Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Završena je revizija ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri dobiju oni koji se stvarno bave preradom

Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića, kako doznajemo, planira donošenje uredbe kojom će zabraniti izvoz, odnosno preprodaju kvalitetnih trupaca, namijenjenih prevenstveno proizvodnji namještaja u Sloveniji, Italiji, Austriji i drugim zemljama uvoznicama. Razlog tome je nedostatak sirovine za rad domaće drvnoprerađivačke industrije koja zapošljava oko 35 tisuća ljudi, dok se istovremeno preprodavači bogate jer od Hrvatskih šuma trupce kupuju po povlaštenim cijenama, da bi ih onda višestruko skuplje prodavali u inozemstvu.

Bez puno rizika

Registrirane kao tvrtke koje se bave finaliziranom proizvodnjom namještaja, drvne građe i sličnog, neke tvrtke izvoze cijele trupce, čemu Ministarstvo planira stati na kraj. Završena je revizija svih ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu, ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri nego do sada dobiju oni koji se stvarno bave preradom, odnosno proizvodnjom namještaja, parketa i ostalog.

U prvih devet mjeseci prošle godine na izvozu trupaca i drvnih proizvoda ostvareno je 530 milijuna eura, dok je izvoz namještaja donio u Hrvatsku tek 257 milijuna eura, pri čemu su mnogi stvarni finalisti ostajali bez dovoljno sirovine za rad. Unatrag nekoliko godina niknule su brojne pilane koje, napominju u Ministarstvu, eventualno prepile sirovinu i naprave poluproizvod – dasku, ali uglavnom izvoze trupce te bez puno rizika ostvaruju brzu i veliku zaradu.

– Kako je ovdje riječ o sirovini koje Hrvatska jedino ima u izobilju, i to vrhunske kvalitete, a za kojom postoji izniman interes kako lokalnih tvrtki, tako i onih iza kojih stoji inozemni kapital i koje sve češće investiraju bilo u preuzimanje postojećih drvoprerađivača ili pak ovdje registriraju svoje kompanije, razmatramo model zabrane izvoza trupaca i sirovog drva iz Hrvatske. To je sukladno praksi koju već provode neke države, štiteći na taj način svoje nacionalno bogatstvo za nova radna mjesta – ističe ministar Tolušić za naš list.
U sječu ide 2,26 milijuna kubika, a traži se 2,89 mil.

Ove godine Hrvatske šume smiju za potrebe prerade posjeći 2,26 milijuna kubika šume, a postojeći i novi kupci potražuju 2,89 milijuna, što znači da postoji velik manjak. Zbog niske cijene trupaca, ali i jeftine radne snage, hrvatski drvoprerađivači su postali meta stranog kapitala jer mnoge inozemne kompanije ciljano dolaze u Hrvatsku i preuzimaju lokalne tvrtke, tako dolazeći do jeftine, a vrhunske sirovine.

Međutim, činjenica je i da pojedini domaći drvoprerađivači sirovinu koju su dobili po povlaštenoj cijeni ne prerade u visokodohodovne proizvode nego trupce odnosno daske preprodaju u izvozu po značajno višim cijenama. Prema neslužbenim informacijama, od oko 400 tvrtki – pilana i drugih, koje od Hrvatskih šuma dobivaju sirovinu, njih stotinjak se žalilo na revizije ugovora, što znači da će nezadovoljstva na terenu itekako biti, no ne i povećavanja sječe.

Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran navodi kako u inozemstvo ne odlaze velike količine kvalitetnih trupaca za finalnu proizvodnju, tek oko pet posto od ukupne pilanske sirovine, no zato je njihova vrijednost velika.

– Ilustrativno, ti su trupci kao biftek u odnosu na ostalo meso, najkvalitetnija sirovina koja je potrebna domaćoj industriji. Trideset i pet tisuća ljudi koji rade u sektoru bez te sirovine nemaju dovoljno za rad, i ta se zaposlenost ne može održavati. Izvoz trupaca je u porastu od 2015. godine, najvjerojatnije zbog nestašice sirovine na svjetskom tržištu. Posebno raste hrvatski izvoz u Kinu, no neke brojke baš i ne štimaju. Naime, hrvatski službeni podaci kažu da je u Kinu izvezeno oko pet tisuća kubika trupaca, no kineske statistike kažu da su iz Hrvatske uvezli pet puta više – kaže Kavran, dodajući kako trupci u izvoz odlaze i tajno, u zatvorenim kontejnerima, deklarirani kao građa. Izvozi se, ukupno, i oko 600 tisuća tona drvne biomase, nekvalitetnije drvne sirovine, unatoč domaćim potrebama u proizvodnji peleta i elektrana na biomasu.
Politički atraktivno

Kako najavljenu uredbu o zabrani izvoza neslužbeno komentiraju pak oni koji se izvozom bave, suludo je inzistirati na većoj domaćoj proizvodnji namještaja koji inozemnom, prvenstveno talijanskom namještaju, nipošto ne može konkurirati.

– Politički je atraktivno reći da ćemo zabraniti izvoz trupaca, ali što dalje s njima ovdje, kako konkurirati talijanskoj industriji namještaja koja godišnje vrti 35 milijardi eura, i čiji je dizajn nenadmašiv? Koliko već sad hrvatskog namještaja uopće ima u salonima, i koliko se on kupuje? – pitanja su koja postavljaju izvoznici. Cijeli drvni sektor, dodaju, u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje sa samo deset posto.

– I nije ministar Tolušić prvi koji se sjetio ovoga. Bivša uprava Hrvatskih šuma na čelu s Ivanom Pavelićem i tadašnji ministar Tihomir Jakovina su 2012. smanjili isporuku sirovine svima, pravdajući to nedovoljnim količinama. Kasnije su Hrvatske šume sirovinu koju nisu dale stavljale na licitacije po niskim cijenama. Je li namjera bila tako »napumpati« dobre rezultati Hrvatskih šuma, kako bi onda i menadžerski bonusi bili dobri? – pitaju se izvoznici. Hrvatske šume su, napominju, ostvarile tada golemu neto dobit, ali nitko nije izračunao koliko je dodjela manje sirovine štete nanijela svima – finalistima i izvoznicima.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatske šume odobrile su ukupno 1.157.445 kubičnih metara drvne sirovine za pedeset novih kupaca

10.01.2019.

Iako je povećan broj novih kupaca, ukupna količina odobrenog drva nije povećana u odnosu prema dosadašnjim godinama zbog očuvanja šuma

Talijani u Kutini započeli s proizvodnjom hrastovih bačvi koje će izvoziti širom svijeta

05.11.2018.

Otvorena je tvornica Klik Par za proizvodnju hrastovih bačvi u kutinskoj poslovnoj zoni. Talijanska tvrtka Garballeto u nju je investirala 1,5 milijun eura

Turistička agencija Hrvatskih šuma lani je dovela oko 2000 stranih lovaca, evo što nude

05.11.2018.

Po cijeni između 3800 i 7500 kuna dobijete smještaj u lovačkom domu, do tri puna pansiona, lovnu pratnju i prijevoz po lovištu, ali pazite - dva promašaja broje vam se kao jedno odstrijeljeno grlo, kao i grlo koje ste odbili upucati, a lovni vam ga je pra

Zagrebačka tvrtka kao najstarija tvornica za obradu pločastih materijala u Europi, ide u ekspanziju po EU

25.10.2018.

Tvrtka je na svom vrhuncu 1990. imao 250 zaposlenih i godišnji promet više od 250 milijuna kuna

Istraživanjem došli do izrade "supervrata"

25.09.2018.

"Istraživanje u poduzeću Spačva d.d. u svrhu razvoja inovativnih masivnih vrata od slavonske hrastovine", naziv je projekta koji najveći hrvatski drvoprerađivač, vinkovačka Spačva, sljedeće četiri godine provodi u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagreb

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast