih dana

Naslov teksta mogao bi ući u rubriku vjerovali ili ne. Brojka od 45 radnih dana koje hrvatski zaposlenici provedu van posla zvuči zaista mnogo, ali do nje se dolazi laganom računicom. Ako zbrojimo prosječnih 13,5 dana bolovanja, 26 dana godišnjeg odmora, četiri dana po osnovi slobodnih dana po Zakonu ili kolektivnim ugovorima, te barem dva dana kumulativnih mikroapsetnizama (kašnjenja, pušačkih pauza i slično), lako dođemo do magične brojke od 45 dana.

Izostanak radnika iz radnog procesa neovisno o uzroku ili trajanju, stručno se naziva apsentizam. Iako je izostanke nemoguće spriječiti, apsentizmom je moguće upravljati, i to je za poslodavce zapravo neophodno. Naime, u današnjim uvjetima depopulacije i iseljavanja radne snage, poslodavci jednostavno ne mogu pronaći nove radnike nego se moraju osloniti na one koji su već zaposleni kod njih. Međutim, ti radnici su zbog relativno visoke dobi ali i čestog preopterećenja u radnom procesu, podložni učestalim izostancima odnosno apsentizmu. Postoji niz alata i metoda kojima se može upravljati apsentizmom, kako onim planiranim (godišnji odmori, slobodni dani itd.), tako i onim neplaniranim (bolovanja, mikroapsentizmi poput kašnjenja na posao ili produljenja pauza i slično).

– Ovisno o vrsti i uzroku izostanka bira se i metoda upravljanja ali treba naglasiti da svi alati i metode djeluju prema istom osnovnom načelu upravljanja apsentizmom, a to je pomoć radnicima da se što prije, zdravi i zadovoljni vrate u radni proces. To značajno odstupa od uobičajenog stava poslodavaca da će jedino represijom poput kontrole bolovanja ili uhođenja radnika riješiti problem njihova izostanka, Naime, zloupotreba bolovanja je sporadična pojava s minornim utjecajem na troškove izostanaka – objašnjava Damir Kovačević s Instituta za upravljanje apsentizmom.

– Upravljanje apsentizmom je poslovni proces kao i svaki drugi. Bitno je da se provodi kontinuirano i uz primjenu pravih alata i metoda – smatra Kovačević.

Također, neki poslodavci uvode metode nagrađivanja za zaposlenike koji nisu koristili bolovanje u prethodnom periodu, ali takav pristup također pripada u represivne metode budući da se na taj način kažnjavaju radnici koji nisu svojom krivnjom izostali, jer su stvarno bili bolesni.

– Sve te represivne metode polaze od pretpostavke da je glavni problem povećanog apsentizma zapravo zloupotreba bolovanja od strane neodgovornih radnika. Iako takve pojave postoje, one nikako nisu glavni problem organizacije – govori Kovačević.

Uzročnike izostanka radnika jednako nalaze se na tri razine: u okruženju (npr. zdravstveni sustav), kod radnika (individualni uzorci) ili kod poslodavaca (organizacijski uzorci). U pravilu poslodavci uglavnom uzroke traže kod radnika ili u okruženju, a da prethodno nisu kod sebe uveli niti bazne procedure za identifikaciju ili upravljanje izostancima radnika.

– Mi u Hrvatskoj još uvijek kaskamo za Europom gdje čak 73 posto poslodavaca ima neki model upravljanja apsentizmom jer im to jamči visoku produktivnost i položaj poželjnog poslodavca – kaže Kovačević i dodaje kako hrvatski poslodavci umjesto da uvedu vlastiti proces upravljanja apsentizmom, očekuju od države da riješi njihov problem, što se neće dogoditi.

Sudeći prema podacima HZZO-a, represivni način naši poslodavci često koriste. Prema tim podacima, unatoč stalnim kontrolama bolovanja, stopa odsustva radnika s posla je u porastu. Prošle je godine, dnevno na bolovanju bilo četiri tisuće radnika više nego godinu ranije, a u porastu su kratkotrajna bolovanja koja idu na teret poslodavca. Kontrolori HZZO-a su prošle godine proveli 2192 kontrole bolovanja, pritom su pregledali 3796 osiguranika te su zaključili 1164 bolovanja, odnosno 31 posto, ili svako treće bolovanje koje su prekontrolirali.
Kada se priča o bolovanjima, vodeći generator dana bolovanja je sporost zdravstvenog sustava.

– Zbog čekanja na pojedine usluge u javnom zdravstvu, radnici nepotrebno dugo borave na bolovanju ili još češće prekasno započinju liječenje pa na taj način generiraju veliki broj dana bolovanja i to najčešće na račun poslodavaca – objašnjava Kovačević pa zaključuje kako su svi sudionici (radnik, država, poslodavac) sukrivci za nastalo stanje.

Ako govorimo o organizacijskoj razini, upravo tu leži i najveći potencijal za rješenje problema budući da je veliki broj slučajeva apsentizma uzrokovan problemima same organizacije.

Tako primjerice loše komunicirana reorganizacija često uzrokuje masovnu pojavu bolovanja jer radnici bježe u svojevrsnu zonu komfora u kojoj mogu pričekati razvoj situacije.

Za kraj, Kovačević naglašava kako organizacije koje upravljaju apsentizmom imaju i do 15% manje ukupne troškove rada, smanjuju trajni odlazak radnika za više od 30%, povećavaju produktivnost za 22% i smanjuju zloupotrebu bolovanja za 65%.


Komentari članka

Vezani članci

Jedna od tri najvrjednije tvrtke svijeta otkrila: Ovo je ključna vještina budućnosti

11.03.2019.

"Design thinking" je pojam za određenu metodu rješavanja problema, koja nalaže pojedincima da pokušaju “ući u cipele klijenta”, odnosno da se poistovjete s njim kako bi potom stvorili praktična, korisniku bliska rješenja

Hrvatski građani lani su bili na bolovanju - 16,9 milijuna dana

05.03.2019.

Stopa bolovanja porasla je prošle godine i u četiri slavonske županije, osim na području Virovitice

Radnicima koji dobiju dijete dm daruje 10.000 kuna

26.02.2019.

Za svako novorođeno ili posvojeno dijete dm će odsad svojim djelatnicima davati 10.000 kuna, što predstavlja povećanje od 7.000 kuna u odnosu na dosadašnju potporu u istu svrhu, priopćili su iz te tvrtke

Bolovanja u 2018. poslodavce stajala pet milijardi kuna, dvostruko smo bolesniji od EU

05.02.2019.

Najveći problem je što u tom porastu udio bolovanja na račun poslodavaca čini 95%, odnosno da broj dana bolovanja na račun poslodavaca u dvije godine raste 40%, a onih na račun HZZO-a samo 0,8%. To će rezultirati s novih 100 milijuna eura direktnih i bare

Davor Gečić iz LPT-a: Hrvatska je postala lokacija broj jedan u Europi

29.01.2019.

Davor Gečić vodio je deset godina poslovanje Leggett & Platta u Hrvatskoj, najvećeg proizvođača žičanih jezgri na svijetu, da bi posljednjih osam godina proveo na raznim destinacijama Europe. Danas iz tvornice u Prelogu vodi devet velikih tvornica na tri

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija