Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2017

PRVI ČOVJEK BRAJDICE 'Zavide mi na životu u Rijeci. Za nas Poljake, Hrvatska je raj'

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Darko Pajić  

PRVI ČOVJEK BRAJDICE 'Zavide mi na životu u Rijeci. Za nas Poljake, Hrvatska je raj'

Predsjednik Uprave i izvršni direktor tvrtke »Jadranska vrata«, koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, dolazi iz Poljske i već godinu i pol dana s obitelji živi u Rijeci. Govoreći o svojoj karijeri i iskustvu Wojciech Szymulewicz naglašava kako je dobar dio karijere proveo kao stručnjak za IT i na nizu dužnosti vezanih uz IT menadžment.

– Radio sam i u jednom poljskom brodaru – Polish Ocean Lines, koja je zapošljavala oko 3.000 ljudi i bila je slična kompanija kao Croatia Line u Hrvatskoj. Tamo sam također vodio IT sektor i proveo tri godine, a onda sam 2003. godine prešao u ICTSI, gdje sam i danas. Bila su to moja prva iskustva u brodarstvu i logistici, bio sam i regionalni IT menadžer za ICTSI te radio u raznim zemljama diljem svijeta, Siriji, Gruziji, Madagaskaru i drugima, a od 2013. do 2016. godine radio sam kao operativni direktor ICTSI terminala u Gdyni. Bio sam i ovdje u Hrvatskoj 2010. godine kada smo prvi put ovdje došli kao tim ICTSI-ja radi potencijalnog preuzimanja Brajdice.
Turistički raj

Već godinu i pol dana živite u Rijeci s obitelji. Kakvi su dojmovi?

– Jako sam zadovoljan novim izazovom u karijeri, kao i životom u Rijeci i Hrvatskoj, koja za nas Poljake predstavlja turistički raj. Većina mojih kolega u Poljskoj zavidi mi na tome što radim i živim ovdje. Oni predano rade kako bi na dva tjedna u vrijeme godišnjeg odmora mogli doći u Hrvatsku, a ja sam stalno ovdje. Volim biciklirati, osnažujem se na brdskim etapama, jer je u Gdyni sve ravno i nisam imao prilike vježbati na težim usponima.

Jeste li naučili i hrvatski jezik ili vam je pretežak?

– Nije. Već dobro razumijem hrvatski jezik, problem mi je progovoriti na hrvatskom, dijelom i zato što ovdje svi pričaju engleski jezik, pa ne vježbam dovoljno. Imam troje djece, dvoje starijih idu ovdje u školu, ali pohađaju nastavu na engleskom jeziku.

Što vam se posebno sviđa u načinu života u Rijeci, čuo sam da često odlazite na utakmice NK Rijeke?

– Istina je. Bio sam i jučer na Rujevici na utakmici kupa. Postao sam navijač Rijeke i pratim utakmice redovito, odnosno kad god mi obaveze to dozvoljavaju. Prošla sezona je bila sjajna, osvojila se dvostruka kruna, puno je bilo pozitivne energije oko kluba. I ove sezone je bilo velikih utakmica kao ova s Milanom. Nisam baš član Armade, ali navijač Rijeke jesam. Inače sam iz Gdyinie i tamo imamo lokalni klub Arca Gdyinia, koji je također prošle sezone osvojio kup. Nadao sam se da će se sresti s Rijekom u UEFA kupu, ali se nažalost nije dogodilo.

Kad je ICTSI prije šest godina preuzimao Brajdicu, govorilo se o mogućnosti da ICTSI postane sponzor Rijeke?

– Pa mi to na neki način i jesmo kao navijači. Redovito posjećujemo Rujevicu, kupujemo karte za naše poslovne partnere i radnike. To je naš doprinos klubu, a nešto više od toga ne planiramo, jer sponzorstva sportskih klubova nisu dio plana naše grupacije. Ali, pomažemo lokalnoj zajednici, prije svega humanitarno izdvajamo na godišnjoj razini određena sredstva, primjerice za potrebe bolnica i drugih sličnih institucija.

Koliko danas terminala u svijetu ima ICTSI? Je li Rijeka jedan od najmanjih?

– Imamo oko 30 terminala na praktično svim kontinentima. Tri su u Europi, u Poljskoj, Gruziji i Hrvatskoj. Brajdica nije najmanji terminal, primjerice u Gruziji ili Kongu su manji terminali. Recimo da Rijeka spada u terminale srednje veličine unutar grupacije ICTSI-ja.

Što ovaj rekordni promet od 200.000 TEU-a znači za budućnost Brajdice?

– To je lijepa, okrugla i referentna brojka za budućnost. S ovim prometom Brajdica ulazi u kategoriju ozbiljnog terminala srednje veličine. Godinu ćemo završiti s prometom od oko 210.000 TEU-a, imamo stopu rasta od 18 posto u odnosu na prijašnju godinu i to je izuzetna godina. Ne vjerujem da će se tako brzo ponoviti.

Zašto ne?

– Teško je pronaći toliko kontejnera. Rast BDP-a zemalja u regiji nije ni približno na razini od 18 posto, a naša prisutnost na tržištu zemalja srednje Europe nije dovoljna, a tu jedino možemo tražiti prostor za dodatni rast prometa.
Kompleksno pitanje

Koje su najveće slabosti riječkog prometnog pravca?

– To je kompleksno pitanje. Imamo na Brajdici dosta slobodnog kapaciteta, ali ga možemo iskoristiti samo uz kvalitetu i konkurentnost cijelog pravca, ne samo pomorskog terminala. Željeznica je vrlo važna, infrastruktura i kvaliteta usluge također i to je glavni limitirajući faktor za prodor prema tržištu srednje Europe. Moramo se mjeriti s konkurencijom drugih luka na sjevernom Jadranu i pratiti ono što oni nude. Mogli bismo narednih godina zadržati ovaj rast od 18 ili više posto ako gledamo samo terminal, ali se bojim da to nije moguće ako promatramo lanac svih usluga na prometnom pravcu.

Je li administracija velika prepreka razvoju prometa?

– Svakako i tu ima prostora za napredak. Teško mi je izdvojiti samo jedan detalj. Ono što zanima klijente koji sjede u Beču ili Budimpešti jest efikasnost, garantirano vrijeme transporta robe do krajnje destinacije. Harmonizacijom zakonskih propisa i ulaskom Hrvatske u EU dogodilo se značajno poboljšanje i osobno ne čujem neke velike pritužbe klijenata na administraciju u kontaktima koje imam. Ipak, prostora za poboljšanja ima pogotovo u modernijem pristupu digitalizaciji i komunikaciji, gdje postoje globalni standardi koje moramo ispuniti i tu još ima puno posla za napraviti.

Što bi, po vašem mišljenju, bilo ključno učiniti za prodor na tržište zemalja srednje Europe? I dalje nema većeg broja vlakova s Brajdice prema primjerice Budimpešti?

– To je točno. Treba nam bolja infrastruktura, moderne lokomotive i vagoni, također je potrebno osigurati kvalitetan servis na željeznici, razviti infrastrukturu kako bismo konkurirali Kopru i Trstu. Pozitivan pomak imamo jer je počela liberalizacija tržišta na željeznici, ali taj smo trenutak čekali od našeg dolaska ovdje. Sada imamo rast prometa kontejnera transportiranih željeznicom od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Oko 60.000 TEU-a je išlo željeznicom, a otprilike 19 posto udjela imaju privatni operateri. Prije je to bilo na nuli. Ako se rast nastavi jednakim tempom, bit ćemo zadovoljni.
Kasnimo

ICTSI je investirao u opremu koju ne možete koristiti već 5 godina, jer nije moderniziran željeznički kolodvor Brajdica?

– Jasno da smo time razočarani. Opremu smo kupili i utrošili oko 6 milijuna eura, a riječ je samo o trošku za nabavu RMG (Rail Mounted Gantry) dizalica za ukrcaj na vlakove, koje ne koristimo svih ovih godina. Nadali smo se liberalizaciji željeznice daleko ranije, ali se to nije dogodilo. Nadali smo se i rekonstrukciji kolodvora daleko ranije. Sada smo na početku i vidimo prve rezultate, ali to se trebalo dogoditi prije tri ili četiri godine i tada bi sve bilo daleko bolje. Ovako kasnimo.

U proljeće iduće godine trebala bi započeti gradnja i modernizacija novog željezničkog kolodvora na Brajdici. Hoće li zbog gradilišta biti teško zadržati efikasnost rada na terminalu?

– Bit će to zahtjevna zadaća. Kasnimo, da je taj projekt realiziran prije tri ili četiri godine kada smo imali gotovo 100.000 TEU-a manji promet, lakše bismo radili. Nadamo se da će doista početi realizacija iduće godine i zbog toga ćemo morati svi zajedno uložiti velike napore kako bismo zadržali ovaj promet. Mislim da je to ipak moguće uz dobru koordinaciju svih sudionika na pravcu.

Kakav promet očekujete iduće godine?

– Ovogodišnju stopu rasta će biti teško održati. Nećemo imati 18 posto, ali vjerujem da možemo imati realniju stopu rasta u skladu s rastom BDP-a našeg tržišnog okruženja.

Što je s projektom jaružanja stare obale Brajdice kako bi se povećala dubina mora?

– U vrijeme kada se gradila nova obala nitko nije predviđao da će toliko brzo brodari uvoditi sve veće brodove na linije. Brodari su ušli u globalne alijanse i sada imamo sve veće i veće brodove, a rezultat je da infrastruktura mnogih europskih luka nije spremna za taj proces. Tako je i u Rijeci. Sada imamo rizik da se može dogoditi da neka od alijansi dovede još veće brodove na Jadran. Maksimalna dužina broda od 370 metara je najviše što možemo prihvatiti uz određene restrikcije. Primjerice ako alijansa 2M uvede još veće brodove, Rijeka bi ispala iz itinerara luka na sjevernom Jadranu. Svake godine rizik je sve veći i o tome moramo voditi računa.
Rješenje za financiranje

Poznato je da pregovarate s Lučkom upravom Rijeka oko financiranja ovog projekta vrijednog oko 10 milijuna eura. Jeste li postigli dogovor?

– Još uvijek pregovaramo i tražimo rješenje za financiranje, koje nije bilo u našim planovima. Lučka uprava je projekt prijavila prema CEF-u, ali nije prihvaćen. Sada postoji novi krug i novi pokušaj i prijavit ćemo se zajedno. Postoji i mogućnost da ICTSI realizira investiciju, ali zasad je prerano govoriti o detaljima.

Koliko će trajati jaružanje stare obale i kako će terminal funkcionirati u tim uvjetima?

– Mislim da radovi mogu biti obavljeni za jednu godinu, naravno priprema traži više vremena. Možda je to optimistično, ali računamo da projekt jaružanja stare obale možemo završiti do kraja 2019. godine. Čim se to dogodi, uslijedit će naše druge investicije, nabavka dva nova super post-panamax kontejnerska mosta, dizalica i druge opreme. Novi kontejnerski mostovi će biti daleko veći od ovih koje imamo i imat će doseg od 25 metara i moći ćemo primiti i servisirati brodove duge 400 metara.

Kada planirate realizirati nabavku i instalaciju novih kontejnerskih mostova?

– Ako bi se svi detalji posložili na najbolji način, ako iduće godine dovršimo intermodalni plato, ako počnemo s projektom jaružanja, koji će potrajati jednu godinu, već tada bismo mogli naručiti mostove, jer je potrebno oko godinu do godinu i pol dana dok se oni izgrade i isporuče. Optimistično bi bilo očekivati do kraja 2019. godine postavljanje dva nova i još veća kontejnerska mosta, koji će potpuno izmijeniti izgled terminala. To je najbolji mogući scenario. Ako se navedeni uvjeti ispune, uložit ćemo oko 26 milijuna eura u nabavku dva nova kontejnerska mosta, takva je trenutačno njihova cijena na tržištu.

Manje je poznato da ste na Brajdici već u realizaciji projekta čišćenja i produbljenja nove obale koja je izgrađena prije samo četiri godine?

– Pokušavamo povećati dubinu obale za dodatnih 50 centimetara. Nije velika investicija u pitanju, angažirali smo ronioce o vlastitom trošku i uz kooperaciju s Lučkom upravom i već smo pri kraju tog posla. Uskoro ćemo objaviti da Brajdica može primiti brodove s gazom od 14 metara, što je oko pola metra više nego dosad. Riječ je o čišćenju podmorja od materijala, koji je nastao nakon slijeganja obale.
Nadam se da ću ostati duže od prethodnika

Vi ste već četvrti izvršni direktor na Brajdici imenovan od ICTSI-ja. Očekujete li da ćete ostati duže od prethodnika?

– Nadam se tome. Želio bih proslaviti obaranje i nekih novih rekorda prometa na terminalu. I prošla godina je bila jako dobra, jer smo konačno dostigli rekordni promet iz 2008. godine, što pokazuje da je bilo potrebno gotovo 10 godina kako bismo se oporavili i vratili na razdoblje prije globalne krize.

Dolazite iz Poljske. Kako komentirate činjenicu da je poljska tvrtka postala najveći pojedinačni dioničar Luke Rijeka?

– To je tek slučajna koincidencija. Nemam osobno nikakve veze s OT Logisticsom. Ali, smatram da je dobro što je takav investitor došao u Rijeku, jer vjeruje u potencijal luke i prometnog pravca.

Zar vam je tih 50 centimetara gaza toliko važno?

– Kalkulacije pokazuju da jedan centimetar većeg gaza omogućava utovar 8 dodatnih kontejnera na brod. Dakle, tih 50 centimetara donosi 400 kontejnera više po brodu, a to nije malo.

Gdje vidite Rijeku u usporedbi s Koprom i Trstom?

– Kopar i Trst su veći, imaju veći kapacitet i veći promet. Ne treba zaboraviti ni grčke luke, prije svih Pirej, koji je ozbiljan igrač na tržištu zbog kineskih investicija i razvoja intermodalnih servisa i razvoja prometnog koridora preko balkanskog poluotoka te oni već sada uzimaju dio tereta sjevernojadranskih luka. Luka Thessaloniki također. Nisu to samo grčke luke, već rastuću poziciju ima i crnogorska luka Bar, gdje se modernizira pruga i gradi autocesta, pa postaju ozbiljan konkurent za tržište Srbije i BiH.

Što bi, po vašem mišljenju, Hrvatska trebala učiniti kako bi odgovorila na izazov nove konkurencije?

– Nema jednostavnog odgovora. Proaktivno treba mijenjati kapacitet infrastrukture te privući važne igrače i partnere na pravac. Pruga je također važna, prije svega kroz bolje korištenje postojeće pruge, a zatim je važna modernizacija pruge u Sloveniji na relaciji Rijeka – Pivka jer je ona Rijeci koridor prema velikim i važnim tržištima Njemačke i Austrije. Sve su to ipak projekti za budućnost, a ja vjerujem kako i postojeću prometnu infrastrukturu ne koristimo dovoljno i možemo ostvariti daleko bolje rezultate od sadašnjih.

Mnogo se može postići i bez velikih investicija, primjerice promjenom određenih propisa i pravila, koja su ponekad previše rigidna i zastarjela, jer su usvojena prije 40 ili 50 godina kada su uvjeti poslovanja bili bitno drugačiji nego danas. Primjerice, pravila o standardima sigurnosti su zastarjela kod procjene najvećega gaza koji brod smije imati kod pristajanja na Brajdicu. Još uvijek se računa kako do morskog dna treba ostati 10 posto od ukupnog gaza broda, a ako je taj gaz oko 14 metara, govorimo o 1,4 metra do morskog dna. Pravila su se ipak promijenila nabolje pa je trenutačno dozvoljeno 67 centimetara razmaka. Primjera radi, brodari, kojih se to najviše tiče, traže samo 38 centimetara razmaka, što je inače uobičajeni standard. Danas su nam ti centimetri dragocjeni i treba mijenjati takve zastarjele propise.
Veliki cilj i izazov

Uskoro će biti otvoren pozadinski terminal na Škrljevu. Što to znači za Brajdicu?

– To je veliko postignuće, nudi se veći kapacitet i bolji servis, što potencijalno donosi i veći promet. Škrljevo će dati dodatni prostor za skladištenje kontejnera, posebno praznih kontejnera i tu novu kvalitetu ćemo sada ponuditi svim klijentima. Prostor na Brajdici je premalen i već sada postoji potreba za dodatnim skladišnim prostorom tako da ćemo svi ćemo imati koristi od investicije na Škrljevu.

Kad već spominjemo okrugle brojke, kada vi očekujete promet od 300.000 TEU-a?

– To je veliki cilj i izazov. Volio bih da se to dogodi u najkraćem mogućem vremenu.

Koliko ljudi danas zapošljava tvrtka Jadranska vrata i hoćete li otvarati nova radna mjesta?

– Imamo oko 160 djelatnika. Ove godine zaposlili smo 14 novih, a u narednih nekoliko mjeseci planiramo zaposliti još toliko djelatnika. Dijelom je to posljedica povećanja prometa, ali i želje da povećamo produktivnost kod prekrcaja najvećih brodova. Radimo s dvije dizalice i trebamo nove ljude kako bismo mogli i treću dizalicu koristiti, iako je to Samsungova dizalica, koja ima manji doseg i nije sasvim ekifasna na velikim brodovima.

Što mislite o projektu gradnje drugog kontejnerskog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali? Je li moguće da ICTSI kandidira za tu koncesiju?

– Prerano je odgovoriti. Nova infrastruktura logično donosi i novu vrijednost luci. No, mi imamo i ovdje slobodnih kapaciteta i pitanje je zašto bismo aplicirali na novu lokaciju i išli u novu investiciju. No, pratit ćemo situaciju. Ako dobijemo konkurenciju u Rijeci morat ćemo živjeti s tim. Nije to neobična situacija u mnogim europskim lukama, gdje imamo više operatera u istoj luci. Ono o čemu također treba voditi računa jest veliki pritisak koji će se dogoditi na željeznici i cestama u zaleđu kada se otvori i drugi terminal. Zbog toga je jako važno ubrzati gradnju te infrastrukture i dati garancije realizacije tih projekata kako bi bilo koji kandidat mogao ozbiljno razmotriti koncesiju na Zagrebačkoj obali. Vidjet ćemo što će pokazati natječaj.


Komentari članka

Vezani članci

Stroža pravila za tvrtke: Doznajte tko sve može biti službenik za zaštitu vaših podataka

02.01.2018.

Krajem svibnja iduće godine kreće provedba europske uredbe koja će značajno postrožiti načine prikupljanja i upravljanja našim osobnim podacima. Tvrtkama prijete drakonske kazne

Istraživanje: Dvije trećine poduzetnika planira povećati plaće svojim zaposlenicima

01.01.2018.

Ključni unutarnji izazov za najviše ispitanih tvrtki u idućoj godini bit će proširenje poslovanja i ponude (21,3 posto), zatim manjak kvalificirane radne snage (19,7 posto), a slijede povećanje kvalitete te zadržavanje postojeće razine poslovanja

Obrt - osnivanje i obveze

04.12.2017.

Ograničavajući faktor pri registraciji nekih djelatnosti je stručna sprema. To su tzv. vezani obrti, za čije je obavljanje neophodno imati odgovarajuću stručnu spremu, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit

CROMA odabrala 16 najboljih menadžera za 2017. godinu

30.11.2017.

Radi se o stručnjacima na čelu vrhunskih tvrtki, koje gotovo bez iznimke stalno ulažu u razvoj i obrazovanje svojih djelatnika

Zašto ne može uspjeti Agrokorova vertikalna integracija ‘od polja do stola’

21.11.2017.

Strategija vertikalne integracije već je davno diskreditirana u stručnim krugovima. Uvijek se čini primamljivo kontrolirati veći dio lanca prodaje pa se tako maloprodajnim tvrtkama sviđa mogućnost da kontroliraju proizvođače jer misle da tako mogu osigura

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1134 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija