Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2011

Previsoka vam je kamata? Prebijte kredit!

Izvor: www.business.hr · Autor: Biljana Starčić  

Previsoka vam je kamata? Prebijte kredit!

Iz banaka poručuju kako 'prebijanje' kredita najviše smisla ima na početku otplatnog razdoblja, kada se anuitet većinom sastoji od kamate, jer se kasnije taj odnos mijenja u korist glavnice.

Iako se naknada za prijevremeno vraćanje kredita više ne plaća, valja imati na umu da se to odnosi na nove kredite, i to one s promjenjivom kamatnom stopom. Naknadu za prijevremeno otplaćivanje kredita sklopljenih do 31. prosinca 2009. banka može naplatiti, baš kao i za prijevremenu otplatu kredita s fiksnom kamatnom stopom. „Naknada ovisi o vrsti kamatne stope, namjeni kredita te datumu isplate kredita“, kažu iz RBA te napominju kako je prijevremena otplata kredita moguća kod svih vrsta kredita. Za sve kredite isplaćene nakon 1. siječnja 2010. godine uz promjenjivu kamatnu stopu ne obračunava se naknada, dok se kod kredita uz fiksnu kamatnu stopu isplaćenih nakon navedenog datuma, kao i za sve kredite isplaćene do 31. prosinca 2009. godine, naknada za prijevremeno vraćanje, bilo djelomično ili potpuno, obračunava. Prijevremena otplata kredita isplativija je na početku otplatnog razdoblja budući da se tada anuitet većinom sastoji od kamate, a manjim dijelom od glavnice. „Ranijom prijevremenom otplatom kredita klijent će u konačnici otplatiti puno manji iznos kamata te će ukupni trošak kredita koji klijent treba platiti biti značajno manji“, poručuju iz Erste banke. Na pitanje isplati li se više kredit s kraćim rokom i većim anuitetom ili kredit na dulji rok, iz banaka koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a (OTP, RBA, Erste banka, Splitska banka i Hypo Alpe-Adria banka) kažu kako je prvi odabir povoljniji. „Ako se kredit podiže na kraći rok, klijent će platiti manje kamata banci pa je to klijentu povoljniji odabir. No često se odabire kredit na duži period kako bi anuitet bio niži radi lakše otplate kredita“, iznijeli su iz HAAB-a. U Erste banci navode primjer prijevremene otplate stambenog kredita vrijednog 100.000 eura i podignutog na rok od 20 godina, uz status klijenta i po modelu II, koji kao instrument osiguranja ima hipoteku u omjeru 1:1,2 uz jamca ili policu životnog osiguranja. Nominalna kamatna stopa u ovom primjeru iznosi 6,30 posto, a efektivna je na razini od 6,55 posto. Naknada za obradu kredita iznosi 0,5 posto, odnosno 500 eura, a mjesečni iznos anuiteta je 733,85 eura. Ukupan iznos koji klijent treba platiti iznosi 176.623,42 eura, od čega je 76.123,42 eura kamata.*

Klijent koji nakon, primjerice, godinu dana otplate odluči ostatak kredita prijevremeno otplatiti, tijekom 12 mjeseci otplate uplatit će ukupno 8.806,20 eura, od čega 6.226,40 eura kamata, tako da je preostali iznos kredita za zatvaranje 97.420,20. Klijent će prijevremenom otplatom nakon godinu dana platiti ukupno 106.726,40 eura, čime će u odnosu na redovnu otplatu uštedjeti 69.897,02 eura kamata.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

08.03.2019.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

Rimac: Ili ćemo postati veliki, ili ćemo propasti

10.12.2018.

Potpredsjednik Europske investicijske banke EIB Dario Scannapieco i Mate Rimac potpisali su ugovor o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji.

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

14.11.2018.

Računajući i efekt 5-postotne stope PDV-a i za bezreceptne lijekove, rasterećenje bi 2019. moglo biti i 3 mlrd. kuna

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija