Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Kol 2015

Prihodi su se topili, klub milijardera sve manji

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Prihodi su se topili, klub milijardera sve manji

Dok se na ukupnoj razini prošlu godinu uporno nastoji zapamtiti po znakovima zaustavljanja pada gospodarstva, poslovanje vodećih hrvatskih kompanija i dalje ostaje u znaku iscrpljenosti višegodišnjom recesijom. Podaci iz godišnjih financijskih izvješća tvrtki za 2014. pokazuju tako da je od ukupno 505 gospodarstvenika s Bisnodeove rang ljestvice najjačih po ostvarenim prihodima na godišnjoj razini više od polovice, čak njih 297, zabilježilo slabiji prihodovni rezultat. To je znatno veći broj u usporedbi s godinu dana ranije, kada je slabije prihode imalo njih 199.

Stari i apsolutni lider na toj ljestvici, naftna industrija Ina, ostaje čvrsto na svojoj poziciji, no u uvjetima odnosa na globalnoj razini u toj branši i ona je jedna od onih kojima prihodi nisu dosegli razinu iz prethodne godine, iznosili su 25,4 milijarde ili 4,3 posto manje nego 2013. Pad prihoda je i Hrvatsku elektroprivredu ponovno spustio na treće mjesto vodećih tvrtki, dok se lider u maloprodaji, trgovački lanac Ivice Todorića Konzum, vratio na drugo mjesto najvećih, koje je godinu ranije zbog pada prihoda prepustio HEP-u. Samo ove tri tvrtke imaju prihode veće od 10 milijardi kuna, dok je i klub onih čiji su prihodi veći od jedne milijarde nastavio gubiti članove, pa ih je tako po posljednjim podacima 65, dok ih je godinu prije bilo 66, a u 2012. klub “milijardera” brojao je 68 tvrtki, s time da se i tada govorilo o njegovom osipanju u usporedbi s ranijim, predkriznim vremenima.

Nekoliko tvrtki u samom vrhu izdvaja se pozitivnim iskorakom i jačanjem poslovanja, pa je Petrol tako preskočio HT po ostvarenom prihodu. Ta slovenska naftna kompanija svoj uzlet na hrvatskom tržištu ostvaruje i zahvaljujući promjeni u svojoj poslovnoj politici, jer osim naftnih derivata na svojim crpkama nudi i trgovačku robu, kao i usluge poput plaćanja računa, a posluje i na području energetike. Među tvrtkama koje u samom vrhu i dalje rastu su i farmaceutska kuća Pliva, te riječki trgovački lanac Plodine u vlasništvu Mile Ćurkovića. Osim Konzuma i Plodina, rasli su međutim i prihodi većini velikih maloprodajnih lanaca, od Lidla, Kauflanda, Spar Hrvatske, Tommy-ja, Bille do omiškog Studenca i križevačkog KTC-a. Izdvaja se s negativnim predznakom, i to popriličnim, tek hrvatski Mercator, kojeg je u drugoj polovici prošle godine preuzeo Todorićev Agrokor i pripojio Konzumu. Uzme li se u obzir to veliko kompanijsko spajanje u obzir i činjenicu da su Mercatorovi prihodi u posljednjem kvartalu bili prihod Konzuma, može se zaključiti da je “starom” Konzumu zapravo prihod smanjen. Pad prihoda, inače, Konzum je imao već i u prethodnoj 2013. godini, po prvi puta nakon dugogodišnjeg uspona. Osim Mercatora, prihodovni pad među trgovcima, doduše izuzetno blag, bilježi Metro Cash&Carry.

Analitičari uvijek kažu kako je trgovina, koja je kod nas protekla dva desetljeća bio sektor s najvećim rastom i najvećim brojem novih igrača, najbolja slika svih makroekonomskih kretanja, s obzirom da prva osjeti bilo potrošača. Promet u trgovini na malo u stalnom je realnom godišnjem rastu još od kolovoza prošle godine, nakon višegodišnjih negativnih kretanja na tržištu rada i posljedično smanjene kupovne moći građana. No, iz brojki iz financijskih izvješća najvećih hrvatskih poduzeća prepoznaje se i kako napreduju oni koji se u hodu restrukturiraju i prilagođavaju tržišnim promjenama, traže nove niše i nove kupce. Pliva je godinama takav primjer, a iz Agrokorovog tima izdvaja se u tom pogledu PIK Vinkovci, koji je zahvaljujući novim ulaganjima uspio povećati prodaju i u uvjetima zatvaranja ruskog tržišta. No, možda je s više aspekata vrijedan primjer Dalekovoda koji u prošloj godini bilježi oporavak. Ta je tvrtka znakovita i kao primjer restrukturiranja u uvjetima predstečajne nagodbe vjerovnika, a upravo je prošla godina bila prva u kojoj se odvijao taj postupak.

Među ostalim, u sklopu toga provedeno je smanjenje temeljnog kapitala, konverzija dijela duga prema vjerovnicima u kapital, dvije dokapitalizacije od 210 milijuna kuna, izdano je oko 21 milijuna novih dionica, uz 10 kuna nominale, a vjerovnicima su isplaćene prve tranše. Uprava je izašla i s novom poslovnom politikom, koja uključuje povratak core biznisu, izgradnji dalekovoda i trafostanica, a krenula je i u snažno okretanje na strana tržišta, od Ukrajine do Norveške i Finske, sve kako bi nadomjestio slabo domaće tržište. Ovakav primjer zanimljiv je upravo stoga što je riječ o građevinskom sektoru, koji je u gospodarskoj krizi doživio pravi krah i koji se još uvijek teško oporavlja. S druge strane, neki jaki igrači iz građevinskog sektora još prolaze teške dane, poput Viadukta, koji bilježi pad prihoda ili Strabaga, koji je nakon jakog pada godinu ranije tek malo popravio rezultat. Lani je i posebno snažno učvršćena dominacija inozemne duhanske industrije u Hrvatskoj – Philip Morris prihodima je prešao 2 milijarde kuna, što je duplo više od rovinjskog TDR-a.

Kako, ukupno gledajući, proizvodnja u Hrvatskoj godinama ne bilježi pomake nabolje, prošle su godine u Vladi konačno izradili strategiju industrijske politike, s namjerom da se dugoročnim mjerama potakne razvoj djelatnosti u kojima Hrvatska ima realan potencijal. Po strateškim odrednicama tek bi se trebalo djelovati, no i bez toga ona poduzeća koja imaju dobar proizvod uspijevaju rasti. S druge pak strane, državne tvrtke još uvijek sporo prolaze procese restrukturiranja. Neke poput HŽ-ovih tvrtki još uvijek bilježe rast upravo na krilima restrukturiranja za koje je pomoć osigurala država. Jedna od tvrtki koja je dijelom i zbog restrukturiranja, ali i drugih okolnosti, osjetno podbacila u ostvarenju prihoda je Zagreb Holding, kojemu su prihodi pali za gotovo trećinu.

No, dok se još očekuje duboke reforme u javnom sektoru i državnom aparatu, pozitivnim trendovima i dalje najviše su obuhvaćeni gospodarstvenici iz energetskog sektora, što je i globalni trend, a posebna očekivanja su u sektoru turizma, u kojemu hotelske tvrtke pomake u rezultatima nakon velikih ulaganja koja su realizirale i još ih provode, mogu očekivati tek u dogledno vrijeme. Naravno, ne poremeti li nešto postojeću živost na hrvatskom tržištu.


Komentari članka

Vezani članci

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Više nema Konzuma, Jamnice, Leda... Svi su dobili nova imena

02.01.2019.

Buduća zrcalna društva Grupe Agrokor, osim Agrokora d.d., koja su do sada bila registrirana kao tvrtke pod generičkim imenima dobila sa zadnjim danom ove godine i službeno nova imena. Nova imena društava koja će početi s operativnim poslovanjem po završet

Tag cloud

  1. 1843 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1511 članka imaju tag financije
  4. 1190 članka imaju tag izvoz
  5. 794 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 927 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 802 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 846 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 339 članka imaju tag poticaji
  22. 406 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 297 članka imaju tag hgk
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast