Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2019

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

TURIZAM se i ove godine, možda najviše dosad, suočava s nedostatkom radne snage. Plaće koje nude hrvatski poslodavci znatno su niže u odnosu na konkurenciju iz zapadnoeuropskih zemalja pa osim domaćih radnika koji su otišli na Zapad, Jadran sve više zaobilaze i radnici iz susjednih zemalja koji su dosad spašavali sezonu.

U čemu je problem - u poslodavcima koji bi mogli ponuditi veće plaće, ali to ne žele napraviti ili u državi koja porezima toliko maltretira cijeli turizam da poslodavci ni višim plaćama ne mogu zadržati radnike?

Hrvatska od 2017. ima najviši porez na ugostiteljstvo na Mediteranu

S jedne strane, mogu se čuti mišljenja da su poslodavci škrti, da su niskim plaćama rastjerali radnike pa sada kukaju, dok se s druge strane vladu poziva da snizi poreze kako bi se poslodavcima oslobodio prostor za povećanje plaća, što bi moglo zadržati radnike.

Od Marićeve porezne ''reforme'' koja je stupila na snagu početkom 2017. godine, ugostiteljske usluge, koje su važan dio, možemo reći i temelj moderne turističke ponude, porezno su najnekonkurentnije na Mediteranu.

Porez na ugostiteljske usluge tada je podignut na 25 posto, što je znatno više od većine ostalih zemalja EU-a, a pogotovo ako se uzmu u obzir naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Grčke ili Italije. Srećom, zadržana je međustopa PDV-a na hotelski smještaj koja iznosi 13 posto.

Europske zemlje imaju niske stope PDV-a na hotele i restorane

Europske zemlje uglavnom imaju niske stope PDV-a na hotelski smještaj i restorane, pa je tako u Španjolskoj i Francuskoj stopa za obje kategorije 10 posto. Austrija koja također ima vrlo razvijen turizam, pogotovo zimski, ima PDV na hotelski smještaj 13 posto, a na restorane 10 posto.

Portugal hotelski smještaj oporezuje sa samo 6 posto, dok njihovi restorani podliježu PDV-u od 13 posto. Susjedna Slovenija također potiče turizam nižim stopama PDV-a pa on za hotele iznosi 9,5 posto, dok se restorani i catering oporezuju s 22 odnosno 9,5 posto. U Italiji su, pak, stope za hotele i restorane po 10 posto.

"Političari razmišljaju kratkoročno, za konkurentnost treba sniziti poreze"

Porezno opterećenje kao jedan od uzroka niskih plaća ističe i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

''Već godinama ističem da naši političari razmišljaju kratkoročno. Glavni prioritet našeg turizma je povećanje konkurentnosti, međutim kad se usporedimo sa zemljama u okruženju i nama konkurentskim turističkim zemljama, kad vidite poreznu politiku u Hrvatskoj, jasno je da smo nekonkurentni tako da rješenje vidim u smanjenju poreznog opterećenja", govori nam Andrić.

"Plaća je osnovni razlog odlaska iz Hrvatske jer, primjerice, konobar ovdje u uređenim sustavima, koji plaćaju poreze i doprinose, može dobiti oko 6000 kuna neto. U sivoj zoni, a toga imamo koliko hoćemo, gdje su prijavljeni na minimalac, može dobiti i više. No taj konobar ako ode u inozemstvo, dobije plaću 1700 eura ili više, 13. plaću, smještaj i hranu. Sada tamo ne odlaze samo naši već i iz susjednih zemalja, radnici na koje smo računali", kaže Andrić.

Netrpeljivost između domaćih i stranih radnika zbog plaća

No Andrić se ne slaže s povećanjem kvota za uvoz stranih radnika, već smatra da bi trebalo povećati pritisak na vladu da smanji poreze.

''Ovog puta bio sam protiv povećanja kvota. Smatram da bi trebalo napraviti pritisak na vladu da smanji poreze i da se tako otvori prostor za povećanje plaća. Radna snaga iz inozemstva - izuzev radnika iz država bivše Jugoslavije - ne zna hrvatski jezik, mnogi nažalost ne znaju ni engleski, što je velik problem u komunikaciji s drugim radnicima jer oni moraju funkcionirati kao tim. Također, ne poznaju naše običaje, povijest, krajolik, a gost u pravilu od njih traži i tu vrstu informacija.

Ti radnici, osim plaćenog puta do mjesta zapošljavanja, imaju smještaj i hranu, a trebali bi imati i plaću u visini plaće našeg radnika, sukladno složenosti poslova. Poslodavci im kako bi ih zadržali, uz navedeno, daju stimulaciju pa su im plaće više nego našim radnicima. To dovodi do netrpeljivosti između lokalnih i uvezenih radnika što opet nije dobro za naš turizam i dojam koji se ostavlja na gosta", zaključuje Andrić.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna ima upozorenje: Ovo su rokovi za ostvarivanje posebnih prava kroz porez na dohodak

22.01.2020.

Građani na koje se primjenjuje poseban postupak ako žele iskoristiti ili odustati od prava propisanih Zakonom o porezu na dohodak za 2019. godinu mogu do kraja veljače 2020. i putem elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna podnijeti obrazac za prizn

Turski Dogus prodao marine u Hrvatskoj, Grčkoj i UAE

22.01.2020.

Prije osam godina Dogus grupa postala je vlasnikom Marine Dalmacija i Borik te je potpisan ugovor o ulaganju od 17 milijuna eura. Prije pet dana objavljeno je kako je investicijski fond CVC Capital Partners preuzeo D-Marin u vlasništvu Dogus grupe sa sjed

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

Porast dentalnog turizma u Hrvatskoj

20.01.2020.

Hrvatska je oduvijek bila privlačna turistima kao ljetno odredište, a posljednjih desetak godina razvija se i dentalni turizam. Turiste privlače suvremena stomatološka rješenja, niže cijene i visoka kvaliteta usluge.

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1996 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg