Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Završena je revizija ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri dobiju oni koji se stvarno bave preradom

Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića, kako doznajemo, planira donošenje uredbe kojom će zabraniti izvoz, odnosno preprodaju kvalitetnih trupaca, namijenjenih prevenstveno proizvodnji namještaja u Sloveniji, Italiji, Austriji i drugim zemljama uvoznicama. Razlog tome je nedostatak sirovine za rad domaće drvnoprerađivačke industrije koja zapošljava oko 35 tisuća ljudi, dok se istovremeno preprodavači bogate jer od Hrvatskih šuma trupce kupuju po povlaštenim cijenama, da bi ih onda višestruko skuplje prodavali u inozemstvu.

Bez puno rizika

Registrirane kao tvrtke koje se bave finaliziranom proizvodnjom namještaja, drvne građe i sličnog, neke tvrtke izvoze cijele trupce, čemu Ministarstvo planira stati na kraj. Završena je revizija svih ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu, ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri nego do sada dobiju oni koji se stvarno bave preradom, odnosno proizvodnjom namještaja, parketa i ostalog.

U prvih devet mjeseci prošle godine na izvozu trupaca i drvnih proizvoda ostvareno je 530 milijuna eura, dok je izvoz namještaja donio u Hrvatsku tek 257 milijuna eura, pri čemu su mnogi stvarni finalisti ostajali bez dovoljno sirovine za rad. Unatrag nekoliko godina niknule su brojne pilane koje, napominju u Ministarstvu, eventualno prepile sirovinu i naprave poluproizvod – dasku, ali uglavnom izvoze trupce te bez puno rizika ostvaruju brzu i veliku zaradu.

– Kako je ovdje riječ o sirovini koje Hrvatska jedino ima u izobilju, i to vrhunske kvalitete, a za kojom postoji izniman interes kako lokalnih tvrtki, tako i onih iza kojih stoji inozemni kapital i koje sve češće investiraju bilo u preuzimanje postojećih drvoprerađivača ili pak ovdje registriraju svoje kompanije, razmatramo model zabrane izvoza trupaca i sirovog drva iz Hrvatske. To je sukladno praksi koju već provode neke države, štiteći na taj način svoje nacionalno bogatstvo za nova radna mjesta – ističe ministar Tolušić za naš list.
U sječu ide 2,26 milijuna kubika, a traži se 2,89 mil.

Ove godine Hrvatske šume smiju za potrebe prerade posjeći 2,26 milijuna kubika šume, a postojeći i novi kupci potražuju 2,89 milijuna, što znači da postoji velik manjak. Zbog niske cijene trupaca, ali i jeftine radne snage, hrvatski drvoprerađivači su postali meta stranog kapitala jer mnoge inozemne kompanije ciljano dolaze u Hrvatsku i preuzimaju lokalne tvrtke, tako dolazeći do jeftine, a vrhunske sirovine.

Međutim, činjenica je i da pojedini domaći drvoprerađivači sirovinu koju su dobili po povlaštenoj cijeni ne prerade u visokodohodovne proizvode nego trupce odnosno daske preprodaju u izvozu po značajno višim cijenama. Prema neslužbenim informacijama, od oko 400 tvrtki – pilana i drugih, koje od Hrvatskih šuma dobivaju sirovinu, njih stotinjak se žalilo na revizije ugovora, što znači da će nezadovoljstva na terenu itekako biti, no ne i povećavanja sječe.

Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran navodi kako u inozemstvo ne odlaze velike količine kvalitetnih trupaca za finalnu proizvodnju, tek oko pet posto od ukupne pilanske sirovine, no zato je njihova vrijednost velika.

– Ilustrativno, ti su trupci kao biftek u odnosu na ostalo meso, najkvalitetnija sirovina koja je potrebna domaćoj industriji. Trideset i pet tisuća ljudi koji rade u sektoru bez te sirovine nemaju dovoljno za rad, i ta se zaposlenost ne može održavati. Izvoz trupaca je u porastu od 2015. godine, najvjerojatnije zbog nestašice sirovine na svjetskom tržištu. Posebno raste hrvatski izvoz u Kinu, no neke brojke baš i ne štimaju. Naime, hrvatski službeni podaci kažu da je u Kinu izvezeno oko pet tisuća kubika trupaca, no kineske statistike kažu da su iz Hrvatske uvezli pet puta više – kaže Kavran, dodajući kako trupci u izvoz odlaze i tajno, u zatvorenim kontejnerima, deklarirani kao građa. Izvozi se, ukupno, i oko 600 tisuća tona drvne biomase, nekvalitetnije drvne sirovine, unatoč domaćim potrebama u proizvodnji peleta i elektrana na biomasu.
Politički atraktivno

Kako najavljenu uredbu o zabrani izvoza neslužbeno komentiraju pak oni koji se izvozom bave, suludo je inzistirati na većoj domaćoj proizvodnji namještaja koji inozemnom, prvenstveno talijanskom namještaju, nipošto ne može konkurirati.

– Politički je atraktivno reći da ćemo zabraniti izvoz trupaca, ali što dalje s njima ovdje, kako konkurirati talijanskoj industriji namještaja koja godišnje vrti 35 milijardi eura, i čiji je dizajn nenadmašiv? Koliko već sad hrvatskog namještaja uopće ima u salonima, i koliko se on kupuje? – pitanja su koja postavljaju izvoznici. Cijeli drvni sektor, dodaju, u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje sa samo deset posto.

– I nije ministar Tolušić prvi koji se sjetio ovoga. Bivša uprava Hrvatskih šuma na čelu s Ivanom Pavelićem i tadašnji ministar Tihomir Jakovina su 2012. smanjili isporuku sirovine svima, pravdajući to nedovoljnim količinama. Kasnije su Hrvatske šume sirovinu koju nisu dale stavljale na licitacije po niskim cijenama. Je li namjera bila tako »napumpati« dobre rezultati Hrvatskih šuma, kako bi onda i menadžerski bonusi bili dobri? – pitaju se izvoznici. Hrvatske šume su, napominju, ostvarile tada golemu neto dobit, ali nitko nije izračunao koliko je dodjela manje sirovine štete nanijela svima – finalistima i izvoznicima.


Komentari članka

Vezani članci

Direktor naše velike tvornice stolica: Kad bi plaće kasnile 15 dana, od srama bih podnio ostavku

29.03.2018.

Drvnoprerađivačka industrija, kao i mnoge naše gospodarske grane, muku muči s radnom snagom. Tvrtka Drvna industrija Klana, jedan od najvećih proizvođača stolica ne samo u Hrvatskoj, već u Europi, tom problemu pokušava doskočiti stipendiranjem većeg broja

Projektom od 10 milijuna eura spajaju industriju i znanost

26.03.2018.

Novu nišu našli su, naime, u izradi manjih serija namještaja veće vrijednosti, koje do zahtjevnijih kupaca sada plasiraju izravno kroz manje salone s luksuznijom ponudom

Šumske plodove više ne možete brati i sakupljati bez dozvole

23.02.2018.

Za osobne potrebe može se dnevno sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva, pet stručaka šparoga, deset kilograma plodova kestena, kupina, malina itd.

Umjesto Finela u stečaju, nova tvrtka i posao za 180 radnika

02.02.2018.

Sva tri pogona Žužić je smjestio u devastirane prostore kojih u Petrinji ima mnogo, a koji su time dobili novu svrhu. Bavi se preradom drva, proizvodi parket i furnir, a najveća mu je investicija revitalizacija nekoć poznatog poduzeća Finel u Mošćenici.

Zbog nedostatka sirovine prijeti otpuštanje najmanje 150 zaposlenih

30.01.2018.

Možda da se kod osiguravanja većih količina trupaca gleda broj zaposlenih, tvrtke koje ostvaruju veću dodanu vrijednost, ostvaruju izvoz ili sl. Trebamo pronaći pravi model kako bi spasili radna mjesta i ovu granu industrije

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija