Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2018

Stižu nove milijunske kazne za poduzetnike. Ako isti zakon prekrše uhljebi - nikom ništa

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Stižu nove milijunske kazne za poduzetnike. Ako isti zakon prekrše uhljebi - nikom ništa

UPRAVO je u tijeku javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) koji će tijekom svibnja stupiti na snagu u svim članicama Europske unije. Ono što je odmah upalo u oči svima koji su čitali prijedlog jest da se državna administracija izuzela od novčanih kazni za kršenje Zakona koje su inače vrlo visoke i kreću se do čak 20 milijuna eura.

Privatne tvrtke ako prekrše GDPR kazne će plaćati - administracija neće.

GDPR regulira baratanjem osobnim podacima građana. Osobne podatke svi mi stavljamo na raspolaganje raznim tvrtkama, bankama, telekomima i državnoj administraciji, a uredbom bi se trebala omogućiti veća kontrola što se s tim podacima kasnije događa kako bi se spriječile razne zloupotrebe.

Zašto barem ne kažnjavaju čelnike institucija?

Za pojašnjenje ove situacije i komentar prijedloga Zakona obratili smo se Ani Keglović Horvat iz AKH Consultinga.

"Prijedlogom Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka nije predviđeno da se tijela javne vlasti izuzimaju od apsolutno svih kazni za povrede GDPR-a, nego da im se za povrede GDPR-a ne bi izricale novčane upravne kazne. To bi značilo, prema ovom prijedlogu, da im je moguće izreći druge sankcije poput upozorenja, opomene, zabrane obrade i slično. Dakle, predlaže se da ih se izuzme od plaćanja novčane kazne, a ne svake moguće sankcije. Ako se ne želi izricati novčane upravne kazne tijelu javne vlasti, zašto se barem ne predvidi izricanje novčane upravne kazne čelniku tijela javne vlasti za eventualne povrede GDPR-a?

GDPR je predvidio da se nacionalnim zakonodavstvima svake pojedine države članice uredi ovo pitanje kako same članice žele, odnosno da tijela javne vlasti mogu biti izuzeta od izricanja novčane upravne kazne za povrede, pa je naš predlagatelj Zakona tu mogućnost i potvrdio u prijedlogu Zakona", kaže Keglović Horvat.

Kazne idu i do 20 milijuna eura

Kazne koje će u Hrvatskoj očito plaćati samo privatne tvrtke penju se čak do 20 milijuna eura, odnosno 4 posto globalnog prometa neke tvrtke, a visoke novčane kazne predviđene su i za fizičke osobe. Osim kada je u pitanju administracija.

"Ovisno o vrsti povrede, mogu se izreći različite kazne. Kriteriji izricanja novčanih upravnih kazni uzimat će u obzir o kakvoj se vrsti, opsegu, težini i trajanju povrede radi, radi li se o posebno štićenim kategorijama podataka, koje i kakve mjere zaštite je voditelj ili izvršitelj obrade poduzimao ili poduzima, koliko je odgovorno pristupio prilagodbi svog poslovanja odredbama GDPR-a, je li nastupila i ako jest kakva šteta, što je voditelj ili izvršitelj obrade poduzeo da se ublaži ili minimalizira šteta, kakva je povijest njegova postupanja po pitanju zaštite podataka, je li i prije imao zabilježene povrede GDPR-a i slično.

Za povrede GDPR-a određena je maksimalna novčana upravna kazna u iznosu od 20 mil. eura ili 4 % godišnjeg globalnog prometa, ovisno što je veće za povrede prava ispitanika, načela obrade, nepoštivanje naredbe ili omogućavanje pristupa nadzornog tijela te posebne povrede vezane uz prijenos podataka u treće zemlje. Osim ovih novčanih upravnih kazni, maksimalnom kaznom u iznosu od 10 mil. eura ili 2 % godišnjeg globalnog prometa može se kazniti voditelja ili izvršitelja obrade, kao i certifikacijsko tijelo ili tijelo koje je nadležno za praćenje kodeksa ponašanja.

Ostale kazne prema kriterijima koje će definirati izricat će AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka op.a.). Ako se radi o povredi manjeg opsega i značaja ili ako se radi o primjerice mikro poduzetniku, moguće je izreći upozorenje bez novčane kazne", kaže Keglović Horvat.

Administracija neopravdano u povoljnijem položaju u odnosu na poduzetnike

Keglović Horvat smatra da se izuzimanjem tijela javne vlasti od novčanih kazni ona neopravdano stavlja u povoljniji položaj u odnosu na poduzetnike, pogotovo ako se uzme u obzir da nismo zemlja koja dugo godina intenzivno radi na ovoj problematici.

"Prema odredbama GDPR-a za povrede će se izricati sankcija koja je po svom karakteru odvraćajuća, srazmjerna povredi i okolnostima, ali i nadasve učinkovita kako bi se postigla upravo svrha kažnjavanja. EU nastoji visokim, a za neke i drakonskim kaznama osigurati ujednačenu primjenu GDPR-a u svih (još uvijek) 28 država članica.

Imajući na umu razinu svijesti o važnosti zaštite osobnih podataka, način poslovanja i sve spomenute kriterije koji se uzimaju u obzir kod izricanja kazni, kao i svrhu kažnjavanja, smatram da se izuzimanjem tijela javne vlasti od mogućnosti izricanja novčanih upravnih kazni ona stavlja u neopravdano povoljniji položaj u odnosu za poduzetnike. Naime, da se radi o državi koja dugo i intenzivno radi za zaštiti osobnih podataka, koja već dugi niz godina vodi stroge nadzore i izriče kazne prekršiteljima te svojim primjerom poslovanja pokazuje svima u društvu da je spremna biti primjer u zaštiti osobnih podataka (i javnom i privatnom sektoru), tada bi bilo opravdano isključiti tijela javne vlasti od novčanih upravnih kazni. Budući da Hrvatska ne spada u takve zemlje i da je popis tijela javne vlasti u Hrvatskoj i veliki i šarolik, smatram da se svrha kažnjavanje i temeljna načela primjene GDPR-a neće ostvariti u Hrvatskoj ako ovakav prijedlog bude usvojen.

U Hrvatskoj je i javnom i privatnom sektoru potrebno da jako podignu svijest o važnosti zaštite osobnih podataka i načinu poslovanja usklađenom s GDPR-om na dobrobiti i svog poslovanja, a posebno na dobrobit građana čije podatke trebamo i moramo štiti po GDPR-u i zakonu", zaključuje Keglović Horvat.


Komentari članka

Vezani članci

Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat

10.01.2019.

Riječki poduzetnici, kojih je i najviše u okviru pet promatranih gradova (4.568), ostvarili su najbolji financijski rezultat i iskazali najvišu novostvorenu vrijednost, ali plaće su ispod hrvatskog prosjeka

Ovaj profesor iz Rijeke svojim izumima pomaže osobama s invaliditetom

06.01.2019.

RAZVOJ tehnologije promijenio je život svima nama, a veliku korist od tehnološkog napretka pogotovo mogu imati osobe s invaliditetom kojima inovacije omogućuju da rade stvari koje inače ne bi mogli, što im daje veću samostalnost u svakodnevnom životu.

Nakon Hrvatske, bivša olimpijka sa sportskim čarapama planira pokoriti Europu

31.12.2018.

MORENA MAKAR 14 godina bavila se sportom i to na vrhunskoj razini - bila je prva hrvatska olimpijka u snowboardu, na Olimpijadi u Sočiju, a onda je svoja znanja stečena kroz sportsku karijeru odlučila iskoristiti u obiteljskom biznisu i stvorila Dogma Soc

Mladić s Downovim sindromom u SAD-u izgradio višemilijunski biznis

12.12.2018.

Od pokretanja tvrtke krajem 2016. godine, posao raste sve više. U 2017. godini imali su preko 42 tisuće narudžbi i prihode od oko 1,7 milijuna dolara. Ove godine imat će od 160 do 180 tisuća narudžbi i prihode od preko 6 milijuna dolara.

Kod prerađivača i trgovaca najveća dobit

04.12.2018.

Najuspješniji poduzetnik lani u prerađivačkoj industriji je Ina s 4225 zaposlenih, kojima je prosječna plaća 9385 kn

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast