Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2009

S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Hina  

S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

S početkom 2010. godine kreće i druga faza u primjeni osobnog identifikacijskog broja (OIB) i OIB postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti, koristit će se u poreznim prijavama i platnom prometu. U poreznom sustavu s 1. siječnja 2010. na snagu stupaju izmjene Zakona o PDV-u i novi Zakon o trošarinama. Izmjene Zakona o PDV-u unose niz novina primjerice u oporezivanje tzv. vlastite potrošnje gdje propisuje ograničenje prava na odbitak pretporeza, pa tako porezni obveznici neće moći odbiti 70 posto pretporeza kod troškova reprezentacije, a 30 posto kod nabave automobila. Bitne su promjene vezane i za oporezivanje financijskih usluga s obzirom da se u dosadašnjem sustavu PDV-a primjenjivao institucionalni koncept poreznog oslobođenja pa su banke bile oslobođene PDV-a za sve usluge koje su obavljale, dok se od 1. siječnja uvodi funkcionalni koncept u kojem se PDV-a oslobađaju određene bankarske, odnosno financijske i usluge osiguranja bez obzira tko ih obavlja.

Tako će, primjerice, usluge vođenja računa, kamate na kredite koji daju banke i dalje biti neoporezive, ali ni poduzetnici u međusobnim zajmovnim ili kreditnim odnosima neće obračunavati 23 posto PDV-a na kamate. S druge će pak strane banke na neke svoje usluge, npr. iznajmljivanje sefova s početkom godine obračunavati i naplaćivati PDV. Za banke je s početkom 2010. važna i izmjena Zakona o osiguranju depozita prema kojoj se stopa premije osiguranja depozita smanjuje sa 0,40 na 0,32 posto godišnje. S početkom primjene novog Zakona o trošarinama zaživjet će pak niz novih instituta, poput trošarinskog skladišta, ovlaštenog držatelja takvog skladišta, sustav odgode plaćanja i slično. Zakonom o trošarinama regulirano je oporezivanje tri skupine proizvoda - alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, te energenata i električne energije, pa će s njegovom primjenom prestati važiti zakoni o posebnim porezima na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.

Neke od novina su i promjene u osnovici za obračun, npr. piva po postotku volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanog u jednom hektolitru gotovog proizvoda, za razliku od do sada po hektolitru gotovog proizvoda neovisno o postotku volumnog udjela, a posljedica čega je da bezalkoholno pivo više neće biti oporezivo trošarinom. Osnovica se mijenja i kod vina i ostalih pića dobivenih vrenjem i međuproizvoda, a trošarina na vino i dalje ostaje nula kuna. Novost je pak uvođenje trošarina za male proizvođače alkoholnih pića pa će tako fizičke osobe koje za svoje potrebe peku rakiju trošarinu plaćati prema zapremini kotla - 100 kuna za kotao zapremine 40 do 100 litara, a preko 100 litara 200 kuna.

U sustavu trošarina na cigareta nema promjena u odnosu na sadašnji sustav, dok se za električnu energiju uvođenje trošarina odgađa do ulaska u EU, itd. Država od sljedeće godine veće prihode može očekivati po osnovu novog Zakona o igrama na sreću koji uvodi i novi prihod - porez od dobitke (iznad 30 tisuća kuna) od lutrijskih i igara klađenja i to po stopi 15 posto na dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a na sve dobitke iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto.Zakon omogućuje i priređivanje igara na sreću putem interneta, telefona i drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja, odnosno priređivanja lutrijskih, igara klađenja i igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja, uz obvezu uspostave neprekidnog i neposrednog nadzora (on-line), odnosno izravnog spajanja Ministarstva financija na informacijski sustav priređivača.

Promjene su vezane i uz sustave naknada, pa se tako primjerice kod lutrijskih igara ukida PDV i uvodi mjesečna naknada u iznosu 10 posto vrijednosti prodanih srećki, odnosno primljenih uplata za pojedinu igru.Od 2010. primjenjivat će se i Zakon o potrošačkom kreditiranju koji uz ostalo daje mogućnost potrošaču da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga, te uređuje pitanje kreditnih posrednika koji će za obavljanje tog posla morati dobiti odobrenje Ministarstva financija.

Početak 2010. početak je i primjene novog Zakona o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, a prema kojemu je uz ostalo rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine i to neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca. Zakon definira tjedno radno vrijeme od 40 sati, najduže, uključujući i prekovremeni rad, 48 sati, institut preraspodjele radnog vremena, a produljuje i vrijeme godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, umjesto dosadašnjih najmanje 18 dana, itd. Još je nekoliko zakona s područja gospodarstva koji će na snagu stupiti 1. siječnja iduće godine, poput Zakona o vodama kojim je voda zaštićena kroz institut općeg dobra i koji isključuje mogućnost privatizacije prava na vodne resurse, potom Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, Zakon o kombiniranom prometu, ili izmjene Zakona o kreditnim institucijama, izmjene Zakona o službenoj statistici, itd.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto nekad kupujete na akciji, a nekad ne? On je to objasnio i dobio Nobela

18.10.2017.

Američki ekonomist dobio je prestižnu nagradu zahvaljujući istraživanjima koja objašnjavaju zašto istu stvar cijenimo više kad je prodajemo nego kad je kupujemo, zašto nismo spremni kupovati kod pohlepnih trgovaca ili zašto jednom prilikom iskoristimo pop

Rekordna turistička sezona donijela i rekordnu prijevaru: evo kako su ugostitelji pronašli nevjerojatnu rupu u zakonu i izbjegli plaćanje PDV-a

17.10.2017.

Čim im je država odredila najveću poreznu stopu za usluge pripreme hrane i pića u Europi, smislili su kako će legalno poslovati i izbjeći njegovo plaćanje.

Hrvatska i Španjolska najbolje u EU naplaćuju PDV

29.09.2017.

U novoj studiji Europske komisije (EK) navodi se da države EU-a 2015. nisu naplatile ukupno 152 milijarde eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV), no naplata poreza uvelike varira među članicama

PUNI SE DRŽAVNA KASA PDV samo u srpnju donio milijardu kuna više nego lani

18.09.2017.

Veći prihodi od PDV-a očekuju se i u kolovozu, koji je inače izdašniji od srpnja, pa je tako lani taj porez u državnu blagajnu donio čak 5,22 milijarde kuna

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja