Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2010

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Unatoč povećanju rata zbog jačanja franka, građani se još ne odlučuju na promjenu valute kredita. Banke kredite vezane uz švicarski franak ne nude od 2008. godine, ali danas nude mogućnost prebacivanja u kredite vezane uz euro.

Sve veće poslovne banke u Hrvatskoj već dvije godine u ponudi nemaju kredite za građane koji su vezani uz švicarski franak, a klijentima koji otplaćuju kredite u »švicarcima« nude mogućnost prebacivanja takvih kredita u kredit koji će biti vezan uz euro. Kako ističu u bankama, interesa za to ima, ali nije velik. Početkom travnja švicarski je franak na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro, pa je, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak, jer su im se povećale mjesečne rate kredita. Takvih tečajnih razlika bilo je i ranije, pa su rate za kredite u »švicarcima« znale ponekad neugodno iznenaditi građane. Splitska je banka kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. godine. Danas svojim klijentima nude mogućnost promjene valute kredita za što naplaćuju naknadu od 0,5 posto. Ističu da nisu zabilježili veći interes za promjenu valute kredita, te dodaju kako se pritom obrada, proces, dokumentacija i odobrenje kredita uglavnom obavlja na isti način kao da se podiže novi kredit.

U Raiffeisen banci kažu da korisnici njihovih stambenih kredita u švicarskim francima mogu promijeniti valutnu klauzulu u euro uz naknadu od jedan posto iznosa nedospjele glavnice, odnosno najmanje 500 kuna, a najviše 3000 kuna. Dodaju da u posljednje vrijeme nije bilo takvih zahtjeva. U veljači 2008. PBZ je obustavio odobravanje kredita u »švicarcima«. Do sada su imali vrlo mali broj zahtjeva klijenata za prebacivanje kredita iz švicarskog franka u euro iako se, napominju, može očekivati i veći interes građana s obzirom na trend jačanja franka. Pripremili su i paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u švicarskim francima koji uključuju i prebacivanje kredita u euro. Klijentima, koji to žele, danas su na raspolaganju različiti instrumenti olakšavanja otplate kredita: program počeka, produljenje roka otplate kredita ili refinanciranje u kredite u eurima da bi se u budućnosti zaštitili od rizika tečaja +švicarskog franka. U Hypo banci klijenti također mogu prebaciti kredit iz »švicaraca« u euro. Ako se odluče na to, kredit se prebacuje u kredit s valutnom klauzulom u eurima koji je u tom trenutku u ponudi. Naravno, uz plaćanje naknade. U mjesecu promjene ne plaća se anuitet, nego interkalarna kamata. U Hypu kažu da bilježe zanimanje za promjenu valute kredita, ali nema puno zahtjeva jer trenutačna tečajna kretanja ne pogoduju klijentima promijene li valutnu klauzulu u euro.

Udio kredita u »švicarcima« u ukupnom kreditnom portfelju Zagrebačke banke na kraju 2009. bio je 11 posto. Nude mogućnost prebacivanja kredita u eure uz pripadajuću kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite te dio kredita za kupnju motornih vozila. Što se tiče prelaska sa švicarskog franka na euro, ne bilježe veće brojke iako su u više navrata imali otvorenu mogućnost promjene valute bez plaćanja naknade. Trenutačno se za promjenu franka u euro primjenjuje promotivna jednokratna naknada od 300 kuna. U tom slučaju instrumenti osiguranja ostaju isti, procjenjuje se kreditna sposobnost, te izrađuje dodatak ugovora o kreditu uz primjenu kamatnu stope vezane uz valutnu klauzulu u eurima. Erste banka je kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. Udio takvih kredita u ukupnom portfelju banke, gledano prema iznosu, na kraju 2008. godine iznosio je oko 18 posto. Klijentima nude mogućnost prebacivanja kredita iz švicarskog franka u kredit vezan uz euro bez plaćanja posebne naknade. U posljednje su vrijeme primijetili nešto veći broj poziva klijenata koje zanima ta mogućnost, ali ju je malo klijenata i iskoristilo.

Krediti u švicarskim francima na hrvatskom su se tržištu pojavili 2004. godine i od tada do 2008. godine većina je banaka građanima ponudila mogućnost podizanja stambenih i gotovinskih kredita te kredita za automobile koji su vezani uz švicarski franak. Treba reći da postoji veliki tečajni rizik kod kredita koji su vezani uz »švicarac« zbog volatilnosti tečaja franka, pa su banke odobravale takve kredite uz pisanu suglasnost o svjesnom ulasku u rizik promjene tečajnih odnosa.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk