Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2026

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

Izvor: www.index.hr · Autor: Paula Hađur  

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde da su im restorani taj mjesec bili prazniji nego prošlih godina.

Kratkom šetnjom po centru Zagreba, u samoj špici sezone, snimili smo situaciju: restorani su oko 20.30 sati, u doba večere, bili relativno puni. Iako bi se uspio ubosti pokoji prazan stol, gužve je bilo u svim poznatijim lokalima u Teslinoj, Petrinjskoj, na Cvjetnom i u Tkalčićevoj, a praznih restorana bilo je tek nekolicina.

No, u Splitu, na Šperunu udaljenom svega 30- ak metara od rive, Ivona Cokarić iz Trattorije Tinel, koja radi cijelu godinu, kaže da primjećuje manje šušura nego što ga je bilo prijašnjih godina. Cokarić vjeruje da je puno gostiju odnijelo Svjetsko prvenstvo, a njezin je lokal samo u lipnju zabilježio osjetno manje prihode nego lani.

"Pratimo srpanj, zasad je isto u padu, vidjet ćemo sve na kraju. Prilagođavamo se, cijene su mi iste kao i lani, a imamo i dnevna jela za koja se ne isplati kuhati doma", kaže Cokarić, koja se nada da bi kolovoz mogao donijeti bolje brojke: "Meni je najbitnije da mogu platiti račune i svoje djelatnike, ja sam si na zadnjem mjestu, ali nikada nisam radila više nego sada."

"Mi smo prošle godine počeli raditi malo bolje tek od polovice kolovoza, ali sezona je dugačka. Po mom viđenju, trenutačno je manje gostiju. Možda je njima Split usputan, možda radije idu na otoke, ali prije sam stalno kroz prozor svog lokala viđala šušur ljudi, a sada toga više nema", dodaje.

Medak o situaciji u Zagrebu
Marin Medak, jedan od naših najistaknutijih ugostitelja i chefova, u razgovoru za Index otvoreno kaže da se manjak gostiju u njegovim zagrebačkim restoranima osjetio u lipnju, ali i on to pripisuje Svjetskom prvenstvu.

"Mislim da je hrpa ugostitelja prihvatila da je u tijeku bilo Svjetsko prvenstvo i da je jako puno Hrvata otišlo u SAD, a upravo su oni bili naši tipični potrošači. Primijetili smo da je manje muvinga u Zagrebu, da ima manje gostiju i da se radi lošije", kaže pa navodi konkretne podatke za Bar&Ton i RougeMarin Bistro, koje vodi. "Bar&Ton je imao otprilike isti lipanj jer je noviji pa nije toliko adaptiran, no RougeMarin Bistro, koji postoji već 15 godina, imao je slabiji lipanj nego lani."

Zagreb nikako nije usporediv s Jadranom, smatra Medak. Za Jadran kaže da je posljednjih godina pun tourist trapova, sezonskih ugostiteljskih objekata koji posluju na udarnim pozicijama, s ogromnim najmovima, tako da im je cilj ostvariti maksimalne prihode nauštrb kvalitete.

Većina su tourist trapovi na Jadranu
Prema Medaku, tek 10 posto restorana na Jadranu radi izvanredan posao i nudi najbolju moguću uslugu i kvalitetu gostima, a 20 posto njih čine restorani koje bismo nazvali "best-buy" restoranima. Za sve ostalo kaže da su tourist trapovi.

"Tourist trapovi su po meni najveća moguća glupost koja postoji jer se radi o ogromnom trošku. Treba iz godine u godinu uspostavljati nove timove, educirati ih i stavljati ih u funkciju. Taj gasi-pali način rada nema veze s mozgom, divim se ljudima koji tako rade", kaže. "Definitivno ih ima jako puno, a po meni ne daju dobru poruku ni vrijednost. Ja ne idem u takve lokale, ne vjerujem im i ne želim se tamo zadržavati."

No, u pozadini skupih restorana s nekvalitetnom ponudom, koja bi barem na Jadranu mogao biti faktor zbog kojih ljudi rjeđe odlaze u restorane, Medak smatra da stoji previsok PDV. Iako bi nam, primjerice, Italija trebala biti glavni konkurent, tamošnji ugostitelji plaćaju PDV od 10 posto, što im ostavlja puno više prostora za daljnja ulaganja i, u konačnici, čistu dobit.

"Nismo konkurentni"
"Kad se podvuče crta, talijanskom ugostitelju koji napravi milijun eura prihoda godišnje ostane 80 tisuća eura više samo na razlici PDV- a. Ja nikada nisam imao toliku dobit u jednoj godini, mogu samo sanjati o tome. Mi jednostavno nismo konkurentni", kaže.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Rijeka ima 2.268 oglasa za kratkoročni najam

08.09.2026.

Rijeka bilježi 2.268 oglasa na Airbnbu i Booking.comu. Od toga je 1.042 oglasa na Airbnbu, a 1.226 oglasa na Bookingu. U nacionalnoj usporedbi destinacija zauzima 24. mjesto od 43 destinacije.

Jadrolinija u osam mjeseci prevezla 9,3 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila

04.09.2026.

Jadrolinija je u osam mjeseci ove godine prevezla 9,3 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila, što je nešto manje putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj vozila na lanjskoj razini, te je poslovanje, naveli su iz te tvrtke u odgovoru z

Dubrovnik ostvario tri milijuna noćenja ranije nego lani

27.08.2026.

Ovogodišnje tromilijunto noćenje na dubrovačkom području zabilježeno je 22. kolovoza, dan ranije nego 2025. godine, izvijestila je u utorak Turistička zajednica grada Dubrovnika.

S mora u unutrašnjost - jesen je pravo vrijeme za posjet kontinentu

27.08.2026.

Varaždinski Špancirfest s 500-tinjak raznovrsnih programa puni smještajne kapacitete i privlači brojne posjetitelje. Dunav, Drava, Kopački rit, jezera i bazeni u Slavoniju i Baranju pak privlače one željne rekreacije i autentičnog ugođaja.

Tag cloud

  1. 2907 članka imaju tag turizam
  2. 2738 članka imaju tag hrvatska
  3. 1530 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1837 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1325 članka imaju tag trgovina
  11. 1367 članka imaju tag industrija
  12. 1269 članka imaju tag investicije
  13. 1087 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 714 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 796 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 412 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk