Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2019

Pronašli dom iz snova i pretvorili ga u robinzonsku eko kuću

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Pronašli dom iz snova i pretvorili ga u robinzonsku eko kuću

Ivana Potlaček Cvjetićanin i Nikola Cvjetićanin ponosni su vlasnici robinzonske eko kuće na otoku Lošinju nedaleko uvale Zabodarski po kojoj je kuća dobila naziv. U uvali se nalazi jedna od najljepših lošinjskih divljih plaža. Kamena je, ali s nekoliko prekrasnih šljunčanih žalića, a u borovoj šumi lako se skriti od prejakog Sunca. Gosti često uživaju i u njihovom vrtu od 1.000 m2 kojega krase mnoge mediteranske biljke.

"Naša kućica smještena je u netaknutoj prirodi 10 km od grada Lošinja. Okružena je borovima i ostalim mediteranskim raslinjem, a samo 300 m dalje nalazi se uvala Zabodarski koja slovi kao jedna od najljepših uvala južnog Lošinja. Eko kuća Zabodarski, kako smo je nazvali, specifična je po tome što je samostalno održivi objekt. Naime, nema priključak na struju, vodu niti kanalizaciju“, kažu Ivana i Nikola kojima je vrlo važan što manji utjecaj čovjeka na okoliš. Oni tako kupuju ekološku hranu, eko kozmetiku te obvezno odvajaju otpad. Svoj stil života htjeli su prenijeti i na turistički smještaj koji se nalazi u netaknutoj prirodi. Smatraju da je poticanje razvoja održivog turizma u današnje vrijeme izuzetno važno.

Kuća posjeduje sistem solarnog napajanja električne energije i solarno grijanje vode. Time je omogućena rasvjeta, rad hladnjaka, usisivača i manjih potrošača. Ono što nije moguće spojiti na sistem su veliki potrošači poput sušila za kosu ili grijalice. Temperatura vode penje se i do 70°C jer Lošinj broji oko 2.580 sunčanih sati godišnje te se ubraja među najsunčanije destinacije u Europi“, ističu vlasnici kuće i dodaju da se kišnica skuplja s krova u cisternu od ukupno 6 kubika, a posjeduju i dodatni spremnik od 1,5 kubika koji je s cisternom povezan cijevima.

Žele smanjiti negativan turistički utjecaj na okoliš
"Kuću održavamo isključivo ekološkim sredstvima za čišćenje. Goste uvijek dočekamo poklonom dobrodošlice koji je također iz ekološke proizvodnje; vino, sok, košarica voća i povrća s obližnje ekofarme. Lokalna zajednica prepoznala je našu ideju te smo dobili kontejnere za reciklažu otpada iako se na toj lokaciji otpad ne odvaja, odnosno skuplja se samo miješani kućni otpad. Po odlasku gostiju samostalno odvozimo reciklirani otpad u grad Lošinj i ponosni smo što su gosti to u potpunosti prihvatili“, otkrivaju Nikola i Ivana uvjereni da je moguće smanjiti negativan turistički utjecaj na okoliš.

Dalje navode da su na uređenju kuće sudjelovali lokalni privatnici, od majstora za uređenja kamene fasade, drvenih ograda oko kuće, do stolarije koju je izvodila tvrtka koja ima sjedište na otoku. S ovog područja je i umjetnica koja je radila natpis za kuću kao i unutarnje detalje, ali i električari te vodoinstalateri. Sve to ukazuje koliko su uporni u ostvarivanju njihove vizije pa tako istinski provode u djelo moto: djeluj lokalno, misli globalno!

"Moji djed i baka kupili su prvi maleni apartman na otoku Lošinju davne 70-te godine prošloga stoljeća ponajviše zbog toga šta je baka bila astmatičar. Ubrzo su odlučili krenuti s iznajmljivanjem, a nakon što je posao krenuo u zaista odličnom smjeru, proširili su kapacitete. Već kao djevojčica provodila sam ljeta družeći se s gostima od kojih su većina postali naši prijatelji i dolaze više od 30 godina. Kada sam upoznala supruga, koji je također radio u turističkim vodama, zajedno smo pomagali voditi obiteljski posao, ali i htjeli krenuti samostalno u smjeru održivog turizma. Dugo smo tražili svoju kućicu iz snova, a kada smo ju napokon pronašli 2013. godine, zaljubili smo se na prvi pogled. Kupili smo ju sljedeće godine i od 2014. posjedujemo dozvolu za turističko iznajmljivanje“, podijelila je s nama Ivana Potlaček Cvjetićanin.

Vjeran gost je najbolji gost
Zanimljivo je da su prvobitno tražili nešto za sebe jer tada još nisu posjedovali ništa na otoku. U međuvremenu je Ivana naslijedila mali apartman s početka priče u kojem sada borave tijekom turističke sezone, a kućicu iz snova su ipak odlučili iznajmljivati. "Odluku o iznajmljivanju donijeli smo u jednom dahu. Možda je zato na samom početku bilo dosta teško, ali sigurni smo da je isto tako to razlog da posao od početka napreduje u više nego pozitivnom smjeru! Na samom početku imali smo veliku podršku nekoliko zaista dragih prijatelja koji su nam pomogli u smislu posudbe novca. Međutim, puno prijatelja je sudjelovalo i prilikom opremanja kuće ili na neki drugi način. To su za nas bili posebno topli trenuci“, ističu supružnici Cvjetićanin.

Danas im pomažu i gosti, posebno jedna talijanska obitelj koja dolazi od prve godine iznajmljivanja. "Pomažu oko održavanja puta prema moru, izrađuju drvene detalje oko kuće te smo presretni da svojim utjecajem oplemenjuju naš smještaj prema ukusu koji nam se svima sviđa. No, danas je ovo ipak obiteljska priča tako da gotovo sav posao obavljamo suprug i ja, a za svu dodatnu pomoć uvijek uskoče obitelj i pravi prijatelji“, kaže Ivana.

Smatraju da je vjeran gost najbolji gost i s takvim motom ostvaruju izvrsne rezultate. Smještaj je pun od sredine svibnja do sredine listopada, gosti uglavnom ostaju tjedan dana, dok oni stalni i dva tjedna. "Dojmovi su izvrsni. Posjedujemo malu knjigu gostiju koja je puna prelijepih pisanih osvrta, pjesama čak i crteža koji hvale njihov boravak i naš smještaj. U pet godina koliko radimo imamo već desetak obitelji koji se vraćaju ili planiraju vratiti tijekom idućih godina. Najčešći gosti su iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije. Stalnim gostima nudimo prvi ili posljednji dan boravka objed od lokalnih ekoloških namirnica, obično neki specijalitet u našoj kućnoj pripremi, što gosti itekako cijene, te smo time dobili dodatno na toploj poveznici gosta i iznamljivača“, smatraju.

Izuzetno su zadovoljni razvojem poslovanja, i sretni su da mnogi gosti rezerviraju već sada svoj boravak za iduću godinu. To uvijek daje toliko važnu sigurnost u turističkoj branši.

Teškoće s financiranjem investicija
Iako su oboje profesori geografije, na samom početku turističkog poslovanja položili su tečaj za turističkog vodiča što im je omogućilo veliki napredak u poslovanju vlastite turističke agencije koju uspješno vode već 20 godina. "Jedini problem s kojim smo se do sada susreli je financijske prirode. U početku nismo mogli naći banku koja bi financirala kupovinu, tako da smo kao privatnici imali dosta trnoviti put. Naposljetku smo digli nepovoljan nenamjenski kredit koji je bio neophodan da možemo ostvariti naš san. Naravno, financijski problem postoji i danas kada bi htjeli ići u daljnja ulaganja.

Bez obzira na priču koja je praktički odmah zaživjela i koja će se isplatiti u manje od 10 godina, banke imaju svoje protokole prema kojima ocjenjuju fizičke osobe privatno zaposlene te nema nikakvih instrumenata koji bi omogućili daljnje kreditiranje. Prema njima spadamo u rizičnu skupinu jer nismo zaposleni u nekoj velikoj, pretpostavka je i sigurnijoj, firmi“, razočarano govore.

Što bi trebalo mijenjati u hrvatskom turizmu? "Odgovor na ovo pitanje je vrlo kompleksan, zahtijeva prije svega određeno stanje svijesti u našoj državi. Puno je parametara na kojima bi se dalo poraditi. Najbitnija je administracija koja bi trebala biti brža i učinkovitija s manje papirologije, a više direktnog kontakta na terenu gdje se sve i događa. Potrebni su djelatnici koji štite tradicijsku baštinu, kvalitetu smještaja i razinu usluge te šire edukaciju turističkih djelatnika. Nama je najbitnije da se sve više ide prema održivom turizmu, poticajima za održive oblike turističkih usluga, izglasavanju i provedbi zakona koji ga istovremeno štite i njeguju.

Vjerujem da bi mnogi iznamljivači bili odlični pokretači takvih promjena. U svakom slučaju, postoje mnogi varijateti kojima bi se iznajmljivačima moglo pomoći kada bi se stvari ispravno posložile. Bitno je ne smetnuti s uma da je turizam zaista važna gospodarska grana u našoj državi i na njemu bi se trebalo dubinski poraditi kako bi pratio trendove, išao naprijed, odnosno bio i ispred trendova. Postoje mnoge stvari koje nas koče, a samo na našem primjeru radi se o cijeoj lepezi sitnica koje bi se dalo vrlo lijepo posložiti. Kada bi ljudi djelovali homogeno, a ne heterogeno, mislim da bi se stvari počele pomicati na bolje“, podijelila je s nama Ivana Potlaček Cvjetićanin.

Turizam se danas smatra olakim poslom, nešto što se obavlja usput ili ga za vas odrađuje netko drugi. Često ljudi s viškom novaca ulažu upravo u ovaj sektor. Međutim, onaj tko želi ozbiljno raditi i ubirati plodove svoga rada mora ga shvatiti ozbiljno i odgovorno. I turizam i gost su se danas promjenili i potrebno je puno vremena i truda da bi sustav funkcionirao i bio kvalitetno održavan.

"Naravno, pitanje je dužine trajanja sezone pa prema tome mnogi moraju nadopunjavati svoje turističke djelatnosti, ali jedino strast prema tom poslu može donijeti rezultate“, uvjereni su supružnici Cvjetićanin.


Komentari članka

Vezani članci

Porast dentalnog turizma u Hrvatskoj

20.01.2020.

Hrvatska je oduvijek bila privlačna turistima kao ljetno odredište, a posljednjih desetak godina razvija se i dentalni turizam. Turiste privlače suvremena stomatološka rješenja, niže cijene i visoka kvaliteta usluge.

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

U studenom 2019. pet posto više turista i noćenja

14.01.2020.

U komercijalni smještaj u Hrvatskoj u studenom 2019. došla je 391 tisuća turista, koji su ostvarili 819,2 tisuće noćenja, što su porasti od po 5 posto u odnosu na isti mjesec 2018., a porasti u tom smještaju ostvareni su i na razini 11 mjeseci

Kroz hrvatske zračne luke lani prošlo 11 milijuna putnika, 8 posto više nego godinu prije

13.01.2020.

Hrvatske zračne luke u studenom 2019. uslužile su 351 tisuću putnika, što je gotovo 10 posto više nego u istom mjesecu 2018., dok u 11 mjeseci 2019. putnika bilo 8,3 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku, koji pokazuju i velike razlike u pos

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg