Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2012

Što je to trulo u hrvatskom školstvu?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Vlatka Polšak Palatinuš  

Što je to trulo u hrvatskom školstvu?

Dok se iz godine u godinu u vrijeme upisa u srednje škole iščuđavamo velikom broju superodlikaša, a u ovoj su sezoni u posebnom fokusu javnosti famozni dodatni bodovi za upis, uzroke ovih pojava trebalo bi tražiti puno dublje. Obrazovni sustav ne funkcionira, nastavnici su postali birokrati, a učenici su svedeni na strojeve kojima je jedina zadaća ispuniti formu bez stjecanja interdisciplinarnih znanja i vještina.

Obrazovni sustav u Hrvatskoj iz godine u godinu tone sve dublje. Problemi koji se javljaju prilikom upisa u srednje škole samo su djelić cjelokupne slike koja nije nimalo pozitivna. Nastava se svodi na formu, na štrebanje, na brojeve, ocjene i na bodove koji prilikom upisa postaju jedino mjerilo nečijeg uspjeha. No, ne nužno i mjerilo znanja. Sustav u kojem je ocjena najbitnija je loš, smatra prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš, s Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Smatra da je obrazovanje postavljeno na krivim osnovama. 'Ne bi smio naglasak biti na ocjenama, nego na praćenju i vrednovanju, za što, uostalom, naši nastavnici nisu niti obrazovani. Nemamo izgrađen sustav kvalitete, a to nije problem samo u Hrvatskoj, već i u ostalim tranzicijskim zemljama', kaže Spajić Vrkaš. Naglašava kako država učeniku garantira da će nešto naučiti, a u isto vrijeme ne ocjenjuje se znanje, već poznavanje gradiva i udžbenika te se kontrolira sadržaj programa. Pritom, kaže, nije bitno jesu li znanja sustavna i koje se vještine razvijaju. Bitna je ocjena, bitni su dodatni bodovi. 'Je li obrazovanje socijala ili razvoj pojedinca i društva? Ako je socijala, onda neka dijele dodatne bodove svima', napominje Spajić Vrkaš. Kritičko razmišljanje ne postoji, stoga Spajić Vrkaš smatra kako uopće nije bitna cijela galama oko udžbenika. Zapravo je bolje da učenik u ruci ima loš udžbenik, kako bi ga se potaknulo na kritičko razmišljanje. Nastavnici su pak ovisni o udžbenicima, imaju točno propisano vrijeme unutar kojeg moraju obraditi neku cjelinu, moraju pisati zapisnike, izvješća te se pretvaraju u činovnike. Pedagoginja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatra kako Hrvatska ne treba kopirati ničiji obrazovni sustav. 'Trebamo iz svakog obrazovnog sustava uzeti ono što nam odgovara. Ja nisam za potpuni američki sustav opisnih ocjena, već za kombinaciju opisnih i klasičnih ocjena', dodaje. Zaključuje kako se kod nas vodi kriva obrazovna politika, kako se ne vode sustavne analize i istraživanja, a kako zakone i pravilnike ne piše struka. Prof. dr. Zlatko Miliša s Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru smatra kako bi sustav opisnih ocjena bilo dobro primijeniti u Hrvatsko te kako b trebalo biti što više izbornih predmeta, a manje obveznih. Kaže kako se problemi ponavljaju svake godine i svake se godine to konstatira, ali se ne događa ništa. Ističe da se nije napravila stručna evaluacija kod upisa u srednje škole te kako je jedino mjerilo nečije uspješnosti u Hrvatskoj ocjena ili snalažljivost. Kaže kako su potvrde o problemima u ponašanju ili učenju na temelju kojih se dobivaju dodatni bodovi temelj za falsificiranje, no kako je stvarno stanje u školama zabrinjavajuće. Vlada trend destrukcije i autodestrukcije, kaže Miliša i upozorava na alarmantno stanje. 'Problem leži i u činjenici da se škola percipira kao tvornica loših informacija, a inflacija superodlikaša pokazuje kako je ocjena 'odličan' prostituirana', smatra Miliša. Dodaje kako se to vidi na fakultetima kada odlični učenici ne postaju i odlični studenti.

Pita se kakvu poruku šaljemo tim 14-godišnjacima. 'U središtu obrazovnog sustava su ocjena, forma i propisi, a nije učenica ili učenik koji su daroviti. Očito možeš biti loš, ali uz poznanstvo roditelja, sve se sredi', ogorčen je zadarski pedagog.
'Škola je izgubila odgojnu ulogu i nikada nije bila nemoćnija, a nastavnici, koje se pretvara u činovnike, osjećaju krizu identiteta i profesije. Riječ je o nemogućoj birokratiziranoj situaciji koja nas sve guši, od osnovne škole do fakulteta', zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Predavanje dr. Harmena Jousme i završetak 2. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata

20.03.2019.

U četvrtak, 14. ožujka 2019. godine, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Harmen Jousma, doktor znanosti iz područja farmacije, nedavno umirovljeni predavač na Fakultetu matematike i društvenih znanosti Sveučilišta Leiden, Nizozemska (Faculty of Mathema

Većina prekvalificiranih za kuhare i slastičare oni su s visokom stručnom spremom, a posao nađu dok kažeš 'keks'

11.03.2019.

Slastičarstvo za mene nije samo posao, ja ga živim. Za svaki posao bitno je da uz znanje, upornost i talent uključite i srce, kaže Kvesić.

Stipendiraju učenike da bi kasnije imali vozače

18.02.2019.

Nedostatak radnika u mnogim sektorima prisilio je poslodavce da stipendijama osiguraju radnu snagu. S pet je učenika riječke Prometne škole stipendijski ugovor potpisala građevinska tvrtka iz Krka.

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

17.01.2019.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija