Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Kol 2015

Prihodi su se topili, klub milijardera sve manji

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Prihodi su se topili, klub milijardera sve manji

Dok se na ukupnoj razini prošlu godinu uporno nastoji zapamtiti po znakovima zaustavljanja pada gospodarstva, poslovanje vodećih hrvatskih kompanija i dalje ostaje u znaku iscrpljenosti višegodišnjom recesijom. Podaci iz godišnjih financijskih izvješća tvrtki za 2014. pokazuju tako da je od ukupno 505 gospodarstvenika s Bisnodeove rang ljestvice najjačih po ostvarenim prihodima na godišnjoj razini više od polovice, čak njih 297, zabilježilo slabiji prihodovni rezultat. To je znatno veći broj u usporedbi s godinu dana ranije, kada je slabije prihode imalo njih 199.

Stari i apsolutni lider na toj ljestvici, naftna industrija Ina, ostaje čvrsto na svojoj poziciji, no u uvjetima odnosa na globalnoj razini u toj branši i ona je jedna od onih kojima prihodi nisu dosegli razinu iz prethodne godine, iznosili su 25,4 milijarde ili 4,3 posto manje nego 2013. Pad prihoda je i Hrvatsku elektroprivredu ponovno spustio na treće mjesto vodećih tvrtki, dok se lider u maloprodaji, trgovački lanac Ivice Todorića Konzum, vratio na drugo mjesto najvećih, koje je godinu ranije zbog pada prihoda prepustio HEP-u. Samo ove tri tvrtke imaju prihode veće od 10 milijardi kuna, dok je i klub onih čiji su prihodi veći od jedne milijarde nastavio gubiti članove, pa ih je tako po posljednjim podacima 65, dok ih je godinu prije bilo 66, a u 2012. klub “milijardera” brojao je 68 tvrtki, s time da se i tada govorilo o njegovom osipanju u usporedbi s ranijim, predkriznim vremenima.

Nekoliko tvrtki u samom vrhu izdvaja se pozitivnim iskorakom i jačanjem poslovanja, pa je Petrol tako preskočio HT po ostvarenom prihodu. Ta slovenska naftna kompanija svoj uzlet na hrvatskom tržištu ostvaruje i zahvaljujući promjeni u svojoj poslovnoj politici, jer osim naftnih derivata na svojim crpkama nudi i trgovačku robu, kao i usluge poput plaćanja računa, a posluje i na području energetike. Među tvrtkama koje u samom vrhu i dalje rastu su i farmaceutska kuća Pliva, te riječki trgovački lanac Plodine u vlasništvu Mile Ćurkovića. Osim Konzuma i Plodina, rasli su međutim i prihodi većini velikih maloprodajnih lanaca, od Lidla, Kauflanda, Spar Hrvatske, Tommy-ja, Bille do omiškog Studenca i križevačkog KTC-a. Izdvaja se s negativnim predznakom, i to popriličnim, tek hrvatski Mercator, kojeg je u drugoj polovici prošle godine preuzeo Todorićev Agrokor i pripojio Konzumu. Uzme li se u obzir to veliko kompanijsko spajanje u obzir i činjenicu da su Mercatorovi prihodi u posljednjem kvartalu bili prihod Konzuma, može se zaključiti da je “starom” Konzumu zapravo prihod smanjen. Pad prihoda, inače, Konzum je imao već i u prethodnoj 2013. godini, po prvi puta nakon dugogodišnjeg uspona. Osim Mercatora, prihodovni pad među trgovcima, doduše izuzetno blag, bilježi Metro Cash&Carry.

Analitičari uvijek kažu kako je trgovina, koja je kod nas protekla dva desetljeća bio sektor s najvećim rastom i najvećim brojem novih igrača, najbolja slika svih makroekonomskih kretanja, s obzirom da prva osjeti bilo potrošača. Promet u trgovini na malo u stalnom je realnom godišnjem rastu još od kolovoza prošle godine, nakon višegodišnjih negativnih kretanja na tržištu rada i posljedično smanjene kupovne moći građana. No, iz brojki iz financijskih izvješća najvećih hrvatskih poduzeća prepoznaje se i kako napreduju oni koji se u hodu restrukturiraju i prilagođavaju tržišnim promjenama, traže nove niše i nove kupce. Pliva je godinama takav primjer, a iz Agrokorovog tima izdvaja se u tom pogledu PIK Vinkovci, koji je zahvaljujući novim ulaganjima uspio povećati prodaju i u uvjetima zatvaranja ruskog tržišta. No, možda je s više aspekata vrijedan primjer Dalekovoda koji u prošloj godini bilježi oporavak. Ta je tvrtka znakovita i kao primjer restrukturiranja u uvjetima predstečajne nagodbe vjerovnika, a upravo je prošla godina bila prva u kojoj se odvijao taj postupak.

Među ostalim, u sklopu toga provedeno je smanjenje temeljnog kapitala, konverzija dijela duga prema vjerovnicima u kapital, dvije dokapitalizacije od 210 milijuna kuna, izdano je oko 21 milijuna novih dionica, uz 10 kuna nominale, a vjerovnicima su isplaćene prve tranše. Uprava je izašla i s novom poslovnom politikom, koja uključuje povratak core biznisu, izgradnji dalekovoda i trafostanica, a krenula je i u snažno okretanje na strana tržišta, od Ukrajine do Norveške i Finske, sve kako bi nadomjestio slabo domaće tržište. Ovakav primjer zanimljiv je upravo stoga što je riječ o građevinskom sektoru, koji je u gospodarskoj krizi doživio pravi krah i koji se još uvijek teško oporavlja. S druge strane, neki jaki igrači iz građevinskog sektora još prolaze teške dane, poput Viadukta, koji bilježi pad prihoda ili Strabaga, koji je nakon jakog pada godinu ranije tek malo popravio rezultat. Lani je i posebno snažno učvršćena dominacija inozemne duhanske industrije u Hrvatskoj – Philip Morris prihodima je prešao 2 milijarde kuna, što je duplo više od rovinjskog TDR-a.

Kako, ukupno gledajući, proizvodnja u Hrvatskoj godinama ne bilježi pomake nabolje, prošle su godine u Vladi konačno izradili strategiju industrijske politike, s namjerom da se dugoročnim mjerama potakne razvoj djelatnosti u kojima Hrvatska ima realan potencijal. Po strateškim odrednicama tek bi se trebalo djelovati, no i bez toga ona poduzeća koja imaju dobar proizvod uspijevaju rasti. S druge pak strane, državne tvrtke još uvijek sporo prolaze procese restrukturiranja. Neke poput HŽ-ovih tvrtki još uvijek bilježe rast upravo na krilima restrukturiranja za koje je pomoć osigurala država. Jedna od tvrtki koja je dijelom i zbog restrukturiranja, ali i drugih okolnosti, osjetno podbacila u ostvarenju prihoda je Zagreb Holding, kojemu su prihodi pali za gotovo trećinu.

No, dok se još očekuje duboke reforme u javnom sektoru i državnom aparatu, pozitivnim trendovima i dalje najviše su obuhvaćeni gospodarstvenici iz energetskog sektora, što je i globalni trend, a posebna očekivanja su u sektoru turizma, u kojemu hotelske tvrtke pomake u rezultatima nakon velikih ulaganja koja su realizirale i još ih provode, mogu očekivati tek u dogledno vrijeme. Naravno, ne poremeti li nešto postojeću živost na hrvatskom tržištu.


Komentari članka

Vezani članci

Turistički sajam u Londonu: Hrvatska hit

05.11.2019.

U Londonu se održava jedan od najvećih turističkih sajmova, na kojem se predstavlja oko 5 tisuća izlagača iz više od 180 zemalja. Među njima je i Hrvatska, koja je ovogodišnji hit sajma. A da bi britanskih turista kod nas bilo još više, uvode se nove zrak

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Hrvati troše i kupuju, a trgovci pune blagajne

02.11.2019.

Hrvatska već 60 mjeseci bilježi rast maloprodaje pa bi ove godine trgovci nakon punih 11 godina mogli doseći promet iz pretkrizne 2008. Na pozitivne trendove u trgovini na malo najviše su utjecali rast plaća, zaposlenosti, turistička potrošnja i povoljnij

Podravki prihodi za 160,2 milijun kuna veći

01.11.2019.

Predstoji nam znatan tehnološki iskorak i modernizacija naše kompanije, posebno u segmentu Prehrane, istaknuo je Pucar

Hrvatski građani na putovanja lani potrošili 6,45 milijardi kuna

28.10.2019.

Na barem jednom privatnom višednevnom putovanju prošle godine je bilo 1,7 milijuna ili 46,5 posto hrvatskih građana u dobi od 15 i više godina, pri čemu su ukupno potrošili 8,7 milijardi kuna, od čega 3,8 milijardi kuna u Hrvatskoj, a 4,8 milijardi kuna u

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1252 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag svijet
  7. 978 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 920 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 581 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 592 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 431 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija