Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Stu 2017

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

Ministar okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je najavio da će se u narednih nekoliko tjedana raspisati natječaj za odabir konzultanata koji će državi pomoći oko procjene vrijednosti Ine, ali i pri odabiru strateškog partnera.

'Poziv potencijalnim konzultantskim kućama ići će u sljedećih nekoliko tjedana. Cilj Vlade je očuvati Inu kao vertikalno integriranu kompaniju, koja će prije svega ulagati u istraživanje, rafinerijski biznis. S obzirom na neke projekcije energetske budućnosti Europe, odnosno svijeta, mislimo da su to neki segmenti koji imaju budućnost, ali moraju biti znatno unaprijeđeni. Posljednjih godina Inine zalihe nafte i plina opadaju i postoji, barem iz naše perspektive, potencijal za njihovo povećavanje', rekao je Ćorić.

U državnom proračunu za ovu godinu je osigurano 161 milijun kuna za potrebe savjetovanja i zastupanja vezano za Inu i odnose s MOL-om.

Plan Vlade je, prema pisanju Večernjeg lista, do kraja godine izabrati konzultanta koji će osim procjene vrijednosti MOL-ovog paketa imati zadatak prezentirati sve prednosti i mane dva scenarija. Prvi je da Hrvatska samostalno krene u otkup dionica Ine, vrati je u svoje ruke i onda traži strateškog partnera. Drugi predviđa da se odmah pronađe strateški partner s kojim bi se išlo u otkup MOL-ovog paketa.

Konzultanti će, navodno, imati rok od tri mjeseca za procjenu vrijednosti MOL-ovog udjela u Ini.

'Možemo procjenjivati vrijednost MOL-ovih dionica koliko hoćemo, ali Mađari će u konačnici reći koliko traže. Sigurno nam neće dati diskont. Prije nekoliko godina MOL je izišao s procjenom da njegov udio u Ini vrijedi 1,8 milijardi eura. Mislim da je to pretjerano. Međutim njihova će biti zadnja', rekao je za tportal naftni stručnjak Davor Štern.

Općenito, energetski stručnjaci pozdravljaju odluku Vlade da angažira stručne konzultante u rješavanju pitanja oko Ine. Podsjećaju kako su prije glavnu riječ vodili političari, što nije ništa dobro donijelo toj kompaniji.

'Sjetimo se samo kako se to radilo u vrijeme vlade Ive Sanadera. Nužni su nam vrhunski konzultanti koji poznaju tržište. Nikako to ne bi smjele biti investicijske banke, već netko od velikih globalnih konzultantskih kuća poput Deloittea, PricewaterhouseCoopersa, Ernst & Younga ili KPMG-a. Njihovi stručnjaci znat će procijeniti vrijednost Ine, njezin potencijal i što bi joj mogao donijeti pojedini strateški partner', istaknuo je naftni konzultant Jasminko Umićević.

Zasad jedine dvije tvrtke koje su jasno iskazale interes za otkup MOL-ovog paketa i ulazak u Inu ruski su divovi Gazprom i Rosnjeft.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov krajem prošle godine izjavio je kako Gazprom planira kupiti mađarski udjel u Ini. Time je samo nastavio niz brojnih medijskih natpisa o tome da ta tvrtka žarko želi našu najveću naftnu kompaniju.

Prije dva tjedna prvi čovjek Rosnjefta Igor Sečin u intervjuu za Jutarnji list potvrdio je kako i oni žele preuzeti Inu. Njegova izjava uslijedila je nakon što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s brojnom delegacijom posjetila Moskvu i susrela se s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto. Hrvatska Vlada bi, prema tome navodnom panu, zadržala kontrolni paket od preko 25 posto dionica.

'I Gazprom i Rosnjeft su odlične tvrtke, ali smatram kako bi Rosnjeft bio bolje rješenje za Inu jer je više naftaški orijentiran. Veliki plus je i to što se u upravi Rosnjefta nalazi naš čovjek, Željko Runje. Međutim na kraju će o tome odlučiti ruska politika. Moskva će odabrati koja će od te dvije kompanije ući u Inu', uvjeren je Štern.

Bilo koje rusko ulaganje u ovom dijelu Europe ne može proći bez pitanja kako će na to reagirati Amerikanci. Štern smatra da SAD neće praviti velike probleme, pogotovo u slučaju Rosnjefta, u kojem značajan udio u vlasništvu imaju zapadne kompanije. British Petroleum (BP) naime drži gotovo 20 posto dionica u Rosnjeftu.

'Ina samostalno ne može opstati u svijetu koji se brzo mijenja. Nužan joj je jak strateški partner. SAD sigurno ne bi bio oduševljen ulaskom ruskog kapitala u Inu, ali oni bi našli svoj interes kroz BP. Amerikanci su pragmatični', smatra Štern.

Slično razmišljaju i drugi energetski stručnjaci. Jedan od njih koji nas je molio za anonimnost podsjeća na to da su Rusi u Mađarskoj dobili zeleno svjetlo za ulaganje u nuklearne elektrane, a u Srbiji su vlasnici Ininog pandana, kompanije NIS. U BiH Rusi drže dvije rafinerije i imaju brojne benzinske postaje.

'Za sve njih ruski kapital je dobar, a za nas ne bi bio!? To je glupost. Realnost je to da, osim ruskih kompanija, nema nikog drugog tko želi Inu. Smatram da bi Rosnjeft bio idealan partner jer, za razliku od Gazproma, nije prisutan u regiji. Gazprom je Ini već sad konkurent. Imaju rafinerije u Srbiji i razvijen lanac benzinskih pumpi. Rosnjeft nema ništa i njemu bi se isplatilo ulagati u modernizaciju Rijeke i Siska', uvjeren je naš sugovornik.


Komentari članka

Vezani članci

INA-MOL: 14 godina problema, pregovora, političkih sukoba...

30.10.2017.

Od prodaje udjela Ine mađarskom MOL-u prošlo je više od 14 godina, a u tom su razdoblju zbivanja u i oko hrvatske naftne kompanije često izazivala burne reakcije

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale nakon pet tjedana rasta

09.10.2017.

Cijene su se našle pod pritiskom i zbog podatka da je prethodnoga tjedna američki izvoz sirove nafte dosegnuo rekordnih gotovo dva milijuna barela dnevno, a cijena barela na američkom tržištu niža je nego na londonskom

Đuro Đaković i INA potpisali ugovor vrijedan 16,75 milijuna kuna

28.09.2017.

Riječ je o proizvodnji i isporuci PPS splitter kolona 391-C-201 i 391-C202 te kolone deetanizera 391-C101.

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

27.09.2017.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvoriš

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 703 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 375 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja