Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Pro 2018

Studentima-radnicima veća satnica, staje se na kraj 'muljanju' s ugovorima

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Lucija Špiljak  

Studentima-radnicima veća satnica, staje se na kraj 'muljanju' s ugovorima

Neadekvatna regulacija studentskog rada i prijeko potrebno uvođenje mehanizma kontrole problematika je o kojoj se već godinama raspravlja, od rada na tuđi ugovor do neisplate plaća. Međutim, nakon dvogodišnjeg rada na Zakonu o obavljanju studentskih poslova, krajem listopada donio ga je Hrvatski sabor, a zakon je na snagu stupio 8. studenog 2018. nakon objave u Narodnim novinama 31. listopada. Prije stupanja na snagu obavljanje studentskih poslova bilo je regulirano temeljem odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, još iz 1996. godine.

Reguliranje svih uvjeta
Osim što je riječ o prvom zakonu kojim se regulira institut studentskog rada, njime su uređena prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla, izjednačena su prava redovitih studenata, dijela izvanrednih studenata i studenata na razmjeni. "U praksi se tijekom dugotrajne promjene uočio određeni broj područja koja je trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te da postoji niz pravnih praznina. Stoga je zaključeno da je potrebno izraditi jedinstveni zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova", objašnjavaju nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Minimalna satnica određena je kao iznos minimalne plaće u Hrvatskoj podijeljen sa 160 pa za 2018. godinu iznosi 21,50 kuna neto, a od 1. siječnja 2019. godine iznosit će 23,44 kune neto. Zakon uključuje i povećanje satnice za 50 posto za rad noću, nedjeljom i praznicima, pravo na naknadu za prijevoz, pravo na naknadu za topli obrok, plaćenu pauzu od minimalno pola sata ako student radi 6 ili više sati dnevno te kazne i pravila za posrednike i naručitelje posla u slučaju kršenja odredbi.

"U tijeku je i izrada jedinstvene forme studentskog ugovora koja će se koristiti na razini cijele Hrvatske, kao i pravilnik koji temeljem navedenog zakona propisuje ministrica znanosti i obrazovanju u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu", ističe Dragana Belas, voditeljica Student servisa u Studentskom centru Pula. Na povećanje minimalne satnice pozitivno su, naravno, reagirali sami studenti. "Veseli me svaka nova izmjena jer doista je bilo mizerno plaćati studente 16-17 kuna po satu, što je bio česti slučaj. Mislim da ni ovu posljednju izmjenu mnogi poslodavci nisu usvojili, ali nadam se da će s 1. siječnjem sam Zakon zbilja početi djelovati te na neki način prisiliti poslodavce da prihvate minimalnu cijenu rada. U mom bi slučaju često bila riječ o poslovima i isplatama koje sam osobno dogovorila da idu preko studentskog ugovora, a nisam posao pronašla posredstvom samog studentskog servisa, što malo mijenja stvar ako dođe do neisplate ili sličnih nepravilnosti. Kad te tvoj studentski centar 'ne čuva', ne možeš ništa osim čekati", kaže studentica Romana Šimek. S njom se slaže i Tamara Horvat koja je prije tri godine kao brucošica sezonu odradila za satnicu od 19 kuna što je, kaže, bilo žalosno.

"Pohvalno je što se studentima satnica povećala u skladu s rastom minimalne plaće jer većina studenata ne radi fiksno tako da im je važno da studentska satnica bude prilagođena njihovim studentskim potrebama", kaže Horvat. No, studentica Tena Špiljak kaže da dosad nije imala neugodnih iskustava. "Smatram da je to produkt dobrog odabira tvrtki u kojima student radi, konkretno u mom slučaju zato što je riječ većinom o multinacionalnim kompanijama, uglavnom poznatim trgovinama odjećom, kod kojih je isplata uvijek na vrijeme. Smatram da takvih poslova ima dovoljno i da nije bilo potrebe da radim za manje od, primjerice, 20 kuna po satu, a sada to više ni nije moguće. Jedini problem događa se prilikom isplate koju studentski centar treba izvršiti na studentski račun", kaže ona.

S obzirom na to da se radi o novom Zakonu veliki je broj upita vezanih uz provedbu što je bilo i očekivano, ističu iz ministarstva koje u suradnji sa Zajednicom studentskih centara na većinu upita odgovara u realnom vremenu. Kako ističe Sonja Nidogon Višnjica, voditeljica Student servisa u Varaždinu, njima je kao posredniku drago da je Zakon stupio na snagu jer su tako svi uvjeti posredovanja zakonski regulirani.

"Stari Pravilnik po kojem smo do sada radili bio je iz 1996., a u međuvremenu su se i uvjeti studiranja, rada studenata i zahtjeva poslodavaca u velikoj mjeri izmijenili. Sve što je novo u pravilu u početku nailazi na određeni otpor poslodavaca i posloprimaca. Poslodavci uglavnom postavljaju pitanja vezano uz po njima propisanu previsoku minimalnu satnicu i prekratke rokove. Izvođači se, nažalost, više žale na odredbe novoga Zakona nego poslodavci. Nerijetko izvođači ne znaju ni očekivano trajanje posla ni satnicu po kojoj će raditi, a to su podaci koji se po novom Zakonu moraju znati prilikom sklapanja ugovora, odnosno prije početka obavljanja posla. Izvođači su navikli na to da Ugovor mogu podići i prije, za vrijeme i nakon obavljanja posla pa im je to trenutačno problem, te da ponekad sami dogovaraju naknadu direktno s poslodavcem", objašnjava Nidogon Višnjica.

Veliki broj poslodavaca i izvođača je, kaže, bez prigovora prihvatio novi Zakon i svoje su poslovanje odmah uskladili s novim odredbama. Posrednici svakodnevno obavještavaju obje strane na donošenje Zakona i na minimalne satnice. "Svakog izvođača osobno upozoravamo na odredbe Zakona, poslodavcima su poslane pismene obavijesti, sve informacije su ažurne i dostupne na našim mrežnim i Facebook stranicama. Prednost Zakona je i regulirani inspekcijski nadzor nad provedbom pa vjerujemo da će ga se slijedom navedenog svi pridržavati", kaže Nidogon Višnjica.

Dodatne prilike za posao
Zakon, između ostalog, omogućava rad i izvanrednim studentima koji nisu u radnom odnosu, a posredstvo pri zapošljavanju mogu obavljati i visoka učilišta. "Prilikom izrade Zakona o obavljanju studentskih poslova Ministarstvo znanosti i obrazovanja prikupljalo je podatke o broju izvanrednih studenata koji su u radnom odnosu. Tada je Ministarstvo financija dostavilo podatke da je od 43.255 izvanrednih studenata njih 26.234 bilo zaposleno. Temeljem tih podataka Ministarstvo je odlučilo otvoriti mogućnost za rad putem studentskog ugovora za izvanredne studente", objašnjavaju iz MZOS-a. Prema bolonjskom procesu status izvanrednih studenata trebao se ukinuti, ali su ostali uglavnom radi dodatnih prihoda za visokoobrazovne ustanove, napominje Marko Matijević, glavni urednik portala Srednja.hr i Mirovina.hr.

"Uključivanje izvanrednih studenata na tržište studentskog rada imat će dugoročno negativne posljedice na tržište rada i na kraju krajeva - mirovine studenata. Umjesto standardnog ugovora koji su izvanredni studenti mogli dobiti, za očekivati je da će poslodavci pribjeći studentskim ugovorima za koje je trošak puno manji s obzirom na namete države. Studenti tako dobivaju nesigurnije radno mjesto, gubitak radnog staža i doprinose za mirovinsko. Kratkoročno gledano, neki studenti koji nisu bili dovoljno zanimljivi poslodavcima za stalno zaposlenje, sada će dobiti priliku raditi", objašnjava Matijević. Nadalje, što se ponude poslova tiče, iz Studentskog centra Varaždin kažu da je najveća potražnja i ponuda bila u sektoru ugostiteljstva, odnosno sezonskog zapošljavanja u turizmu.

"Na području Varaždina je povećana ponuda i potražnja za studentima u IT industriji, također u prehrambenim i metalnim industrijama te rad u trgovačkim centrima. Bilježimo veću prijavu studenata u student servis, s naglaskom na izvanredne studente, ali ne u nekom velikom broju, negdje oko 10 posto je povećan broj upisa, s tim da se najčešće radi o postojećim članovima student servisa koji su prethodno izgubili studentska prava kao redoviti studenti", objašnjavaju nam iz Studentskog centra Varaždin. U Studentskom centru Pula također bilježe najveću potražnju i ponudu poslova u sektoru trgovine, ugostiteljstva i trgovine, a dosad im se prijavilo desetak izvanrednih studenata koji imaju pravo raditi preko studenskog ugovora. "Veći broj učlanjenja očekujemo pred samu sezonu kada je i najveća koncentracija studentskog rada u godini", kažu iz Sudentskog centra Pula.

Pravo na rad i izdavanje studentskog ugovora ne ostvaruju studenti koji studiraju dulje od dvostrukog vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini, koji u prethodnoj akademskog godini - ako studenti nije brucoš - nisu ostvarili najmanje 1 ECTS bod te studenti koji su treći put promijenili studijski program. Zakon jasno propisuje nadzor nad zakonitošću rada i inspekcijski nadzor kao i prekršajne odredbe. U slučaju pritužbi studenti, naručitelji posla i posrednici se mogu obratiti inspektorima i drugim ovlaštenim službenicima za nadzor propisa iz područja rada, poreza, prireza i doprinosa a nadzor odredbi koje se odnose na obavljanje posredovanja pri obavljanju studentskih poslova provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Studentski centri, kao i prije, ne toleriraju nepravilnosti i neregularnosti na Ugovorima.

"Prati se svaka neisplata, a postoji i propisana procedura postupanja. U slučaju neisplaćenih ugovora prvo se telefonski kontaktiraju poslodavac i izvođač, kod daljnjeg neplaćanja slijedi opomena, a krajnji korak za naplatu je ovršni postupak. Sukladno odredbama novog Zakona kad će se uočiti nezakonito postupanje poslodavaca ili izvođača obavijestit će se nadležna inspekcijska služba", objašnjavaju iz varaždinskog Studentskog centra.Novi Zakon omogućio je i da redovi u centrima budu manji, odnosno da se potvrde i ugovori izdaju i vraćaju elektroničkim putem.

"Poslodavcima je omogućeno slanje Ugovora elektroničkim putem, kada žele ubrzati proces plaćanja, tako da uvijek mogu dobiti račun za studentski ugovor i kada ga zatraže navedenim putem", kažu iz Studentskog centra Varaždin. Među važnijim pitanjima za studente su i ona koji je limit porezne olakšice te nakon kojeg se iznosa oporezuje zarada studenata, a koja su uređena Zakonom o porezu na dohodak te Pravilnikom o porezu na dohodak iz siječnja 2017. Neoporezivi limit je, prema propisima, 15.000 kuna, a prekoračenjem iznosa studenti prestaju biti porezna olakšica svojih roditelja. Zbog osnovnog osobnog odbitka od 45.600 kuna, a koji se dodaje na neoporezivih 15.000 kuna, iznos nakon kojeg se oporezuje zarada studenata je 60.600 kuna.

Na iznos poreza plaća se i prirez koji ovisi o mjestu prebivališta studentice ili studenta, a pragovi se odnose na kalendarsku, a ne akademsku godinu. Od 1. siječnja se neće povećavati limit za poreznu olakšicu, ali u limit neće više ulaziti stipendije, ali ni rektorove i dekanove nagrade. Na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave objašnjeno je što sve spada u primitke na koje se ne plaća poreze na dohodak. "Općeniti zaključak je da će novi Zakon olakšati poslovanje, samom činjenicom da sada imamo odgovarajući zakonski okvir po kojem moramo raditi, ali potrebno je proći izvjesno vrijeme kako bi se svi sudionici uskladili i prihvatili promjene", zaključuju iz Student servisa Varaždin.


Komentari članka

Vezani članci

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

12.03.2020.

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

'Kuhari postavljaju nemoguće uvjete, a perač suđa traži 7.000 kn!'

05.03.2020.

Vlasnici restorana krenuli su s pripremama za predstojeću sezonu, a jedna od mukotrpnijih svakako je pronalaženje adekvatnog kadra, ponajprije kuhara.

Osmislila 'digitalnog psihoterapeuta' za pomoć ljudima koji se bore s depresijom

05.03.2020.

Karla Čurin, 23-godišnja studentica zagrebačkoga Grafičkog fakulteta, osmislila je “digitalnog psihoterapeuta”, mobilnu aplikaciju Oaza za pomoć ljudima koji se bore s depresijom, anksioznošću i suicidalnim mislima.

Njemačka ukinula barijeru po kojoj su u traženju posla prednost imali građani EU-a

03.03.2020.

Novi zakon za useljavanje je ustupak njemačke vlade poslodavcima, kako bi se u Njemačku brzo i bez birokracije mogla dovoditi kvalificirana radna snaga i to ne samo iz zemalja Europske unije. U mnogim branšama bilježi se manjak stručnog kadra. Mnoge tvrtk

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

24.02.2020.

d siječnja 2016. do prosinca 2019. najviše su relativno rasle plaće radnika s najmanjim primanjima (do 4536 kuna), oko 23 posto. Ako, pak, imate neto plaću preko 10.240 kuna, ušli ste u krug 10 posto zaposlenih s najvećim plaćama. To pokazuju novi podaci

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija