Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2017

Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca

Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17.) koji je na snazi od 4. veljače 2017. uvedena su nova ograničenja, ali i nove pogodnosti za isplatu neoporezive godišnje nagrade zaposlenicima. Neoporeziva godišnja nagrada uobičajeno se isplaćuje kao regres za godišnji odmor ili kao nagrada radniku u povodu božićnih blagdana (božićnica), odnosno kombinirano – dio neoporezivog iznosa kao regres, a dio kao božićnica. Svota neoporezive godišnje nagrade nije promijenjena u odnosu na prethodne godine, neoporezivo se može isplatiti godišnja nagrada do 2500 kn. Nije izmijenjen godišnji iznos, ali su uvedena ograničenja koja porezni propisi do 2017. godine nisu poznavali i, s druge strane, omogućene su nove pogodnosti koje do 2017. nisu bile dopuštene.

Napismeno i s potpisom

Neoporeziva nagrada sada je ograničena na 2500 kn po poreznom obvezniku na godinu, čime je izmijenjen porezni položaj radnika koji su regres i/ili božićnicu ostvarivali kod dva ili više isplatitelja. Do prošle godine, radnik koji je radio kod dva poslodavca mogao je od svakog od njih primiti po 2500 kuna neoporezivog primitka. Isto je tako radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca mogao od prvog primiti npr. 2500 kuna neoporezivog regresa, a od drugog još toliko na ime neoporezive božićnice.
Do prošle godine radnik koji je radio kod dvaju poslodavaca mogao je od svakog od njih primiti 2500 kuna neoporezivoga primitka koji se odnosi na regres za godišnji odmor ili božićnicu. U ovoj godini to više nije moguće.

U 2017. to više nije moguće jer je svota od 2500 kuna na godinu propisana kao neoporezivi limit i za one porezne obveznike koji takve primitke tijekom godine ostvaruju od više isplatitelja. Poslodavci koji namjeravaju svojim radnicima isplatiti neoporezivi regres za godišnji odmor trebaju od radnika koji kod njih rade s nepunim radnim vremenom, a istovremeno su u radnom odnosu i kod drugog poslodavca također s nepunim radnim vremenom, prije isplate pribaviti izjavu o tome jesu li kod drugog poslodavca u 2017. ostvarili primitak temeljem kojega su možda iskoristili dio prava na neoporezivu nagradu. Izjavu treba pribaviti i od radnika koji su novozaposleni tijekom 2017. godine, a u dijelu 2017. su radili kod drugog poslodavca. Radnik je dužan izjavu dati u pisanom obliku i vlastoručno je potpisati, navodeći u njoj svotu primitka koju je primio od drugog isplatitelja.

Novouvedeno porezno ograničenje utjecat će i na rashode obrtnika, poljoprivrednika i slobodnih zanimanja koji navedene djelatnost iobavljaju uz istovremeni radni odnos, kao tzv. drugu djelatnost. Ako te osobe za dohodak od samostalne djelatnosti vode poslovne knjige, do 2016. mogle su u izdatke poslovanja evidentirati isplatu neoporezive nagrade sebi osobno do 2500 kuna, iako su možda i kod poslodavca kod kojega su zaposlene u istoj godini primile 2500 kuna neoporezivog regresa i/ili božićnice.

Kada može i dvaput

U 2017. to više nije dopušteno, već u izdatke poslovanja mogu evidentirati samo razliku između neoporezive svote koju im je po bilo kojoj osnovi tijekom godine isplatio poslodavac kod kojega su zaposlene, do ukupno 2500 kuna. S druge strane, porezni propisi sada dopuštaju da porezni obveznik od istog isplatitelja u jednoj poreznoj godini primi neoporezivu nagradu i za tekuću i za prethodnu godinu. Na primjer, radnik koji zbog bolesti ili korištenja roditeljskim pravima nije u 2016. godini iskoristio pravo na godišnji odmor, a vrati se na rad do 30. lipnja odnosno do 31. prosinca 2017., ima pravo u 2017. godini na godišnji odmor iz prethodne godine, što možda uključuje i pravo na regres za godišnji odmor za 2016. godinu.

Ispune li se te okolnosti, poslodavac može radniku u 2017. isplatiti i zastali neoporezivi regres za prethodnu godinu, najviše do 2500 kuna i tom isplatom neće iskoristiti neoporezivo pravo za 2017. godinu, već može istom radniku u 2017. isplatiti dodatnih 2500 kuna neoporezivog godišnjeg primitka. Radi pravilnog praćenja na koju se poreznu godinu odnosi neoporeziva nagrada isplaćena u tekućoj godini, pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD upotrebljavaju se različite šifre za nagradu koja se odnosi na prethodna porezna razdoblja i za nagradu koja se odnosi na tekuće porezno razdoblje.

Prekoračenje limita

Ako Porezna uprava u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak utvrdi da je neki porezni obveznik ostvario primitak po osnovi godišnje nagrade u svoti koja prelazi dopušteni godišnji limit, utvrdit će obvezu plaćanja poreza na dio koji prelazi godišnju neoporezivu svotu. Poreznu obvezu može utvrditi radniku kao poreznom obvezniku ili poslodavcu jer radnik i poslodavac solidarno odgovaraju za porez iz plaće, a za doprinose prema primitku koji prelazi dopuštenu neoporezivu svotu teretit će poslodavca.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Koliko će trajati početna faza nekažnjavanja poduzetnika za pogreške?

30.03.2026.

Podatak da je u sedamdeset dana fiskalizirano više od 23 milijuna e-računa govori o veličini i važnosti projekta. No nije sve krenulo glatko

U kojim slučajevima se ne plaća porez na nekretnine, što vlasnici trebaju napraviti?

13.03.2026.

U 2026. godini pravila na hrvatskom tržištu nekretnina doživjela su značajnu promjenu. Model prema kojem su se stanovi i kuće kupovali prvenstveno kao oblik pasivne štednje, a zatim godinama držali prazni uz logiku da „ne stvaraju trošak“, više nije održi

Mislite da plaćate previše poreza? Pazite gdje je Hrvatska u odnosu na Europu

26.02.2026.

Gotovo svaki drugi euro koji zaradimo završi u državnoj blagajni kroz poreze i doprinose. No pruža li država za to adekvatnu uslugu – i koliko je hrvatski porezni sustav konkurentan u europskom kontekstu? Odgovore smo potražili u najnovijim međunarodnim u

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 538 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk