Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2009

Ribarima trebaju tuneli za zamrzavanje ribe

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Magdalena Družijanić  

Ribarima trebaju tuneli za zamrzavanje ribe

Žalosno je da ste na ovaj sastanak došli u ovako malom broju, s obzirom na to da je Splitsko-dalmatinska županija najveća na cijeloj obali kad je u pitanju ribarstvo i prerada ribe i s toliko gorućih problema − kazao je Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na početku sastanka na kojemu se, s obzirom na to da je 19. listopada bio zadnji rok za dostavu primjedaba na Nacrt prijedloga zakona, raspravljalo o aktualnoj problematici u ribarstvu, ali i prijedlozima zakona o morskom ribarstvu i strukturnoj potpori i uređenju tržišta.

− Iako je završio Vladin program o izgradnji flote uz 30 posto nepovratnih sredstava, 60 posto povoljnih kredita HBOR-a i 10 posto novca samih ribara, nismo iskoristili sva sredstva. Mnoštvo je problema ostalo neriješeno i sada smo najviše fokusirani na ribarsku infrastrukturu, a to znači privezišta, iskrcajne luke, ribarske luke, skladištenje, odnosno hladnjače, da bi ta flota, koja mora raditi tijekom cijele godine, a ne samo po nekoliko mjeseci, uopće bila isplativa − istaknuo je Kučić.

Država bi trebala pomoći u izgradnji tunela za zamrzavanje ribe, odnosno tzv. hladnog pogona. Svi veliki tuneli koji su nekoć davno postojali sada su zatvoreni, a bez toga, veli Kučić, nema ni zamrzavanja ulova, a bilo bi šteta vratiti ga u more.

− Ti su kapaciteti s oko 23 tisuće tona spali na samo sedam tisuća, znači, treba nam barem tri puta više smještajnih kapaciteta. Sitne plave ribe ima oko 42 tisuće tona, od toga 30 tisuća tona srdela, a mi se pitamo kamo s tom ribom u rujnu, listopadu i studenom − kaže Kučić.

Svaka kuna vraća dvije
Iskrcajnih bi mjesta trebalo biti po nekoliko uz obalu, tri-četiri u Istri, isto toliko oko Splita, te po nekoliko punktova na sredini Jadrana. Za takvu bi investiciju iz proračuna trebalo 10-15 milijuna eura.

− Uvjeren sam da ćemo s Vladom postići ono što je najbolje za nas i da će i druga strana poštovati ugovore, jer to i njima odgovara budući da svaka kuna državi vraća dvije kune − objasnio je. Kučić kaže kako neke europske zemlje stalno drže lekcije o tome kako bi trebala izgledati ribarska politika na Mediteranu, no te iste imale su katastrofalne odredbe upravo o ribarstvu. Mnoštvo je riba, veli, uništeno, ugroženo i, na kraju krajeva, nestalo.


Komentari članka

Vezani članci

Izlov ribe: domaći šarani za Veliki tjedan

10.04.2020.

Unatoč krizi zbog virusa, na slatkovodnim ribnjacima ovih dana imaju pune ruke posla - traje izlov šarana koji je obvezan na stolu Slavonaca u Velikom tjednu. Velike isporuke inače odlaze i u susjedne zemlje, no zbog pandemije, izvoz je stao. Gubitke će p

Iskustvo malog poduzetnika u borbi s koronakrizom: 'Nismo uopće razmišljali o otpuštanjima, već smo svi sjeli i dogovorili se. Do 1. kolovoza ćemo izdržati, a onda...'

09.04.2020.

Prije izbijanja pandemije koronavirusa Ivan Bosnić i njegovi partneri Marko Burazin i Branimir Brzić ribom i morskim plodovima opskrbljivali su oko 250 restorana u Zagrebu. Zatvaranjem restorana veleprodaja je stala i sve snage prebacili su na maloprodaju

Ribari ne znaju kamo s ulovom

02.04.2020.

Posljednjih tjedana u velikoj je krizi i ribarstvo - zatvorene su ribarnice i restorani, obustavljen je i izvoz u Italiju. U Splitsko-dalmatinskoj županiji više od 10.000 ljudi živi izravno od ribarstva.

S deset milijuna konzervi godišnje kreću u ekspanziju na nova tržišta

11.03.2020.

Planiramo uskoro širenje i na ostale lance u Hrvatskoj, kako bismo do kraja 2020. bili prisutni u svim regijama i dostupni što većem broju kupaca”, poručuje Depolo.

Sardina, jedna od rijetkih iz Dalmacije koji izvoze

12.02.2020.

Od 14 i pol tisuća tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih samo 7,7 posto izvozi proizvode. S obzirom na to da nam je s ulaskom u EU otvoreno golemo tržište, to je poražavajući podatak, posebice stoga što je postotku pridodan i turizam.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija