Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2019

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

TURIZAM se i ove godine, možda najviše dosad, suočava s nedostatkom radne snage. Plaće koje nude hrvatski poslodavci znatno su niže u odnosu na konkurenciju iz zapadnoeuropskih zemalja pa osim domaćih radnika koji su otišli na Zapad, Jadran sve više zaobilaze i radnici iz susjednih zemalja koji su dosad spašavali sezonu.

U čemu je problem - u poslodavcima koji bi mogli ponuditi veće plaće, ali to ne žele napraviti ili u državi koja porezima toliko maltretira cijeli turizam da poslodavci ni višim plaćama ne mogu zadržati radnike?

Hrvatska od 2017. ima najviši porez na ugostiteljstvo na Mediteranu

S jedne strane, mogu se čuti mišljenja da su poslodavci škrti, da su niskim plaćama rastjerali radnike pa sada kukaju, dok se s druge strane vladu poziva da snizi poreze kako bi se poslodavcima oslobodio prostor za povećanje plaća, što bi moglo zadržati radnike.

Od Marićeve porezne ''reforme'' koja je stupila na snagu početkom 2017. godine, ugostiteljske usluge, koje su važan dio, možemo reći i temelj moderne turističke ponude, porezno su najnekonkurentnije na Mediteranu.

Porez na ugostiteljske usluge tada je podignut na 25 posto, što je znatno više od većine ostalih zemalja EU-a, a pogotovo ako se uzmu u obzir naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Grčke ili Italije. Srećom, zadržana je međustopa PDV-a na hotelski smještaj koja iznosi 13 posto.

Europske zemlje imaju niske stope PDV-a na hotele i restorane

Europske zemlje uglavnom imaju niske stope PDV-a na hotelski smještaj i restorane, pa je tako u Španjolskoj i Francuskoj stopa za obje kategorije 10 posto. Austrija koja također ima vrlo razvijen turizam, pogotovo zimski, ima PDV na hotelski smještaj 13 posto, a na restorane 10 posto.

Portugal hotelski smještaj oporezuje sa samo 6 posto, dok njihovi restorani podliježu PDV-u od 13 posto. Susjedna Slovenija također potiče turizam nižim stopama PDV-a pa on za hotele iznosi 9,5 posto, dok se restorani i catering oporezuju s 22 odnosno 9,5 posto. U Italiji su, pak, stope za hotele i restorane po 10 posto.

"Političari razmišljaju kratkoročno, za konkurentnost treba sniziti poreze"

Porezno opterećenje kao jedan od uzroka niskih plaća ističe i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

''Već godinama ističem da naši političari razmišljaju kratkoročno. Glavni prioritet našeg turizma je povećanje konkurentnosti, međutim kad se usporedimo sa zemljama u okruženju i nama konkurentskim turističkim zemljama, kad vidite poreznu politiku u Hrvatskoj, jasno je da smo nekonkurentni tako da rješenje vidim u smanjenju poreznog opterećenja", govori nam Andrić.

"Plaća je osnovni razlog odlaska iz Hrvatske jer, primjerice, konobar ovdje u uređenim sustavima, koji plaćaju poreze i doprinose, može dobiti oko 6000 kuna neto. U sivoj zoni, a toga imamo koliko hoćemo, gdje su prijavljeni na minimalac, može dobiti i više. No taj konobar ako ode u inozemstvo, dobije plaću 1700 eura ili više, 13. plaću, smještaj i hranu. Sada tamo ne odlaze samo naši već i iz susjednih zemalja, radnici na koje smo računali", kaže Andrić.

Netrpeljivost između domaćih i stranih radnika zbog plaća

No Andrić se ne slaže s povećanjem kvota za uvoz stranih radnika, već smatra da bi trebalo povećati pritisak na vladu da smanji poreze.

''Ovog puta bio sam protiv povećanja kvota. Smatram da bi trebalo napraviti pritisak na vladu da smanji poreze i da se tako otvori prostor za povećanje plaća. Radna snaga iz inozemstva - izuzev radnika iz država bivše Jugoslavije - ne zna hrvatski jezik, mnogi nažalost ne znaju ni engleski, što je velik problem u komunikaciji s drugim radnicima jer oni moraju funkcionirati kao tim. Također, ne poznaju naše običaje, povijest, krajolik, a gost u pravilu od njih traži i tu vrstu informacija.

Ti radnici, osim plaćenog puta do mjesta zapošljavanja, imaju smještaj i hranu, a trebali bi imati i plaću u visini plaće našeg radnika, sukladno složenosti poslova. Poslodavci im kako bi ih zadržali, uz navedeno, daju stimulaciju pa su im plaće više nego našim radnicima. To dovodi do netrpeljivosti između lokalnih i uvezenih radnika što opet nije dobro za naš turizam i dojam koji se ostavlja na gosta", zaključuje Andrić.


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivrednici pozvani da plate porezne dugove

13.09.2019.

Poziv Porezne uprave stigao svima čiji primitci godišnje prelaze 80.500 kn

Porezna reforma: Od danas rastu dnevnice, djeca radnika mogu u vrtiće na račun tvrtke

02.09.2019.

Pravilnikom se uvodi i pet novih neoporezivih primitaka, među kojima su i troškovi prehrane radnika – do 5.000 kuna godišnje kao paušalna naknada, ili do 12.000 kuna godišnje za troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Može li ovo spasiti Njemačku od recesije? Ministar predložio porezne promjene

30.08.2019.

Mala i srednja poduzeća ostvaruju 35 posto ukupnih prihoda njemačkih tvrtki, a njihov udio u ukupnom broju radnih mjesta iznosi čak 60 posto, podsjetio je ministar. Većinom su u obiteljskom vlasništvu, imaju do 500 zaposlenih i godišnje prihode niže od 50

Usprkos Turskoj i Grčkoj prihodi hotelijera rastu, broj kreveta povećao se za 100.000

28.08.2019.

Četiri tvrtke koje čine Crobexturist indeks Zagrebačke burze -Jadran, Arena Hospitality Group, Maistra i Valamar Rivera - zabilježile su povećanje prihoda u prvih šest mjeseci, dvije su ostvarile neto dobit, a dvije gubitak

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija