Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2012

Što je to trulo u hrvatskom školstvu?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Vlatka Polšak Palatinuš  

Što je to trulo u hrvatskom školstvu?

Dok se iz godine u godinu u vrijeme upisa u srednje škole iščuđavamo velikom broju superodlikaša, a u ovoj su sezoni u posebnom fokusu javnosti famozni dodatni bodovi za upis, uzroke ovih pojava trebalo bi tražiti puno dublje. Obrazovni sustav ne funkcionira, nastavnici su postali birokrati, a učenici su svedeni na strojeve kojima je jedina zadaća ispuniti formu bez stjecanja interdisciplinarnih znanja i vještina.

Obrazovni sustav u Hrvatskoj iz godine u godinu tone sve dublje. Problemi koji se javljaju prilikom upisa u srednje škole samo su djelić cjelokupne slike koja nije nimalo pozitivna. Nastava se svodi na formu, na štrebanje, na brojeve, ocjene i na bodove koji prilikom upisa postaju jedino mjerilo nečijeg uspjeha. No, ne nužno i mjerilo znanja. Sustav u kojem je ocjena najbitnija je loš, smatra prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš, s Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Smatra da je obrazovanje postavljeno na krivim osnovama. 'Ne bi smio naglasak biti na ocjenama, nego na praćenju i vrednovanju, za što, uostalom, naši nastavnici nisu niti obrazovani. Nemamo izgrađen sustav kvalitete, a to nije problem samo u Hrvatskoj, već i u ostalim tranzicijskim zemljama', kaže Spajić Vrkaš. Naglašava kako država učeniku garantira da će nešto naučiti, a u isto vrijeme ne ocjenjuje se znanje, već poznavanje gradiva i udžbenika te se kontrolira sadržaj programa. Pritom, kaže, nije bitno jesu li znanja sustavna i koje se vještine razvijaju. Bitna je ocjena, bitni su dodatni bodovi. 'Je li obrazovanje socijala ili razvoj pojedinca i društva? Ako je socijala, onda neka dijele dodatne bodove svima', napominje Spajić Vrkaš. Kritičko razmišljanje ne postoji, stoga Spajić Vrkaš smatra kako uopće nije bitna cijela galama oko udžbenika. Zapravo je bolje da učenik u ruci ima loš udžbenik, kako bi ga se potaknulo na kritičko razmišljanje. Nastavnici su pak ovisni o udžbenicima, imaju točno propisano vrijeme unutar kojeg moraju obraditi neku cjelinu, moraju pisati zapisnike, izvješća te se pretvaraju u činovnike. Pedagoginja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatra kako Hrvatska ne treba kopirati ničiji obrazovni sustav. 'Trebamo iz svakog obrazovnog sustava uzeti ono što nam odgovara. Ja nisam za potpuni američki sustav opisnih ocjena, već za kombinaciju opisnih i klasičnih ocjena', dodaje. Zaključuje kako se kod nas vodi kriva obrazovna politika, kako se ne vode sustavne analize i istraživanja, a kako zakone i pravilnike ne piše struka. Prof. dr. Zlatko Miliša s Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru smatra kako bi sustav opisnih ocjena bilo dobro primijeniti u Hrvatsko te kako b trebalo biti što više izbornih predmeta, a manje obveznih. Kaže kako se problemi ponavljaju svake godine i svake se godine to konstatira, ali se ne događa ništa. Ističe da se nije napravila stručna evaluacija kod upisa u srednje škole te kako je jedino mjerilo nečije uspješnosti u Hrvatskoj ocjena ili snalažljivost. Kaže kako su potvrde o problemima u ponašanju ili učenju na temelju kojih se dobivaju dodatni bodovi temelj za falsificiranje, no kako je stvarno stanje u školama zabrinjavajuće. Vlada trend destrukcije i autodestrukcije, kaže Miliša i upozorava na alarmantno stanje. 'Problem leži i u činjenici da se škola percipira kao tvornica loših informacija, a inflacija superodlikaša pokazuje kako je ocjena 'odličan' prostituirana', smatra Miliša. Dodaje kako se to vidi na fakultetima kada odlični učenici ne postaju i odlični studenti.

Pita se kakvu poruku šaljemo tim 14-godišnjacima. 'U središtu obrazovnog sustava su ocjena, forma i propisi, a nije učenica ili učenik koji su daroviti. Očito možeš biti loš, ali uz poznanstvo roditelja, sve se sredi', ogorčen je zadarski pedagog.
'Škola je izgubila odgojnu ulogu i nikada nije bila nemoćnija, a nastavnici, koje se pretvara u činovnike, osjećaju krizu identiteta i profesije. Riječ je o nemogućoj birokratiziranoj situaciji koja nas sve guši, od osnovne škole do fakulteta', zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

Jagma za matematičarima: Studenti su već rasprodani, preostaju samo gimnazijalci

18.05.2019.

Bez matematičara ne mogu ni IT tvrtke. Primjerice, u King ICT-ju trenutačno na bazama podataka, razvoju specifičnih aplikativnih rješenja, programiranju, softverskim rješenjima, voditeljskim pozicijama, konzultantskim i pozicijama programera radi šesnaest

17 ekipa naših robotičara iz Slovenije se vraća s 15 medalja

16.05.2019.

Mladi robotičari iz Hrvatske na natjecanju ROBObum 2019 u Mariboru ponovno su ostvarili velik uspjeh s ukupno 8 prvih, 5 drugih i 2 treća mjesta

Sveučilište u Dubrovniku pokreće prvi doktorski studij iz područja digitalne ekonomije

15.05.2019.

Prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će vezano uz koncept digitalne ekonomije. Prema nekim drugim istraživanjima, 65% današnjih srednjoškolaca u sljedećih će 20 godina raditi poslove koji još ne postoje i za koje ne postoje

11 medalja za hrvatske robotičare u Austriji

29.04.2019.

Na natjecanju RoboCup Junior Austria 2019 hrvatske ekipe pod vodstvom Hrvatskog robotičkog saveza ostvarile su još jedan u nizu značajnih uspjeha

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Završetak 1. i početak 2. ciklusa mentorstva

09.04.2019.

Ekonomski fakultet u Osijeku je, kao nositelj projekta „OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative“, uspješno proveo 2 ciklusa programa cjeloživotnog učenja, edukacije za voditelja EU projekata

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija