Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2017

Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca

Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17.) koji je na snazi od 4. veljače 2017. uvedena su nova ograničenja, ali i nove pogodnosti za isplatu neoporezive godišnje nagrade zaposlenicima. Neoporeziva godišnja nagrada uobičajeno se isplaćuje kao regres za godišnji odmor ili kao nagrada radniku u povodu božićnih blagdana (božićnica), odnosno kombinirano – dio neoporezivog iznosa kao regres, a dio kao božićnica. Svota neoporezive godišnje nagrade nije promijenjena u odnosu na prethodne godine, neoporezivo se može isplatiti godišnja nagrada do 2500 kn. Nije izmijenjen godišnji iznos, ali su uvedena ograničenja koja porezni propisi do 2017. godine nisu poznavali i, s druge strane, omogućene su nove pogodnosti koje do 2017. nisu bile dopuštene.

Napismeno i s potpisom

Neoporeziva nagrada sada je ograničena na 2500 kn po poreznom obvezniku na godinu, čime je izmijenjen porezni položaj radnika koji su regres i/ili božićnicu ostvarivali kod dva ili više isplatitelja. Do prošle godine, radnik koji je radio kod dva poslodavca mogao je od svakog od njih primiti po 2500 kuna neoporezivog primitka. Isto je tako radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca mogao od prvog primiti npr. 2500 kuna neoporezivog regresa, a od drugog još toliko na ime neoporezive božićnice.
Do prošle godine radnik koji je radio kod dvaju poslodavaca mogao je od svakog od njih primiti 2500 kuna neoporezivoga primitka koji se odnosi na regres za godišnji odmor ili božićnicu. U ovoj godini to više nije moguće.

U 2017. to više nije moguće jer je svota od 2500 kuna na godinu propisana kao neoporezivi limit i za one porezne obveznike koji takve primitke tijekom godine ostvaruju od više isplatitelja. Poslodavci koji namjeravaju svojim radnicima isplatiti neoporezivi regres za godišnji odmor trebaju od radnika koji kod njih rade s nepunim radnim vremenom, a istovremeno su u radnom odnosu i kod drugog poslodavca također s nepunim radnim vremenom, prije isplate pribaviti izjavu o tome jesu li kod drugog poslodavca u 2017. ostvarili primitak temeljem kojega su možda iskoristili dio prava na neoporezivu nagradu. Izjavu treba pribaviti i od radnika koji su novozaposleni tijekom 2017. godine, a u dijelu 2017. su radili kod drugog poslodavca. Radnik je dužan izjavu dati u pisanom obliku i vlastoručno je potpisati, navodeći u njoj svotu primitka koju je primio od drugog isplatitelja.

Novouvedeno porezno ograničenje utjecat će i na rashode obrtnika, poljoprivrednika i slobodnih zanimanja koji navedene djelatnost iobavljaju uz istovremeni radni odnos, kao tzv. drugu djelatnost. Ako te osobe za dohodak od samostalne djelatnosti vode poslovne knjige, do 2016. mogle su u izdatke poslovanja evidentirati isplatu neoporezive nagrade sebi osobno do 2500 kuna, iako su možda i kod poslodavca kod kojega su zaposlene u istoj godini primile 2500 kuna neoporezivog regresa i/ili božićnice.

Kada može i dvaput

U 2017. to više nije dopušteno, već u izdatke poslovanja mogu evidentirati samo razliku između neoporezive svote koju im je po bilo kojoj osnovi tijekom godine isplatio poslodavac kod kojega su zaposlene, do ukupno 2500 kuna. S druge strane, porezni propisi sada dopuštaju da porezni obveznik od istog isplatitelja u jednoj poreznoj godini primi neoporezivu nagradu i za tekuću i za prethodnu godinu. Na primjer, radnik koji zbog bolesti ili korištenja roditeljskim pravima nije u 2016. godini iskoristio pravo na godišnji odmor, a vrati se na rad do 30. lipnja odnosno do 31. prosinca 2017., ima pravo u 2017. godini na godišnji odmor iz prethodne godine, što možda uključuje i pravo na regres za godišnji odmor za 2016. godinu.

Ispune li se te okolnosti, poslodavac može radniku u 2017. isplatiti i zastali neoporezivi regres za prethodnu godinu, najviše do 2500 kuna i tom isplatom neće iskoristiti neoporezivo pravo za 2017. godinu, već može istom radniku u 2017. isplatiti dodatnih 2500 kuna neoporezivog godišnjeg primitka. Radi pravilnog praćenja na koju se poreznu godinu odnosi neoporeziva nagrada isplaćena u tekućoj godini, pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD upotrebljavaju se različite šifre za nagradu koja se odnosi na prethodna porezna razdoblja i za nagradu koja se odnosi na tekuće porezno razdoblje.

Prekoračenje limita

Ako Porezna uprava u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak utvrdi da je neki porezni obveznik ostvario primitak po osnovi godišnje nagrade u svoti koja prelazi dopušteni godišnji limit, utvrdit će obvezu plaćanja poreza na dio koji prelazi godišnju neoporezivu svotu. Poreznu obvezu može utvrditi radniku kao poreznom obvezniku ili poslodavcu jer radnik i poslodavac solidarno odgovaraju za porez iz plaće, a za doprinose prema primitku koji prelazi dopuštenu neoporezivu svotu teretit će poslodavca.


Komentari članka

Vezani članci

Porez iz plaće: Za tri skupine zaposlenih poslodavac sastavlja godišnji obračun

14.12.2017.

Poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza za radnika koji je tijekom 2017. mijenjao prebivalište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza niti za radnika koji nije kod njega zaposlen cijele godine. Ali ako radnik nije

Vlada će poslodavcima pod bor staviti bogat poklon paket

06.12.2017.

Poslodavcima u ugroženim sektorima kompenzirat će se troškovi rasta plaća, a porezne olakšice mogu očekivati i hotelijeri i ugostitelji, nezadovoljni ukidanjem povlaštene stope PDV-a

Što to znači biti „paušalac“?

28.11.2017.

Kao zaključak možemo reći kao su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza

Nijemci najveći utajivači poreza!

16.11.2017.

Biznismeni iz države koja slovi kao uređena i u kojoj se zakoni poštuju ‘u dlaku’ tako zamrače gotovo trećinu korporativnog poreza.

Pogodnosti za radnike: Kako zadržati radnike ako se na sve plaća porez?

06.11.2017.

Omogući li poslodavac neku od pogodnosti svojim radnicima – prehranu, vrtić, rekreaciju, teambuilding i slično – to se smatra dijelom radnikove plaće, zato se na to moraju zaračunati svi propisani porezi i doprinosi.

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija