Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

PROTIV PREPRODAJE DRVNE GRAĐE Tolušić će zabraniti izvoz kvalitetnih trupaca iz šuma

Završena je revizija ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri dobiju oni koji se stvarno bave preradom

Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića, kako doznajemo, planira donošenje uredbe kojom će zabraniti izvoz, odnosno preprodaju kvalitetnih trupaca, namijenjenih prevenstveno proizvodnji namještaja u Sloveniji, Italiji, Austriji i drugim zemljama uvoznicama. Razlog tome je nedostatak sirovine za rad domaće drvnoprerađivačke industrije koja zapošljava oko 35 tisuća ljudi, dok se istovremeno preprodavači bogate jer od Hrvatskih šuma trupce kupuju po povlaštenim cijenama, da bi ih onda višestruko skuplje prodavali u inozemstvu.

Bez puno rizika

Registrirane kao tvrtke koje se bave finaliziranom proizvodnjom namještaja, drvne građe i sličnog, neke tvrtke izvoze cijele trupce, čemu Ministarstvo planira stati na kraj. Završena je revizija svih ugovora kupaca drvne mase s Hrvatskim šumama, koja bi trebala rezultirati time da »finalisti«, za koje se ustanovi da su samo preprodavali sirovinu, ili je eventualno tek prepilili u daske, ostanu bez nje, a da je u većoj mjeri nego do sada dobiju oni koji se stvarno bave preradom, odnosno proizvodnjom namještaja, parketa i ostalog.

U prvih devet mjeseci prošle godine na izvozu trupaca i drvnih proizvoda ostvareno je 530 milijuna eura, dok je izvoz namještaja donio u Hrvatsku tek 257 milijuna eura, pri čemu su mnogi stvarni finalisti ostajali bez dovoljno sirovine za rad. Unatrag nekoliko godina niknule su brojne pilane koje, napominju u Ministarstvu, eventualno prepile sirovinu i naprave poluproizvod – dasku, ali uglavnom izvoze trupce te bez puno rizika ostvaruju brzu i veliku zaradu.

– Kako je ovdje riječ o sirovini koje Hrvatska jedino ima u izobilju, i to vrhunske kvalitete, a za kojom postoji izniman interes kako lokalnih tvrtki, tako i onih iza kojih stoji inozemni kapital i koje sve češće investiraju bilo u preuzimanje postojećih drvoprerađivača ili pak ovdje registriraju svoje kompanije, razmatramo model zabrane izvoza trupaca i sirovog drva iz Hrvatske. To je sukladno praksi koju već provode neke države, štiteći na taj način svoje nacionalno bogatstvo za nova radna mjesta – ističe ministar Tolušić za naš list.
U sječu ide 2,26 milijuna kubika, a traži se 2,89 mil.

Ove godine Hrvatske šume smiju za potrebe prerade posjeći 2,26 milijuna kubika šume, a postojeći i novi kupci potražuju 2,89 milijuna, što znači da postoji velik manjak. Zbog niske cijene trupaca, ali i jeftine radne snage, hrvatski drvoprerađivači su postali meta stranog kapitala jer mnoge inozemne kompanije ciljano dolaze u Hrvatsku i preuzimaju lokalne tvrtke, tako dolazeći do jeftine, a vrhunske sirovine.

Međutim, činjenica je i da pojedini domaći drvoprerađivači sirovinu koju su dobili po povlaštenoj cijeni ne prerade u visokodohodovne proizvode nego trupce odnosno daske preprodaju u izvozu po značajno višim cijenama. Prema neslužbenim informacijama, od oko 400 tvrtki – pilana i drugih, koje od Hrvatskih šuma dobivaju sirovinu, njih stotinjak se žalilo na revizije ugovora, što znači da će nezadovoljstva na terenu itekako biti, no ne i povećavanja sječe.

Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran navodi kako u inozemstvo ne odlaze velike količine kvalitetnih trupaca za finalnu proizvodnju, tek oko pet posto od ukupne pilanske sirovine, no zato je njihova vrijednost velika.

– Ilustrativno, ti su trupci kao biftek u odnosu na ostalo meso, najkvalitetnija sirovina koja je potrebna domaćoj industriji. Trideset i pet tisuća ljudi koji rade u sektoru bez te sirovine nemaju dovoljno za rad, i ta se zaposlenost ne može održavati. Izvoz trupaca je u porastu od 2015. godine, najvjerojatnije zbog nestašice sirovine na svjetskom tržištu. Posebno raste hrvatski izvoz u Kinu, no neke brojke baš i ne štimaju. Naime, hrvatski službeni podaci kažu da je u Kinu izvezeno oko pet tisuća kubika trupaca, no kineske statistike kažu da su iz Hrvatske uvezli pet puta više – kaže Kavran, dodajući kako trupci u izvoz odlaze i tajno, u zatvorenim kontejnerima, deklarirani kao građa. Izvozi se, ukupno, i oko 600 tisuća tona drvne biomase, nekvalitetnije drvne sirovine, unatoč domaćim potrebama u proizvodnji peleta i elektrana na biomasu.
Politički atraktivno

Kako najavljenu uredbu o zabrani izvoza neslužbeno komentiraju pak oni koji se izvozom bave, suludo je inzistirati na većoj domaćoj proizvodnji namještaja koji inozemnom, prvenstveno talijanskom namještaju, nipošto ne može konkurirati.

– Politički je atraktivno reći da ćemo zabraniti izvoz trupaca, ali što dalje s njima ovdje, kako konkurirati talijanskoj industriji namještaja koja godišnje vrti 35 milijardi eura, i čiji je dizajn nenadmašiv? Koliko već sad hrvatskog namještaja uopće ima u salonima, i koliko se on kupuje? – pitanja su koja postavljaju izvoznici. Cijeli drvni sektor, dodaju, u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje sa samo deset posto.

– I nije ministar Tolušić prvi koji se sjetio ovoga. Bivša uprava Hrvatskih šuma na čelu s Ivanom Pavelićem i tadašnji ministar Tihomir Jakovina su 2012. smanjili isporuku sirovine svima, pravdajući to nedovoljnim količinama. Kasnije su Hrvatske šume sirovinu koju nisu dale stavljale na licitacije po niskim cijenama. Je li namjera bila tako »napumpati« dobre rezultati Hrvatskih šuma, kako bi onda i menadžerski bonusi bili dobri? – pitaju se izvoznici. Hrvatske šume su, napominju, ostvarile tada golemu neto dobit, ali nitko nije izračunao koliko je dodjela manje sirovine štete nanijela svima – finalistima i izvoznicima.


Komentari članka

Vezani članci

U hrvatskom gradu niče najmodernija tvornica parketa u Europi: Investirali su milijune i zaposlili lokalno stanovništvo

16.01.2018.

U Đurđevcu završena prva faza izgradnje najmodernije tvornice parketa u Europi. Investirali su milijune, zaposlili lokalno stanovništvo, a tu ne planiraju stati.

Branje šparuga i gljiva uskoro bez straha od kazni

09.01.2018.

Trenutačno je najskuplja dozvola ona za mjesečno skupljanje tartufa za što treba izdvojiti 1.360 kuna, dok se za ostale gljive kreće od 10 kuna po danu do 200 kuna za sezonsku dozvolu

Novom investicijom u Ogulinu otvorit će se 400 radnih mjesta

22.12.2017.

Riječ je o ulaganju švedsko-hrvatske Pervan grupe s ciljem da Bjelin u njenom sklopu postane tehnološki najmodernija tvrtka, s vodećom pozicijom u Hrvatskoj u proizvodnji podnih obloga

Uložit ću još barem milijardu kuna u Hrvatskoj, ne trebaju mi političari ni banke

04.12.2017.

Hrvatska bi u narednih deset godina trebala postati središte svjetske drvne industrije. Barem je takav plan 71-godišnjeg švedskog biznismena hrvatskih korijena Darka Pervana. Svoje poslovno carstvo izgradio je na brojim izumima u industriji podnih obloga

Kralj laminata u Ogulinu gradi pet pogona, ulaže milijardu kuna

29.11.2017.

Tvrtka Bjelin, koja je u vlasništvu „kralja laminata“ Darka Pervana, Hrvata koji već desetljećima živi u Švedskoj, započinje s realizacijom projekta u okviru kojega će na području Ogulina uložiti milijardu kuna

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1134 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija