Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2017

Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca

Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17.) koji je na snazi od 4. veljače 2017. uvedena su nova ograničenja, ali i nove pogodnosti za isplatu neoporezive godišnje nagrade zaposlenicima. Neoporeziva godišnja nagrada uobičajeno se isplaćuje kao regres za godišnji odmor ili kao nagrada radniku u povodu božićnih blagdana (božićnica), odnosno kombinirano – dio neoporezivog iznosa kao regres, a dio kao božićnica. Svota neoporezive godišnje nagrade nije promijenjena u odnosu na prethodne godine, neoporezivo se može isplatiti godišnja nagrada do 2500 kn. Nije izmijenjen godišnji iznos, ali su uvedena ograničenja koja porezni propisi do 2017. godine nisu poznavali i, s druge strane, omogućene su nove pogodnosti koje do 2017. nisu bile dopuštene.

Napismeno i s potpisom

Neoporeziva nagrada sada je ograničena na 2500 kn po poreznom obvezniku na godinu, čime je izmijenjen porezni položaj radnika koji su regres i/ili božićnicu ostvarivali kod dva ili više isplatitelja. Do prošle godine, radnik koji je radio kod dva poslodavca mogao je od svakog od njih primiti po 2500 kuna neoporezivog primitka. Isto je tako radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca mogao od prvog primiti npr. 2500 kuna neoporezivog regresa, a od drugog još toliko na ime neoporezive božićnice.
Do prošle godine radnik koji je radio kod dvaju poslodavaca mogao je od svakog od njih primiti 2500 kuna neoporezivoga primitka koji se odnosi na regres za godišnji odmor ili božićnicu. U ovoj godini to više nije moguće.

U 2017. to više nije moguće jer je svota od 2500 kuna na godinu propisana kao neoporezivi limit i za one porezne obveznike koji takve primitke tijekom godine ostvaruju od više isplatitelja. Poslodavci koji namjeravaju svojim radnicima isplatiti neoporezivi regres za godišnji odmor trebaju od radnika koji kod njih rade s nepunim radnim vremenom, a istovremeno su u radnom odnosu i kod drugog poslodavca također s nepunim radnim vremenom, prije isplate pribaviti izjavu o tome jesu li kod drugog poslodavca u 2017. ostvarili primitak temeljem kojega su možda iskoristili dio prava na neoporezivu nagradu. Izjavu treba pribaviti i od radnika koji su novozaposleni tijekom 2017. godine, a u dijelu 2017. su radili kod drugog poslodavca. Radnik je dužan izjavu dati u pisanom obliku i vlastoručno je potpisati, navodeći u njoj svotu primitka koju je primio od drugog isplatitelja.

Novouvedeno porezno ograničenje utjecat će i na rashode obrtnika, poljoprivrednika i slobodnih zanimanja koji navedene djelatnost iobavljaju uz istovremeni radni odnos, kao tzv. drugu djelatnost. Ako te osobe za dohodak od samostalne djelatnosti vode poslovne knjige, do 2016. mogle su u izdatke poslovanja evidentirati isplatu neoporezive nagrade sebi osobno do 2500 kuna, iako su možda i kod poslodavca kod kojega su zaposlene u istoj godini primile 2500 kuna neoporezivog regresa i/ili božićnice.

Kada može i dvaput

U 2017. to više nije dopušteno, već u izdatke poslovanja mogu evidentirati samo razliku između neoporezive svote koju im je po bilo kojoj osnovi tijekom godine isplatio poslodavac kod kojega su zaposlene, do ukupno 2500 kuna. S druge strane, porezni propisi sada dopuštaju da porezni obveznik od istog isplatitelja u jednoj poreznoj godini primi neoporezivu nagradu i za tekuću i za prethodnu godinu. Na primjer, radnik koji zbog bolesti ili korištenja roditeljskim pravima nije u 2016. godini iskoristio pravo na godišnji odmor, a vrati se na rad do 30. lipnja odnosno do 31. prosinca 2017., ima pravo u 2017. godini na godišnji odmor iz prethodne godine, što možda uključuje i pravo na regres za godišnji odmor za 2016. godinu.

Ispune li se te okolnosti, poslodavac može radniku u 2017. isplatiti i zastali neoporezivi regres za prethodnu godinu, najviše do 2500 kuna i tom isplatom neće iskoristiti neoporezivo pravo za 2017. godinu, već može istom radniku u 2017. isplatiti dodatnih 2500 kuna neoporezivog godišnjeg primitka. Radi pravilnog praćenja na koju se poreznu godinu odnosi neoporeziva nagrada isplaćena u tekućoj godini, pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD upotrebljavaju se različite šifre za nagradu koja se odnosi na prethodna porezna razdoblja i za nagradu koja se odnosi na tekuće porezno razdoblje.

Prekoračenje limita

Ako Porezna uprava u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak utvrdi da je neki porezni obveznik ostvario primitak po osnovi godišnje nagrade u svoti koja prelazi dopušteni godišnji limit, utvrdit će obvezu plaćanja poreza na dio koji prelazi godišnju neoporezivu svotu. Poreznu obvezu može utvrditi radniku kao poreznom obvezniku ili poslodavcu jer radnik i poslodavac solidarno odgovaraju za porez iz plaće, a za doprinose prema primitku koji prelazi dopuštenu neoporezivu svotu teretit će poslodavca.


Komentari članka

Vezani članci

Egzodus bogataša u Australiju, iznos poreza na dohodak nije im važan

17.08.2017.

Tako se prošle godine čak 11 tisuća milijunaša preselilo u Australiju, 10 tisuća u SAD, 8 tisuća u Kanadu, 5 tisuća u Ujedinjene Arapske Emirate te njih 4 tisuće u Novi Zeland.

Računovođe traže ukidanje licenci

11.08.2017.

Hrvatska obrtnička komora (HOK) zatražila je ukidanje odredbe Zakona o računovodstvu koja propisuje obvezno licenciranje računovođa, a peticiju protiv licenciranja pokrenuli su i sami računovođe.

Hrvati mjesečno utaje poreza u vrijednosti - svih dječjih doplataka

01.08.2017.

Građani i poduzetnici svaki mjesec u prosjeku su pokušali izbjeći plaćanje 126,6 milijuna kuna, što je i više nego dovoljno da se svaki mjesec isplati dječji doplatak za cijelu Hrvatsku, na koji ukupno ode nešto više od 110 milijuna kuna

Francuska smanjuje poreze za 11 mlrd. eura

14.07.2017.

Cilj je smanjenja poreza stvoriti poticaje za ulaganja, zapošljavanje i gospodarski rast, ističe francuski premijer

Veliki vodič kroz inovirani zakon o fiskalizaciji: ePorezna – korak dalje od aplikacija

05.07.2017.

Zakoni o fiskalizaciji kao zakoni koji uređuju rad s blagajnama i porezom na dodanu vrijednost pojavljuju se prvi put u Italiji i Poljskoj potkraj 80-ih godina. Iz tih istih zakona ubrzo se razvija i sam postupak fiskalizacije putem fiskalnih printera

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja