Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Završena je revizija ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri dobiju oni koji se stvarno bave preradom

Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića, kako doznajemo, planira donošenje uredbe kojom će zabraniti izvoz, odnosno preprodaju kvalitetnih trupaca, namijenjenih prevenstveno proizvodnji namještaja u Sloveniji, Italiji, Austriji i drugim zemljama uvoznicama. Razlog tome je nedostatak sirovine za rad domaće drvnoprerađivačke industrije koja zapošljava oko 35 tisuća ljudi, dok se istovremeno preprodavači bogate jer od Hrvatskih šuma trupce kupuju po povlaštenim cijenama, da bi ih onda višestruko skuplje prodavali u inozemstvu.

Bez puno rizika

Registrirane kao tvrtke koje se bave finaliziranom proizvodnjom namještaja, drvne građe i sličnog, neke tvrtke izvoze cijele trupce, čemu Ministarstvo planira stati na kraj. Završena je revizija svih ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu, ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri nego do sada dobiju oni koji se stvarno bave preradom, odnosno proizvodnjom namještaja, parketa i ostalog.

U prvih devet mjeseci prošle godine na izvozu trupaca i drvnih proizvoda ostvareno je 530 milijuna eura, dok je izvoz namještaja donio u Hrvatsku tek 257 milijuna eura, pri čemu su mnogi stvarni finalisti ostajali bez dovoljno sirovine za rad. Unatrag nekoliko godina niknule su brojne pilane koje, napominju u Ministarstvu, eventualno prepile sirovinu i naprave poluproizvod – dasku, ali uglavnom izvoze trupce te bez puno rizika ostvaruju brzu i veliku zaradu.

– Kako je ovdje riječ o sirovini koje Hrvatska jedino ima u izobilju, i to vrhunske kvalitete, a za kojom postoji izniman interes kako lokalnih tvrtki, tako i onih iza kojih stoji inozemni kapital i koje sve češće investiraju bilo u preuzimanje postojećih drvoprerađivača ili pak ovdje registriraju svoje kompanije, razmatramo model zabrane izvoza trupaca i sirovog drva iz Hrvatske. To je sukladno praksi koju već provode neke države, štiteći na taj način svoje nacionalno bogatstvo za nova radna mjesta – ističe ministar Tolušić za naš list.
U sječu ide 2,26 milijuna kubika, a traži se 2,89 mil.

Ove godine Hrvatske šume smiju za potrebe prerade posjeći 2,26 milijuna kubika šume, a postojeći i novi kupci potražuju 2,89 milijuna, što znači da postoji velik manjak. Zbog niske cijene trupaca, ali i jeftine radne snage, hrvatski drvoprerađivači su postali meta stranog kapitala jer mnoge inozemne kompanije ciljano dolaze u Hrvatsku i preuzimaju lokalne tvrtke, tako dolazeći do jeftine, a vrhunske sirovine.

Međutim, činjenica je i da pojedini domaći drvoprerađivači sirovinu koju su dobili po povlaštenoj cijeni ne prerade u visokodohodovne proizvode nego trupce odnosno daske preprodaju u izvozu po značajno višim cijenama. Prema neslužbenim informacijama, od oko 400 tvrtki – pilana i drugih, koje od Hrvatskih šuma dobivaju sirovinu, njih stotinjak se žalilo na revizije ugovora, što znači da će nezadovoljstva na terenu itekako biti, no ne i povećavanja sječe.

Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran navodi kako u inozemstvo ne odlaze velike količine kvalitetnih trupaca za finalnu proizvodnju, tek oko pet posto od ukupne pilanske sirovine, no zato je njihova vrijednost velika.

– Ilustrativno, ti su trupci kao biftek u odnosu na ostalo meso, najkvalitetnija sirovina koja je potrebna domaćoj industriji. Trideset i pet tisuća ljudi koji rade u sektoru bez te sirovine nemaju dovoljno za rad, i ta se zaposlenost ne može održavati. Izvoz trupaca je u porastu od 2015. godine, najvjerojatnije zbog nestašice sirovine na svjetskom tržištu. Posebno raste hrvatski izvoz u Kinu, no neke brojke baš i ne štimaju. Naime, hrvatski službeni podaci kažu da je u Kinu izvezeno oko pet tisuća kubika trupaca, no kineske statistike kažu da su iz Hrvatske uvezli pet puta više – kaže Kavran, dodajući kako trupci u izvoz odlaze i tajno, u zatvorenim kontejnerima, deklarirani kao građa. Izvozi se, ukupno, i oko 600 tisuća tona drvne biomase, nekvalitetnije drvne sirovine, unatoč domaćim potrebama u proizvodnji peleta i elektrana na biomasu.
Politički atraktivno

Kako najavljenu uredbu o zabrani izvoza neslužbeno komentiraju pak oni koji se izvozom bave, suludo je inzistirati na većoj domaćoj proizvodnji namještaja koji inozemnom, prvenstveno talijanskom namještaju, nipošto ne može konkurirati.

– Politički je atraktivno reći da ćemo zabraniti izvoz trupaca, ali što dalje s njima ovdje, kako konkurirati talijanskoj industriji namještaja koja godišnje vrti 35 milijardi eura, i čiji je dizajn nenadmašiv? Koliko već sad hrvatskog namještaja uopće ima u salonima, i koliko se on kupuje? – pitanja su koja postavljaju izvoznici. Cijeli drvni sektor, dodaju, u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje sa samo deset posto.

– I nije ministar Tolušić prvi koji se sjetio ovoga. Bivša uprava Hrvatskih šuma na čelu s Ivanom Pavelićem i tadašnji ministar Tihomir Jakovina su 2012. smanjili isporuku sirovine svima, pravdajući to nedovoljnim količinama. Kasnije su Hrvatske šume sirovinu koju nisu dale stavljale na licitacije po niskim cijenama. Je li namjera bila tako »napumpati« dobre rezultati Hrvatskih šuma, kako bi onda i menadžerski bonusi bili dobri? – pitaju se izvoznici. Hrvatske šume su, napominju, ostvarile tada golemu neto dobit, ali nitko nije izračunao koliko je dodjela manje sirovine štete nanijela svima – finalistima i izvoznicima.


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanjem došli do izrade "supervrata"

25.09.2018.

"Istraživanje u poduzeću Spačva d.d. u svrhu razvoja inovativnih masivnih vrata od slavonske hrastovine", naziv je projekta koji najveći hrvatski drvoprerađivač, vinkovačka Spačva, sljedeće četiri godine provodi u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagreb

Novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora

17.05.2018.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni natječaj za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja u 2018. godini u ukupnoj vrijednosti od 79,5 milijuna kuna.

Škoti u gradnju najveće slovenske pilane ulažu 40 milijuna eura

17.05.2018.

BSW planira upotrijebiti dodatne količine drva iz šuma u vlasništvu privatnih osoba, koje sada nisu dovoljno iskorištene

Direktor naše velike tvornice stolica: Kad bi plaće kasnile 15 dana, od srama bih podnio ostavku

29.03.2018.

Drvnoprerađivačka industrija, kao i mnoge naše gospodarske grane, muku muči s radnom snagom. Tvrtka Drvna industrija Klana, jedan od najvećih proizvođača stolica ne samo u Hrvatskoj, već u Europi, tom problemu pokušava doskočiti stipendiranjem većeg broja

Projektom od 10 milijuna eura spajaju industriju i znanost

26.03.2018.

Novu nišu našli su, naime, u izradi manjih serija namještaja veće vrijednosti, koje do zahtjevnijih kupaca sada plasiraju izravno kroz manje salone s luksuznijom ponudom

Tag cloud

  1. 1809 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 958 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 653 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 916 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 430 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 329 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP