Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2009

Solarna elektrana na riječkoj obilaznici

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Darko Pajić  

Solarna elektrana na riječkoj obilaznici

RIJEKA – Riječka obilaznica proizvodit će električnu energiju koristeći pritom energiju sunčevih zraka, te će tako dionica Diračje – Orehovica ući u povijest kao jedan od prvih europskih ekoloških projekata u kojem se objedinjava uređenje cestovne prometne infrastrukture s proizvodnjom energije, korištenjem obnovljivih i čistih izvora. Prije nekoliko dana »Autocesta Rijeka-Zagreb« (ARZ) definitivno je prihvatila svojevrsni pilot projekt izgradnje solarne elektrane na autocesti u kojem se planira instaliranje specijalnih solarnih panela na dijelu obilaznice između Mihačeve Drage i portala tunela Katarina.

Ti solarni paneli planiraju se postaviti na zaštitne zidove od buke, tzv. bukobrane, te bi tako tvorili lažni tunel na dijelu obilaznice koji prolazi u neposrednoj blizini niza nebodera na Rastočinama. Na tom dijelu automobili će prolaziti kroz 330 metara dug tunel, a iznad vozila nalazit će se solarni paneli koji akumuliraju energiju sunca te u isto vrijeme služe kao zaštita od buke.

Mogući i novi projekti

Zlatko Korpar, predsjednik Uprave ARZ-a, potvrđuje da je ovih dana i službeno zatražena dozvola za bavljenje jednom sasvim novom djelatnosti, a to je proizvodnja električne energije, što je jedan od uvjeta o kojima ovisi kada bi projekt mogao biti dovršen i kada bi se sunčeva energija s ceste pretvarala u struju i dalje transformirala u sustav Hrvatske elektroprivrede. U pripremi je također i sporazum ARZ-a i HEP-a da sva proizvedena električna energija na obilaznici bude preko HEP-a dostavljena potrošačima.

– Očekujem da će se uređenje solarne elektrane poklopiti sa završetkom punog profila na riječkoj obilaznici i da će proizvodnja struje početi negdje krajem ljeta. Ovo je u potpunosti proizvod hrvatskog znanja i proizvodnje, jedinstven projekt tog tipa u ovom dijelu Europe od kojeg će krenuti i drugi takvi projekti u Hrvatskoj. Vjerujem da će Hrvatske autoceste, koje imaju dosta kilometara autocesta u Dalmaciji slijediti naš primjer.

Također razmišljamo o novim solarnim elektranama na cesti, iako je za nas odabir nešto teži zato što u Gorskom kotaru i drugim dijelovima unutrašnjosti nije tako velika iskoristivost solarne energije. Moguća je i opcija postavljanja solarnih panela na dijelu obilaznice između Diračja i Jušića kada tamo na red dođe projekt bukobrana, naravno pod uvjetom da budu mogući i potrebni lažni tuneli na nekim dijelovima trase, ističe Korpar dodajući da se ovim ekološkim projektom potvrđuje vizija rada ARZ-a kroz odgovoran odnos prema korisnicima, društvenoj zajednici te pažljivo upravljanje okolišem u skladu s politikom održivog razvoja.

Dvojaka korist

Projekt solarne elektrane vrijedan je oko devet milijuna kuna, odnosno sedam milijuna kuna, ukoliko se uzme u obzir trošak bukobrana, koji bi se ionako morali postaviti na toj lokaciji. Tih devet milijuna kuna trebalo bi se isplatiti već u prvih 10 godina prozvodnje i prodaje struje nakon čega bi proizvedena električna energija predstavljala čistu dobit. To se uz ostalo potiče i posebnom povlaštenom tarifom koja trenutačno iznosi 2,30 kuna za jedan kWh električne energije. Prodajna cijena jednog kWh koju HEP naplaćuje od industrijskih potrošača iznosi 0,75 kuna. Takvom razlikom u cijeni u prvih 12 godina korištenja stimulira se izgradnja ekološki čistih postrojenja za proizvodnju električne energije, a nakon toga cijena će biti jednaka kao i u slučaju HEP-a.

Kako pojašnjava Krunoslav Komesar iz tvrtke Gark konzalting iz Zagreba, koja radi na projektu bukobrana i solarne elektrane, osnovna ideja bila je iskoristiti sunčevu energiju i položaj obilaznice, koja se nalazi u primorskom dijelu Hrvatske, gdje postoji odgovarajući broj sunčanih dana u godini. Na taj način se postiže dvojaka korist – zaštita od buke ali i izgradnja prave male solarne elektrane za proizvodnju električne energije koja je svakim danom sve skuplji i traženiji proizvod.

Povoljna pozicija

– Dosad su se solarni paneli koristili uglavnom za vlastito napajanje manjih elektroničkih uredaja tako da je ovo zapravo pionirski projekt na jednom ovakvom infrastrukturnom objektu gdje će se električna energija prodavati u javnu distribucijsku mrežu. Vjerujem da će ovakvih solarnih elektrana biti još u Hrvatskoj, kaže Komesar, koji zatim iznosi i argumente za takvu tvrdnju.

Jedan od najvažnijih uvjeta je položaj i lokacija takvih solarnih elektrana, jer iskoristivost izravno ovisi o faktoru dnevne ukupne osunčanosti, koji se u Hrvatskoj kreće od 0,9 do 1,7 u zimskim mjesecima, odnosno od 5,8 do 7,4 ljeti. Primjerice, po snazi sunca obala Sjevernog Jadrana ocjenjuje se povoljnom, ali srednji i posebno južni Jadran imaju još i bolji rezultat. Na otocima je faktor osunčanosti još i veći, pa se tako procjenjuje da hrvatska obala u budućnosti ima vrlo dobre predispozicije za izgradnju solarnih elektrana po sistemu riječke zaobilaznice.

Godišnja proizvodnja 217 tisuća kWh

Unutar čelične lučne konstrukcije slične tunelu, vertikalni dio ispunit će se aluminijskim panelima za zaštitu od buke, dok će na zakrivljenom dijelu krovišta biti postavljeno ukupno 1.155 komada solarnih panela dužine 196 cm i širine 998 cm. Ukupna površina iznosit će 2.300 četvornih metara. Godišnji kapacitet elektrane iznosit će 248 tisuća kWh, a procjenjuje se da će se godišnje dobivati energija od 217 tisuća kWh, u što su uračunati gubici zbog zasjenjenja i slično.

Solarni sustav bit će ukupno dug 330 metara i podijeljen u osam zasebnih cjelina. Proizvodnja svake cjeline bit će neovisna, a samo zasjenjeni dijelovi neće proizvoditi električnu energiju. Zbog toga je elektrana prilagođena mikrolokaciji i blizini pet visokih nebodera na Rastočinama na način da je predviđeno više mrežno vezanih izmjenjivača manje snage umjesto jednog velikog, što omogućava postizanje veće efikasnosti kod djelomičnog zasjenjenja zbog nebodera.

Sedam kilometara bukobrana

Predviđeno je da će se od Orehovice do Diračja postaviti zidovi za zaštitu od buke dugi oko sedam kilometara s ukupnom površinom od oko 50.000 četvornih metara, po čemu je to trenutačno najveći takav projekt u Hrvatskoj. Bukobrani su nešto kraći od cijele dionice, jer u to nisu uračunati tuneli gdje bukobrani nisu ni potrebni. Taj projekt košta oko 18 milijuna eura, pa je iz tog podatka jasno da je dodatna investicija od sedam milijuna kuna u solarnu elektranu relativno mala i sasvim opravdana, pogotovo ako se uzme u obzir da je riječ o jedinstvenom projektu u Hrvatskoj.
Proizvod hrvatske pameti

U proizvodnji male solarne elektrane koristit će se hrvatska pamet i uglavnom materijali hrvatskih proizvođača. Tako će solarne module (panele) proizvesti tvrtka SOLVIS iz Varaždina, a betonske temelje izvodi tvrtka Hidroelektra s kooperantom Werkos iz Osijeka. Čeličnu konstrukciju izvodi Dalekovod iz Zagreba, a ta tvrtka proizvodi i bukobrane. Projekt zaštite od buke izradio je Rijekaprojekt (glavni projektant Milan Franko), a arhitektonski projekt u nadležnosti je tvrtke Gark konzalting iz Zagreba (arhitekti Ana Lubura Zegnal i Krunoslav Komesar).


Komentari članka

Vezani članci

Rijeka je jedna od 50 svjetskih top-odredišta

07.01.2020.

Specijalizirani turistički portal "Travel and Leisure" Rijeku je svrstao među 50 svjetskih odredišta koja treba posjetiti u 2020. To je još jedan poziv u grad koji će titulu europske prijestolnice kulture ponijeti 1. veljače.

"Tristotonka" - simbol 3. maja i grada Rijeke

07.01.2020.

Dizalica brodogradilišta 3. maj godinama je ne samo simbol riječkoga škvera, nego i cijelog grada Rijeke.

Pristiglo pet ponuda za izgradnju najskuplje prometnice u povijesti hrvatske cestogradnje

17.12.2019.

Zajednica ponuditelja koju čini slovenska tvrtka Kolektor, Euroasfalt iz BiH i hrvatska kompanija GP Krk podnijeli su financijski najpovoljniju ponudu za izgradnju prometnice D403 u Rijeci. Oni bi 2977 metara dugu prometnicu i 500 metara spojnih cesta izg

U Rijeci osnovana prva tvrtka digitalnim putem, bez bilježnika, pečata i biljega

16.12.2019.

OD 2. prosinca hrvatskim državljanima omogućeno je elektroničko pokretanje poslovanja d.o.o., j.d.o.o. i obrta. Informacijski sustav START pruža uslugu po modelu sve na jednom mjestu. Pojednostavljena usluga pruža pozadinsko objedinjavanje dosadašnjih kor

Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.

16.12.2019.

Prvi riječki izletnici stigli su u Fužine novoizgrađenom prugom Karlovac – Rijeka 1874. godine pa u Fužinama potpuno opravdano tu godinu smatraju prvom godinom turizma u tom mjestu

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija