Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2014

Što se isplati učiti i studirati, a što ne?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nenad Jarić Dauenhauer  

Što se isplati učiti i studirati, a što ne?

Budući da hrvatski obrazovni sustav već dugo nije dobro usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta po prvi je put u utorak u Zagrebu na konferenciji za tisak predstavilo pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja koji je napravljen u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, te je objavilo preporuke za smanjivanje, odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima

Sveučilišta i osnivači škola su neovisni pa im resorno ministarstvo ne može nametnuti kvote, već samo uputiti preporuke. No ministar obrazovanja Željko Jovanović kaže da se nada da će ih rektori i ravnatelji ipak poslušati kako mladi ne bi stjecali kvalifikacije za odlazak na burzu rada. Da se njihov glas čuje ministarstvo će nastojati osigurati i kroz odgovarajuće programske ugovore te stipendije koje će, kako je najavio, biti i brojnije i izdašnije.

Kojih zanimanja ima premalo, a kojih previše?
Prema podacima burze u Hrvatskoj je trenutno najviše nezaposleno mladih koji su završili strukovne škole. Iako po županijama ima određenih razlika, postoje programi koji se u svima njima ponavljaju kao višak. U sektoru ekonomije i trgovine to su ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti i hoteljersko-ugostiteljski tehničari. Trogodišnji programi su nešto manje suficitarni no tu se ipak ističu struke kao što su prodavači, fotografi, frizeri, automehaničari i autolakireri.

U visokom obrazovanju u mnogim je županijama identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz polja ekonomije i prava. S druge strane postoji određeni broj polja u kojima već godinama postoji manjak. U području prirodnih znanosti to su prije svega matematičari. U području tehničkih znanosti nedostaje u izrazitoj mjeri elektrotehničara, strojara i računara. U području biomedicine i zdravstva to su temeljne medicinske znanosti i farmacija. U području društvenih znanosti to su zanimanja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i logopedije, dok od humanista najviše nedostaje anglista i germanista, prvenstveno zbog ulaska u EU.

Među poljima u kojima ne postoji raširenija potreba za novim kadrovima ističu se biotehničke znanosti i umjetnička područja.

Gledano dugoročno Hrvatskoj će trebati kadrovi iz zv. bijelih i zelenih poslova, odnosno kvalificiranih u zdravstvu skrbi i drugim socijalnim uslugama te u poslovima vezanim uz okoliš, energetsku učinkovitost i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. U deficitarnu kategoriju spadaju i tzv. pametne specijalizacije kao što su primjerice specijalizirana zanimanja u turizmu.

Tržište rada se ipak oporavlja
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da je problem nezaposlenosti među mladima velik i u zemljama EU. No smatra da nije sve tako crno kako se čini te da postoje znakovi da se tržište rada ipak oporavlja. Tako je primjerice, kaže, prošle godine zaposleno 217.000 nezaposlenih čime je oboren dosadašnji rekord od 200.000.

'Naša obrazovna struktura, kada govorimo o nezaposlenosti je izrazito nepovoljna', rekao je Mrsić.

'Preko 80% svih nezaposlenih čine mladi koji su završili srednje škole i gimnazije. To govori da nam strukovno obrazovanje nije dobro. Od vlada prije nas niti jedna nije htjela krenuti u temeljnu reformu strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje više nije ono koje osigurava male plaće. Primjer su kuhari. Vrhunski kuhar danas zarađuje više od sveučilišnog profesora', rekao je.

No istaknuo je da je potrebna reforma tako da se mladi već tijekom svoga obrazovanja mogu kvalificirati tako da ih poslodavci prepoznaju.

'Ne otkrivamo toplu vodu. To već rade Austrija i Njemačka, pa je stoga stopa nezaposlenosti u tim zemljama izuzetno mala', podsjetio je ministar rada koji, baš kao i Jovanović smatra da se brojni mladi danas trebaju prekvalificirati.

Za potrebe rješavanja pitanja nezaposlenosti i prekvalifikacije među mladima iz EU bismo trebali dobiti oko 60 milijuna eura, a zajedno sa sredstvima iz proračuna taj bi se iznos trebao popeti na 900 milijuna ili čak milijardu, rekao je Mrsić.


Komentari članka

Vezani članci

Vodnjanski tehnološki div na globalnoj razini planira zaposliti oko tisuću novih radnika

23.01.2020.

Vodnjanski IT div, Infobip, planira zaposliti oko tisuću novih radnika, te bi tako daljnjim širenjem na globalnoj razini premašili brojku od tri tisuće zaposlenih, a prošlu godinu završili su s 2100 zaposlenih.

Zarađuju dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Ali to nije sve!

20.01.2020.

Da brodogradnja nisu samo škverovi koji se bore za opstanak, potvrđuje primjer iz Rijeke gdje uspješno posluje 20-ak perspektivnih brodoprojektantskih tvrtki. U njima je zaposleno više od 700 mladih visokoobrazovanih brodograđevnih stručnjaka. Potražnja z

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

Alen Baščevan: Cilj Suvenir Arbora nije profit, već integracija osoba s invaliditetom

09.01.2020.

Ustanova Suvenir Arbor duže od 40 godina uspješno zapošljava osobe s invaliditetom u proizvodnji proizvoda od drva

Privatni su poslodavci, uz dva milijuna kuna poticaja, zaposlili 63 Osječanina

23.12.2019.

Dvadeset sedam u prvom krugu i 36 novozaposlenih u drugom krugu izravan su rezultat mjere pomoći Grada Osijeka usmjerene na mikro, mala i srednja poduzeća - na trgovačka društva i obrte, koji imaju sjedište na području Osijeka, a za poticanje zapošljavanj

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg