Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2009

Radniku zbog neradnog petka 600 kuna manje

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Radniku zbog neradnog petka 600 kuna manje

Prihvati li Vlada prijedlog poslodavaca i sindikalaca, zaposleni u industriji uskoro bi mogli dobiti i slobodan petak, a radni bi se tjedan smanjio sa sadašnjih 40 na 32 sata.

Naknade radnicima
Novim neradnim danom recesijom pogođeni poslodavci zadržali bi postojeću zaposlenost, tvrde predstavnici HUP-a i SSSH, koji svoj prijedlog temelje na iskustvima drugih zemalja, posebno Slovenije. Za svaki bi neradni petak država isplaćivala socijalnu naknadu od 20 eura ili 150 kuna po radniku, koju bi poslodavci, nakon što odbiju doprinose, isplaćivali zaposlenicima, objašnjava Vladimir Kovačević, direktor Croindustrije.

Na mjesečnoj razini naknada za neodrađeni petak iznosila bi 80 eura ili oko 600 kuna po radniku, a primjenjivala bi se za oko 120.000 zaposlenih u izvozno orijentiranoj industriji, koju je recesija već jako pogodila. Pravo na naknadu imali bi svi zaposlenici, pa i direktori.

U protivnom, ističe Kovačević, poslodavci neće imati izbora nego nastaviti s otpuštanjima. Do sada je, kažu u HUP-u, recesija u Hrvatskoj već pokosila oko 25.000 radnih mjesta, a posao bi do kraja godine moglo izgubiti barem još toliko ljudi.

- Ako bi Vlada prihvatila ovaj prijedlog, stvorila bi se ‘win-win’ situacija. Poslodavci zbog recesije ne bi morali dalje otpuštati, radnici bi zadržali posao, makar i s nešto nižom plaćom, a država ne bi morala dodatno izdvajati za nezaposlene - poručuje Kovačević.

Zakašnjela reakcija Vlade
I Ana Knežević, predsjednica SSSH, smatra da se radi o dobroj ideji, koju preporučuje i Europska Unija (EU). Čelnici Unije nedavno su pozvali na uvođenje skraćenog radnog tjedna, kako bi se u kriznim uvjetima sačuvalo što je moguće više radnih mjesta. Prema procjenama eurokrata, u Uniji bi bez posla u ovoj i sljedećoj godini moglo ostati 8,5 milijuna ljudi.

- Samo u našoj drvnoj industriji je zbog krize bez posla ostalo oko 4000 ljudi, a u kemijskoj i metalskoj industriji dnevno bez posla ostaje 50 do 100 ljudi. Tome bi se moglo stati na kraj skraćenim radnim tjednom, ali Vlada prekasno reagira jer mi to predlažemo već mjesecima - ističe Knežević.

Sastanak sljedeći tjedan
Mogućnost skraćenja radnoga tjedna bila je i tema ovotjednog sastanka premijera Ive Sanadera s predstavnicima poslodavaca i sindikalaca. Iako je dogovoreno da će se razgovori o tome nastaviti u utorak, u krugovima sindikalaca i poslodavaca otkrivaju da država strahuje od zloupotreba. No, Kovačević i Knežević poručuju da se one mogu izbjeći jasnim kriterijima po kojima tvrtka ostvaruje pravo na naknadu.

- Postoji više ‘osigurača’. Nitko od poduzetnika neće bez razloga hrliti u to - zaključuje Kovačević.


Komentari članka

Vezani članci

HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

20.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Od 9 do 5: Kako je nastalo osmosatno radno vrijeme

20.01.2026.

Jeste li se zapitali zašto - i otkad – radimo osam sati dnevno i kada je formula “od 9 do 5” postala standard? Radno vrijeme od 8 sati dnevno i 5 dana u tjednu rezultat je dugog povijesnog procesa koji se odvijao paralelno u različitim dijelovima svijeta,

Weber: Hrvatska bi do 2035. mogla dostići europski standard

22.12.2025.

Tranzicija u Hrvatsku 2035. znači društvo u kojem poduzetnici otvaraju prilike, radnici su dobro plaćeni, umirovljenici sigurni

Tag cloud

  1. 2857 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1394 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1341 članka imaju tag industrija
  11. 1250 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 541 članka imaju tag krediti
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke