Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2009

S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Hina  

S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

S početkom 2010. godine kreće i druga faza u primjeni osobnog identifikacijskog broja (OIB) i OIB postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti, koristit će se u poreznim prijavama i platnom prometu. U poreznom sustavu s 1. siječnja 2010. na snagu stupaju izmjene Zakona o PDV-u i novi Zakon o trošarinama. Izmjene Zakona o PDV-u unose niz novina primjerice u oporezivanje tzv. vlastite potrošnje gdje propisuje ograničenje prava na odbitak pretporeza, pa tako porezni obveznici neće moći odbiti 70 posto pretporeza kod troškova reprezentacije, a 30 posto kod nabave automobila. Bitne su promjene vezane i za oporezivanje financijskih usluga s obzirom da se u dosadašnjem sustavu PDV-a primjenjivao institucionalni koncept poreznog oslobođenja pa su banke bile oslobođene PDV-a za sve usluge koje su obavljale, dok se od 1. siječnja uvodi funkcionalni koncept u kojem se PDV-a oslobađaju određene bankarske, odnosno financijske i usluge osiguranja bez obzira tko ih obavlja.

Tako će, primjerice, usluge vođenja računa, kamate na kredite koji daju banke i dalje biti neoporezive, ali ni poduzetnici u međusobnim zajmovnim ili kreditnim odnosima neće obračunavati 23 posto PDV-a na kamate. S druge će pak strane banke na neke svoje usluge, npr. iznajmljivanje sefova s početkom godine obračunavati i naplaćivati PDV. Za banke je s početkom 2010. važna i izmjena Zakona o osiguranju depozita prema kojoj se stopa premije osiguranja depozita smanjuje sa 0,40 na 0,32 posto godišnje. S početkom primjene novog Zakona o trošarinama zaživjet će pak niz novih instituta, poput trošarinskog skladišta, ovlaštenog držatelja takvog skladišta, sustav odgode plaćanja i slično. Zakonom o trošarinama regulirano je oporezivanje tri skupine proizvoda - alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, te energenata i električne energije, pa će s njegovom primjenom prestati važiti zakoni o posebnim porezima na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.

Neke od novina su i promjene u osnovici za obračun, npr. piva po postotku volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanog u jednom hektolitru gotovog proizvoda, za razliku od do sada po hektolitru gotovog proizvoda neovisno o postotku volumnog udjela, a posljedica čega je da bezalkoholno pivo više neće biti oporezivo trošarinom. Osnovica se mijenja i kod vina i ostalih pića dobivenih vrenjem i međuproizvoda, a trošarina na vino i dalje ostaje nula kuna. Novost je pak uvođenje trošarina za male proizvođače alkoholnih pića pa će tako fizičke osobe koje za svoje potrebe peku rakiju trošarinu plaćati prema zapremini kotla - 100 kuna za kotao zapremine 40 do 100 litara, a preko 100 litara 200 kuna.

U sustavu trošarina na cigareta nema promjena u odnosu na sadašnji sustav, dok se za električnu energiju uvođenje trošarina odgađa do ulaska u EU, itd. Država od sljedeće godine veće prihode može očekivati po osnovu novog Zakona o igrama na sreću koji uvodi i novi prihod - porez od dobitke (iznad 30 tisuća kuna) od lutrijskih i igara klađenja i to po stopi 15 posto na dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a na sve dobitke iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto.Zakon omogućuje i priređivanje igara na sreću putem interneta, telefona i drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja, odnosno priređivanja lutrijskih, igara klađenja i igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja, uz obvezu uspostave neprekidnog i neposrednog nadzora (on-line), odnosno izravnog spajanja Ministarstva financija na informacijski sustav priređivača.

Promjene su vezane i uz sustave naknada, pa se tako primjerice kod lutrijskih igara ukida PDV i uvodi mjesečna naknada u iznosu 10 posto vrijednosti prodanih srećki, odnosno primljenih uplata za pojedinu igru.Od 2010. primjenjivat će se i Zakon o potrošačkom kreditiranju koji uz ostalo daje mogućnost potrošaču da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga, te uređuje pitanje kreditnih posrednika koji će za obavljanje tog posla morati dobiti odobrenje Ministarstva financija.

Početak 2010. početak je i primjene novog Zakona o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, a prema kojemu je uz ostalo rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine i to neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca. Zakon definira tjedno radno vrijeme od 40 sati, najduže, uključujući i prekovremeni rad, 48 sati, institut preraspodjele radnog vremena, a produljuje i vrijeme godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, umjesto dosadašnjih najmanje 18 dana, itd. Još je nekoliko zakona s područja gospodarstva koji će na snagu stupiti 1. siječnja iduće godine, poput Zakona o vodama kojim je voda zaštićena kroz institut općeg dobra i koji isključuje mogućnost privatizacije prava na vodne resurse, potom Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, Zakon o kombiniranom prometu, ili izmjene Zakona o kreditnim institucijama, izmjene Zakona o službenoj statistici, itd.


Komentari članka

Vezani članci

Tko će platiti 22 milijarde eura koje će Hrvatska dobiti iz EU? Pa mi, naravno, kroz nove poreze!

12.08.2020.

Lijepo zvuči da Hrvatska od Europske unije dobiva 22 milijarde eura, no velika je zabluda da taj novac stiže umotan u šareni papir s crvenom vrpcom. Milijarde koje će se raspodijeliti kao pomoć u krizi svim zemljama članicama itekako imaju svoju cijenu i

Optimizacija - Ključan alat minimiziranja troškova zaliha i skladišnog osoblja

11.08.2020.

Osnove metode optimizacije osmišljene su još u Drugome svjetskom ratu, a u poslovanju su široko rasprostranjene gotovo u svemu, od financija do skladištenja. Čini se jednostavno posložiti skladište, ali to je složen posao koji itekako utječe na ukupne rez

Šime Gligora: Vlastima je važnije spaliti novac na aute nego pomoći poljoprivredi

27.07.2020.

U više navrata smo kroz Udrugu malih mljekara apelirali na smanjenje PDV-a na sve mliječne proizvode, kako bi krajnji proizvod bio jeftiniji i potakla se potrošnja tih proizvoda. Također je bilo i zahtjeva za oslobađanjem i ostalih nelogičnih nameta i oba

Tanja Pureta: U Hrvatskoj nedostaje znanja o provođenju promjena, ali i svijest o važnosti dobre pripreme

22.07.2020.

Upravljanje promjenom u doba korone postaje pitanje par excellance za svakog menadžera i kompaniju. O tome kako uspješno upravljati promjenama u ovom turbulentnom i izazovnom razdoblju za Lider govori Tanja Pureta, specijalistica industrijske i organizaci

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

14.07.2020.

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2102 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 409 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 315 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici