Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Kol 2009

Prvi hrvatski lan na trgovačkim policama

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: N. Patković/EPEHA  

Prvi hrvatski lan na trgovačkim policama

NAŠICE - Na policama hrvatskih trgovina u rujnu bi se mogle naći prve sjemenke lana proizvedenog u Hrvatskoj nakon više od 20 godina, i to o na polju tvrtke Hana-Breznica koja je ove godine na 15 hektara nedaleko od Našica zasijala tu iznimno kvalitetnu i brojnim vitaminima bogatu žitaricu.

- Na sijanje lana nagnala nas je činjenica da se na policama naših trgovina prodaje uvozni lan za 20 kuna po kilogramu. Budući da se davno lan proizvodio i na našim prostorima, odlučili smo se na ovaj korak i vratili lan na naše oranice. Prošli tjedan skinuli smo sav zasijani lan i sada slijede čišćenje, dorada, pakiranje i plasman na tržište - rekao je direktor proizvodnje u tvrtki Hana-Breznica, Stjepan Zuzjak.

Tako će se na hrvatskom tržištu naći oko 15 tona lana domaće proizvodnje.

Kultura stara 5000 godina

- Prijevod imena lan s latinskog Linum usitatissimum glasi ‘najviše koristan’, što na najbolji način opisuje njegovu nutritivnu vrijednost i svestranu primjenu. To je kultura koja se uzgaja već više od 5000 godina, a mi ga danas u Hrvatskoj skupo plaćamo, bilo u sjemenkama, bilo u obliku tableta, a ipak može biti jeftinije - rekao je Zuzjak.

Širenje proizvodnje

Napominje i da su se u pripremi ovog projekta koristili sugestijama stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ali i podacima s interneta.

U tvrtki Hana-Breznica nadaju se da će se proizvodnja lana pokazati kao pun pogodak, a za 2010. planiraju zasijati 20 hektara te žitarice. Što se tiče njegove cijene, u Hani kažu da će biti jeftiniji od uvoznog, ali konačna cijena ovisi i o trgovačkim maržama. Na poljima IPK Osijek, do Domovinskog rata proizvodio se predivi lan, no nakon rata i ta je proizvodnja stala. Hana-Breznica odlučila se za proizvodnju jestivog lana, a vrijeme će pokazati je li to bio dobar poslovni potez.

Zuzjak ističe kako je u ovome trenutku teško decidirano ustvrditi da je lan isplativije sijati nego, primjerice, pšenicu, i to zbog skučenog tržišta i trenutačne nezainteresiranosti prehra-mbene industrije za lan kao žitaricu.

- Lan bi bio isplativiji za sijanje od pšenice kada bismo ga imali kome prodati. Mi ćemo možda prodati sjemenke s 15 hektara, ali ako se nagodinu pojavi još deset ovakvih poput nas, onda će se pojaviti problem plasmana. Druga bi stvar bila kada bi netko odlučio proizvoditi laneno ulje - objasnio je Zuzjak. S obzirom na to da još nisu odredili cijenu po kojoj će prodavati lan, u Hani nisu mogli konkretno usporediti koliko bi se kilograma pšenice moralo prodati da bi se došlo do cijene koja se dobije za kilogram lana.

- Prinosi na lanu manji i kreću se od jedne do 1,5 tona po hektaru, dok je za pšenicu šest tona po hektaru. Ipak, vjeru-jem da je lan isplativiji, ali s obzirom na to da uvjete diktira tržište, teško je govoriti o brojkama - istaknuo je Zuzjak.

No, uzmemo li u usporedbi da se za kilogram pšenice dobije 1,10 kuna, da bi lan bio isplativiji, njegova bi cijena po kilogramu morala biti najmanje sedam kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 350 poljoprivrednika dobilo po 50 000 eura iz Europskog ruralnog fonda

05.01.2018.

Mjera ide dalje i u novoj godini, pa će novi natječaji biti raspisani već ovaj mjesec, i to za projekte razvoja stočarstva, ratarstva, vinarstva i drugih grana poljoprivrede

EU objavila što nas to čeka u poljoprivredi do 2030.

29.12.2017.

Očekuje se da će rast svjetskog stanovništva i rast prihoda potaknuti veću potražnju za mesom u svijetu. To će također pridonijeti većem izvozu mesa iz EU. Ipak, 90% ukupne proizvodnje EU mesa će ići potrošačima EU.

Manje farmera, ali daleko veća proizvodnja

28.12.2017.

Procjene govore da bi u spomenutom razdoblju moglo doći do pada korištenja obradivih površina u EU i to sa 107 milijuna hektara koliko je obrađivano u 2017 na 104 milijuna ha u 2030., što bi mogao biti ograničavajući faktor u daljnjem širenju proizvodnje

Godinu na izmaku obilježile su elementarne nepogode, brojni novi zakoni i Agrokor

27.12.2017.

Poljoprivrednu godinu na izmaku ispisale su hirovita priroda s proljetnim mrazom, poplavama, tučama, ekstremno vruće ljeto s brojnim požarima u Dalmaciji s jedne i EU te domaća (poljoprivredna) administracija s druge strane

Svaštarili da bi preživjeli, a onda se posvetili sustavu krava-tele

20.12.2017.

Ovisno o vremenskim uvjetima naša stoka obično oko 7 mjeseci provede na paši, a ostatak godine u stajama na prezimljavanju

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1739 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 723 članka imaju tag investicije
  10. 895 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija