Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2024

Sezonski radnici: Fijasko mjere zapošljavanja sezonaca na neodređeno vrijeme

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marija Zuber  

Sezonski radnici: Fijasko mjere zapošljavanja sezonaca na neodređeno vrijeme

Približavanjem završetka turističke, građevinske i sezone poljoprivrednih radova poslodavcima koji obavljaju djelatnosti sezonskoga karaktera nameće se pitanje kako zadržati trajniju vezu sa sezonskim radnikom koji je kod njih radio kao sezonac, a žele ga ponovno radno angažirati sljedeće godine. Zakon o radu poznaje tri modela ugovora o radu za zapošljavanje radnika u razdoblju sezone: ugovor na određeno vrijeme za razdoblje trajanja sezone, ugovor za stalne sezonska poslove na određeno vrijeme i, kao novost od 2023., ugovor za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme.

Što je moguće
Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za razdoblje sezone smatra se opravdanim razlogom za zapošljavanje radnika na određeno vrijeme. Trajanje takvog ugovora ograničeno je do devet mjeseci, pri čemu se na te ugovore ne primjenjuje ograničenje o trajanju uzastopnih ugovora na određeno ni ograničenje broja uzastopnih ugovora s istim radnikom (najdulje tri godine, najviše tri uzastopna ugovora). Sezonsko zapošljavanje može biti zapošljavanje s punim ili s nepunim radnim vremenom, ovisno o potrebama poslodavca i interesima radnika. Istekom ugovora na određeno vrijeme radniku prestaje radni odnos, prestaju mu radna i socijalna prava iz radnog odnosa.

Mnogo je čvršća međusobna veza ako poslodavac zaposli radnika kao stalnog sezonca. Sve do kraja 2022. radno zakonodavstvo poznavalo je samo radni odnos na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, a od 1. siječnja 2023. taj je institut proširen mogućnošću zapošljavanja stalnog sezonca na neodređeno vrijeme. Ta bi novost trebala poslodavcima smanjiti teškoće u pronalaženju radnika svake godine iznova prije početka sezone, a radnicima pružiti veći stupanj ekonomske i socijalne sigurnosti. No, izmjene radnog zakonodavstva nisu sinkronizirane s potporama Zavoda za zapošljavanje pa je i radnicima i poslodavcima još uvijek povoljnije sklapanje ugovora za stalnoga sezonca na određeno vrijeme. Evo zašto.

Kada je ‘na određeno‘
Ugovor sa stalnim sezoncem na određeno vrijeme u suštini je ugovor na određeno, uz dodatak kojim ugovorne strane unaprijed polaze od namjere da će sklopiti novi ugovor o radu za sljedeću sezonu, a u razdoblju između dviju sezona poslodavac se obvezuje plaćati radniku doprinose za produljeno mirovinsko osiguranje. Dok traje radni odnos, radnik ostvaruje sva prava iz radnog odnosa i nakon prestanka radnog odnosa poslodavac ga odjavljuje iz sustava osiguranja kao radnika i prijavljuje novu osnovu osiguranja – produljeno mirovinsko osiguranje. Za produljeno mirovinsko osiguranje stalnog sezonca poslodavac plaća mjesečni doprinos po stopi od 20 posto na najnižu osnovicu, koja za 2024. uznosi 592,80 eura, tako da mu je mjesečni izdatak 118,56 eura. Radniku teče mirovinski staž, a pravo na besplatno zdravstvenu osiguranje može ostvariti ako se u roku od trideset dana prijavi na HZZO.

Prednost za radnika i za poslodavca su novčane pomoći Zavoda za zapošljavanje koje se dodjeljuju samo za stalne sezonce zaposlene na određeno vrijeme: poslodavcu za plaćanje doprinosa za produljeno mirovinsko osiguranje, a radniku novčanu pomoć. Potpora poslodavca može iznositi u visini 100 posto troškova za prva tri mjeseca produljenoga mirovinskog osiguranja radnika i 50 posto troškova za ostatak razdoblja, ali najdulje još tri mjeseca. Mjerama Zavoda za zapošljavanje propisana su ograničenja broja radnika za koje poslodavac može ostvariti takvu potporu. Radnik sezonac prijavljen na produljeno može do šest mjeseci ostvarivati novčanu pomoć, uz uvjet da je kontinuirano radio najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i da je preuzeo obvezu da će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu.


Komentari članka

Vezani članci

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Stranih je radnika manje, ali bez njih ne ide: Hrvatska ove godine izdala 106.000 radnih dozvola

14.08.2026.

U sedam mjeseci izdano je oko 106.000 radnih dozvola, 25.000 manje nego rekordne 2024.

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Tag cloud

  1. 2907 članka imaju tag turizam
  2. 2738 članka imaju tag hrvatska
  3. 1530 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1325 članka imaju tag trgovina
  11. 1367 članka imaju tag industrija
  12. 1269 članka imaju tag investicije
  13. 1087 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 714 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 796 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk