Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2011

Proljetna sjetva: rekordno, ali i oprezno

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Svetozar Sarkanjac  

Proljetna sjetva: rekordno, ali i oprezno

Rezultati ovogodišnje sjetve bit će referentni pokazatelji hrvatskog agrara za buduće odnose i poziciju naše poljoprivredne proizvodnje kada postanemo punopravna članica Europske unije.

Za desetak, petnaestak dana kreće proljetna sjetva koja je i inače jedan od najopsežnijih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji te zahtijeva maksimalni angažman sredstava, ljudi i strojeva. Međutim, ova sjetva ima dvije specifičnosti. Prva je u tome da se zbog slabije jesenske sjetve očekuje zasijavanje mnogo većih površina nego što je uobičajeno za proljetnu sjetvu. K tome, rezultati ovogodišnje sjetve bit će referentni pokazatelji hrvatskog agrara za buduće odnose i poziciju naše poljoprivredne proizvodnje kada postanemo punopravna članica Europske unije. O svemu tome vrlo konkretno se razgovaralo proteklog tjedna u Osijeku, gdje je Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirala tradicionalne gospodarske susrete poljoprivrednika, predstavnika prerađivačke industrije i dobavljača reprodukcijskog materijala za sjetvu.

Prema procjenama stručnjaka, tijekom ovogodišnje proljetne sjetve bit će 15 do 20 posto više zasijanih površina u odnosu na ranije godine, prije svega zato što se zbog loših vremenskih prilika prošle jeseni nisu zasijale željene količine ozimih kultura. Naime, u optimalnim agrotehnološkim uvjetima prošle je jeseni zasijano vrlo malo pšenice. Zbog velike zainteresiranosti proizvođača, sjetva pšenice je produljena čak i na prosinac. Neki su, kada su to vremenski uvjeti dopuštali, sijali pšenicu čak i u siječnju ove godine. Unatoč tome ostale su brojne nezasijane površine. Zbog svega toga samo u Osječko-baranjskoj županiji očekuje se sjetva na čak 142.000 hektara, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od gotovo 10 posto. Znatno je poraslo zanimanje za sjetvu kukuruza, a ove godine posebnu pozornost plijeni proizvodnja soje koja također bilježi velik rast cijene na svjetskom tržištu tako da se veća proizvodnja očekuje kod te dvije ratarske kulture. “Planovi za proljetnu sjetvu su napravljeni, a njihova realizacija će ovisiti o isplati poticaja. Sigurno je da će svaki novac dobro doći poljoprivrednim proizvođačima jer su cijene reprodukcijskog materijala izuzetno porasle u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je voditelj Odsjeka poljoprivrede Županijske komore Osijek Ernest Nad.

Poljoprivredni proizvođači, kako oni veliki tako i obiteljska gospodarstva, s dvojakim osjećajima kreću u ovogodišnju proljetnu sjetvu. S jedne strane se pamte prošlogodišnja negativna iskustva iz vremena žetve, te sada sa strahom prilaze proizvodnji. S druge, pak, strane su najave da će cijene ratarskih kultura nakon ovogodišnje žetve biti visoke, što je rezultat nestašice hrane na svjetskom tržištu, a sve bi to zajedno trebalo pridonijeti još višim cijenama i ove godine. Međutim, opreza nikad dosta jer “jednom kada proizvođači uđu u negativan rezultat, iz njega teško i sporo izlaze”, kaže Nad. Također, prema svim najavama, ovogodišnja bi sjetva mogla biti jedna od najskupljih. O cijeni naftnih derivata, odnosno plavog dizela, ne treba trošiti previše riječi. Cijena sjemena također će porasti, ali s obzirom na okolnosti prilično umjereno. Naime, prema riječima ravnatelja osječkog Poljoprivrednog instituta dr. Zvonimira Zdunića, oni će rast cijena sjemena pokušati zadržati na razini do pet posto. Međutim, kako je to u Osijeku naglasio član Uprave Petrokemije Nedjeljko Klopček, cijene mineralnih gnojiva doživjet će znatnije korekcije jer je samo plin, koji u proizvodnji gnojiva sudjeluje s gotovo 50 posto, u proteklih 14 mjeseci poskupio za čak 105 posto.

Kad je riječ o očekivanim isplatama državnih poticaja, to bi mogla biti svjetlija strana ovogodišnje proljetne sjetve. Naime, upravo je ovih dana počela isplata poticaja za proljetnu sjetvu koja će se isplatiti u dva navrata. Prvi dio poticaja već je isplaćen proizvođačima u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Nakon toga slijedi isplata u ostalim slavonskim županijama, a ostatak Hrvatske bit će riješen prvih dana ožujka, rekao je u Osijeku državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić. “Primjenjuju se odredbe novog zakona koji smo donijeli prošle godine u srpnju, a koji je još jedan korak usklađivanja naše politike potpora s onom Europske unije. Idemo na potpore u obliku jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu. To znači da će se za svako gospodarstvo izračunati kakva su njegova prava na osnovi aktivnosti, bilo da je riječ o poljoprivrednoj površini ili stočarskoj proizvodnji. Na temelju toga će se izračunati konkretan iznos za svako gospodarstvo, ali uz uvjet da se poštuju određeni kriteriji vezano uz Zakon o zaštiti prirode, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane”, naglasio je Mikolčić.


Komentari članka

Vezani članci

Od 2010. isplaćeno 1,32 milijarde kuna poticaja za samozapošljavanje, čak 91 posto poduzetnika još radi

26.02.2020.

Broj tražitelja sredstava za poticanje samozapošljavanja raste iz godine u godinu, pokazuje to podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji je samo prošle godine isplatio 446 milijuna kuna koje je koristilo 8723 osoba.

HZZ: Mjeru samozapošljavanja u 2019. koristile 8.723 osobe, isplaćeno 446 milijuna kuna

24.02.2020.

Bespovratne potpore se mogu dodijeliti za otvaranje paušalnog obrta, "običnog" obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao i za zadrugu.

Veliki hotelijeri ostaju bez potpora za hotele s četiri zvjezdice

16.02.2020.

Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja veliki bi hotelijeri ubuduće na potpore mogli računati samo za hotele s pet zvjezdica, što bi moglo usporiti ulaganja u nove hotele. U predloženome Nacrtu sporne su i odredbe kojima se potpore mora

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2007 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1277 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 875 članka imaju tag industrija
  14. 644 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 436 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija