Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Stu 2017

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

Ministar okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je najavio da će se u narednih nekoliko tjedana raspisati natječaj za odabir konzultanata koji će državi pomoći oko procjene vrijednosti Ine, ali i pri odabiru strateškog partnera.

'Poziv potencijalnim konzultantskim kućama ići će u sljedećih nekoliko tjedana. Cilj Vlade je očuvati Inu kao vertikalno integriranu kompaniju, koja će prije svega ulagati u istraživanje, rafinerijski biznis. S obzirom na neke projekcije energetske budućnosti Europe, odnosno svijeta, mislimo da su to neki segmenti koji imaju budućnost, ali moraju biti znatno unaprijeđeni. Posljednjih godina Inine zalihe nafte i plina opadaju i postoji, barem iz naše perspektive, potencijal za njihovo povećavanje', rekao je Ćorić.

U državnom proračunu za ovu godinu je osigurano 161 milijun kuna za potrebe savjetovanja i zastupanja vezano za Inu i odnose s MOL-om.

Plan Vlade je, prema pisanju Večernjeg lista, do kraja godine izabrati konzultanta koji će osim procjene vrijednosti MOL-ovog paketa imati zadatak prezentirati sve prednosti i mane dva scenarija. Prvi je da Hrvatska samostalno krene u otkup dionica Ine, vrati je u svoje ruke i onda traži strateškog partnera. Drugi predviđa da se odmah pronađe strateški partner s kojim bi se išlo u otkup MOL-ovog paketa.

Konzultanti će, navodno, imati rok od tri mjeseca za procjenu vrijednosti MOL-ovog udjela u Ini.

'Možemo procjenjivati vrijednost MOL-ovih dionica koliko hoćemo, ali Mađari će u konačnici reći koliko traže. Sigurno nam neće dati diskont. Prije nekoliko godina MOL je izišao s procjenom da njegov udio u Ini vrijedi 1,8 milijardi eura. Mislim da je to pretjerano. Međutim njihova će biti zadnja', rekao je za tportal naftni stručnjak Davor Štern.

Općenito, energetski stručnjaci pozdravljaju odluku Vlade da angažira stručne konzultante u rješavanju pitanja oko Ine. Podsjećaju kako su prije glavnu riječ vodili političari, što nije ništa dobro donijelo toj kompaniji.

'Sjetimo se samo kako se to radilo u vrijeme vlade Ive Sanadera. Nužni su nam vrhunski konzultanti koji poznaju tržište. Nikako to ne bi smjele biti investicijske banke, već netko od velikih globalnih konzultantskih kuća poput Deloittea, PricewaterhouseCoopersa, Ernst & Younga ili KPMG-a. Njihovi stručnjaci znat će procijeniti vrijednost Ine, njezin potencijal i što bi joj mogao donijeti pojedini strateški partner', istaknuo je naftni konzultant Jasminko Umićević.

Zasad jedine dvije tvrtke koje su jasno iskazale interes za otkup MOL-ovog paketa i ulazak u Inu ruski su divovi Gazprom i Rosnjeft.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov krajem prošle godine izjavio je kako Gazprom planira kupiti mađarski udjel u Ini. Time je samo nastavio niz brojnih medijskih natpisa o tome da ta tvrtka žarko želi našu najveću naftnu kompaniju.

Prije dva tjedna prvi čovjek Rosnjefta Igor Sečin u intervjuu za Jutarnji list potvrdio je kako i oni žele preuzeti Inu. Njegova izjava uslijedila je nakon što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s brojnom delegacijom posjetila Moskvu i susrela se s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto. Hrvatska Vlada bi, prema tome navodnom panu, zadržala kontrolni paket od preko 25 posto dionica.

'I Gazprom i Rosnjeft su odlične tvrtke, ali smatram kako bi Rosnjeft bio bolje rješenje za Inu jer je više naftaški orijentiran. Veliki plus je i to što se u upravi Rosnjefta nalazi naš čovjek, Željko Runje. Međutim na kraju će o tome odlučiti ruska politika. Moskva će odabrati koja će od te dvije kompanije ući u Inu', uvjeren je Štern.

Bilo koje rusko ulaganje u ovom dijelu Europe ne može proći bez pitanja kako će na to reagirati Amerikanci. Štern smatra da SAD neće praviti velike probleme, pogotovo u slučaju Rosnjefta, u kojem značajan udio u vlasništvu imaju zapadne kompanije. British Petroleum (BP) naime drži gotovo 20 posto dionica u Rosnjeftu.

'Ina samostalno ne može opstati u svijetu koji se brzo mijenja. Nužan joj je jak strateški partner. SAD sigurno ne bi bio oduševljen ulaskom ruskog kapitala u Inu, ali oni bi našli svoj interes kroz BP. Amerikanci su pragmatični', smatra Štern.

Slično razmišljaju i drugi energetski stručnjaci. Jedan od njih koji nas je molio za anonimnost podsjeća na to da su Rusi u Mađarskoj dobili zeleno svjetlo za ulaganje u nuklearne elektrane, a u Srbiji su vlasnici Ininog pandana, kompanije NIS. U BiH Rusi drže dvije rafinerije i imaju brojne benzinske postaje.

'Za sve njih ruski kapital je dobar, a za nas ne bi bio!? To je glupost. Realnost je to da, osim ruskih kompanija, nema nikog drugog tko želi Inu. Smatram da bi Rosnjeft bio idealan partner jer, za razliku od Gazproma, nije prisutan u regiji. Gazprom je Ini već sad konkurent. Imaju rafinerije u Srbiji i razvijen lanac benzinskih pumpi. Rosnjeft nema ništa i njemu bi se isplatilo ulagati u modernizaciju Rijeke i Siska', uvjeren je naš sugovornik.


Komentari članka

Vezani članci

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina

21.01.2019.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

U Rafineriji Sisak može raditi najviše 120 ljudi, ovo je razlog zbog kojeg je Ina ne želi potpuno ugasiti

24.12.2018.

Ina je u srijedu objavila poslovni plan za 2019. godinu u sklopu kojeg se prerada sirove nafte seli iz Rafinerije Sisak u Rijeku, dok bi u onoj sisačkoj, u kojoj radi oko 500 ljudi, trebao ostati industrijski centar s drugim djelatnostima. Predrag Sekulić

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Ovo su najprofitabilnije tvrtke u državi: Ina zaradila gotovo kao cijeli turizam, Tommy skočio na drugo mjesto u Hrvatskoj u svojoj branši

05.12.2018.

Inina lanjska neto dobit iznosila je 1,42 milijarde kuna, dok su poduzetnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu zaradili 1,47 milijardi kuna. Turizam je prošle godine tom zaradom šesta djelatnost u zemlji, nakon trgovine, prerađivačke industrije, opskrbe el

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 937 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi