Regate pune blagajne »naših malih mista«

Prije dvadesetak godina na Jadranu su se na prste jedne ruke mogle pobrojati jedriličarske regate: Mrduja, Kornati Cup, Viška regata. Danas ih je na tisuće. Nema mjesta u priobalju, jače čarterske tvrtke ili nautičkog centra koje ne organizira svoju.

»Svako naše malo misto ima svoju regatu«, kao da zbore organizatori koji su u brodskom nadmetanju i vještinama vidjeli prigodu za dodatnu zaradu. Diljem Jadrana od Uskrsa do kraja prosinca uz vjetar sklize brodovi na regatama različitih tipova, klasa i kategorija - biznis, tradicijske, turističke, sportske, rekreacijske, regate »za dušu i tilo«... Ima tu svega, što cijeloj priči o 'regatavanju' daje dozu 'šušura'. Turistički sektor, nema sumnje, s regatama je na velikom dobitku.

Ivo Jaić, tajnik Hrvatskog jedriličarskog saveza, kaže Vjesniku da ga ne čudi velik broj regata s obzirom na atraktivnost hrvatske obale, ali i zaradi koju donose. »Jadran je za nautičare jednostavno drukčiji i izazovniji. Našoj obali gravitiraju nautičari iz Austrije, Češke, Mađarske i drugih okolnih zemalja. Za njihove klubove i tvrtke također radimo regate, team buildinge. S obzirom na brojnost regata, morat ćemo ići na dodatne kvalifikacije da bi se znalo o kakvoj je regati riječ, jer je danas na djelu svaštarenje«, ocjenjuje Jaić. Na upit donose li regate zaradu, odgovara potvrdno. »A tko bi radio ako nema zarade. Zaradu ne bilježimo samo mi organizatori, nego mnogi drugi koji se naslanjaju na nas. Uostalom, kad nautičar iz Mađarske dođe kod nas na regatu, ne donosi sa sobom paštetu, nego ovdje troši«, kaže.

Šibenski akvatorij smatra se jednim od atraktivnijih za jedrenje, što zbog Kornata, što zbog Krke i velikog broja otoka, otočića i hridi. Marko Paić, inače specijalist urolog te višegodišnji predsjednik Jedriličarskoga kluba »Val« iz Šibenika, kaže da im je cilj organizirati regatu »na latinsko jidro« kako bi promovirali baštinu. I on tvrdi da od regatskih natjecanja svi imaju koristi: organizator, Jedriličarski savez, čarterske tvrtke koje iznajmljuju plovila, iznajmljivači soba i apartmana, hotelijeri, lokalne zajednice, ugostitelji i trgovci. Brojne regate prate i nautički sajmovi.

Murtersko-kornatski akvatorij je bez sumnje najatraktivniji na hrvatskom dijelu obale. Željko Jerat, predsjednik Jedriličarskoga kluba »Jarušica« iz Murtera, kaže da na godinu Kornatima prođe najmanje dvadesetak regata. Murterski Kornati Cup održava se od 1985. godine i na njemu bude od 400 do 500 sudionika i više od 100 brodova. Sudionici su uglavnom stranci.

Mrduja - najstarija i najveća
Ivo Jaić, tajnik Hrvatskog jedriličarskog saveza, kazuje Vjesniku da se samo u njihovoj organizaciji godišnje održi između 300 i 400 regata. Neke broje desetak brodova, na nekima je gotovo toliko članova posade na samo jednom brodu, a najbrojnija je Mrduja koja okupi više od 300 brodova i nekoliko tisuća ljudi. Dio regata je novijeg datuma, a neke su starije od pola stoljeća, poput Mrduje, koja je stara 78 godina i Viške regate iza koje je 65 godina.