Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2014

Što se isplati učiti i studirati, a što ne?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nenad Jarić Dauenhauer  

Što se isplati učiti i studirati, a što ne?

Budući da hrvatski obrazovni sustav već dugo nije dobro usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta po prvi je put u utorak u Zagrebu na konferenciji za tisak predstavilo pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja koji je napravljen u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, te je objavilo preporuke za smanjivanje, odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima

Sveučilišta i osnivači škola su neovisni pa im resorno ministarstvo ne može nametnuti kvote, već samo uputiti preporuke. No ministar obrazovanja Željko Jovanović kaže da se nada da će ih rektori i ravnatelji ipak poslušati kako mladi ne bi stjecali kvalifikacije za odlazak na burzu rada. Da se njihov glas čuje ministarstvo će nastojati osigurati i kroz odgovarajuće programske ugovore te stipendije koje će, kako je najavio, biti i brojnije i izdašnije.

Kojih zanimanja ima premalo, a kojih previše?
Prema podacima burze u Hrvatskoj je trenutno najviše nezaposleno mladih koji su završili strukovne škole. Iako po županijama ima određenih razlika, postoje programi koji se u svima njima ponavljaju kao višak. U sektoru ekonomije i trgovine to su ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti i hoteljersko-ugostiteljski tehničari. Trogodišnji programi su nešto manje suficitarni no tu se ipak ističu struke kao što su prodavači, fotografi, frizeri, automehaničari i autolakireri.

U visokom obrazovanju u mnogim je županijama identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz polja ekonomije i prava. S druge strane postoji određeni broj polja u kojima već godinama postoji manjak. U području prirodnih znanosti to su prije svega matematičari. U području tehničkih znanosti nedostaje u izrazitoj mjeri elektrotehničara, strojara i računara. U području biomedicine i zdravstva to su temeljne medicinske znanosti i farmacija. U području društvenih znanosti to su zanimanja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i logopedije, dok od humanista najviše nedostaje anglista i germanista, prvenstveno zbog ulaska u EU.

Među poljima u kojima ne postoji raširenija potreba za novim kadrovima ističu se biotehničke znanosti i umjetnička područja.

Gledano dugoročno Hrvatskoj će trebati kadrovi iz zv. bijelih i zelenih poslova, odnosno kvalificiranih u zdravstvu skrbi i drugim socijalnim uslugama te u poslovima vezanim uz okoliš, energetsku učinkovitost i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. U deficitarnu kategoriju spadaju i tzv. pametne specijalizacije kao što su primjerice specijalizirana zanimanja u turizmu.

Tržište rada se ipak oporavlja
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da je problem nezaposlenosti među mladima velik i u zemljama EU. No smatra da nije sve tako crno kako se čini te da postoje znakovi da se tržište rada ipak oporavlja. Tako je primjerice, kaže, prošle godine zaposleno 217.000 nezaposlenih čime je oboren dosadašnji rekord od 200.000.

'Naša obrazovna struktura, kada govorimo o nezaposlenosti je izrazito nepovoljna', rekao je Mrsić.

'Preko 80% svih nezaposlenih čine mladi koji su završili srednje škole i gimnazije. To govori da nam strukovno obrazovanje nije dobro. Od vlada prije nas niti jedna nije htjela krenuti u temeljnu reformu strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje više nije ono koje osigurava male plaće. Primjer su kuhari. Vrhunski kuhar danas zarađuje više od sveučilišnog profesora', rekao je.

No istaknuo je da je potrebna reforma tako da se mladi već tijekom svoga obrazovanja mogu kvalificirati tako da ih poslodavci prepoznaju.

'Ne otkrivamo toplu vodu. To već rade Austrija i Njemačka, pa je stoga stopa nezaposlenosti u tim zemljama izuzetno mala', podsjetio je ministar rada koji, baš kao i Jovanović smatra da se brojni mladi danas trebaju prekvalificirati.

Za potrebe rješavanja pitanja nezaposlenosti i prekvalifikacije među mladima iz EU bismo trebali dobiti oko 60 milijuna eura, a zajedno sa sredstvima iz proračuna taj bi se iznos trebao popeti na 900 milijuna ili čak milijardu, rekao je Mrsić.


Komentari članka

Vezani članci

Rat ga je iz Vukovara potjerao u Njemačku, danas u Hrvatskoj otvara IT firmu

09.09.2019.

MIROSLAV ŠIMUDVARAC rođeni je Vukovarac, no kao dječak je 1991. završio kao prognanik u Njemačkoj. Danas, tridesetak godina kasnije, u Hrvatskoj otvara podružnicu svoje IT firme s lokacijama u Zagrebu i Osijeku te namjerava u dogledno vrijeme zaposliti 70

Njemačka IoT tvrtka aconno u Zagrebu i Osijeku otvara urede te 15 radnih mjesta

06.09.2019.

Njemačka IT tvrtka aconno GmbH specijalizirana za područje interneta stvari koja klijentima nudi gotove IoT proizvode, ali i druga rješenja prema zahtjevu klijenata, otvorila je podružnicu u Hrvatskoj te je na današnjoj konferenciji za medije najavila otv

ICT tvrtka Combis d.o.o. dolazi u Osijek

05.09.2019.

Riječ je o vodećoj ICT tvrtki u posljednjih pet godina s godišnjim prihodom od 100 milijuna eura i više od 350 zaposlenih, iza koje stoji moćni T-Hrvatski Telekom.

Radnici iz Nepala polako uče hrvatski jezik

19.08.2019.

Iako je dobio ugovor na godinu dana, kaže da bi zbog načina života, plaće i uvjeta rada rado ostao i duže. S njim se slaže i mesar Prakash Bk, kazavši nam kako je do sada od hrvatskog naučio tek “dobar dan, hvala, i doviđenja”, ali da bi rado naučio i viš

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija