Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2011

Previsoka vam je kamata? Prebijte kredit!

Izvor: www.business.hr · Autor: Biljana Starčić  

Previsoka vam je kamata? Prebijte kredit!

Iz banaka poručuju kako 'prebijanje' kredita najviše smisla ima na početku otplatnog razdoblja, kada se anuitet većinom sastoji od kamate, jer se kasnije taj odnos mijenja u korist glavnice.

Iako se naknada za prijevremeno vraćanje kredita više ne plaća, valja imati na umu da se to odnosi na nove kredite, i to one s promjenjivom kamatnom stopom. Naknadu za prijevremeno otplaćivanje kredita sklopljenih do 31. prosinca 2009. banka može naplatiti, baš kao i za prijevremenu otplatu kredita s fiksnom kamatnom stopom. „Naknada ovisi o vrsti kamatne stope, namjeni kredita te datumu isplate kredita“, kažu iz RBA te napominju kako je prijevremena otplata kredita moguća kod svih vrsta kredita. Za sve kredite isplaćene nakon 1. siječnja 2010. godine uz promjenjivu kamatnu stopu ne obračunava se naknada, dok se kod kredita uz fiksnu kamatnu stopu isplaćenih nakon navedenog datuma, kao i za sve kredite isplaćene do 31. prosinca 2009. godine, naknada za prijevremeno vraćanje, bilo djelomično ili potpuno, obračunava. Prijevremena otplata kredita isplativija je na početku otplatnog razdoblja budući da se tada anuitet većinom sastoji od kamate, a manjim dijelom od glavnice. „Ranijom prijevremenom otplatom kredita klijent će u konačnici otplatiti puno manji iznos kamata te će ukupni trošak kredita koji klijent treba platiti biti značajno manji“, poručuju iz Erste banke. Na pitanje isplati li se više kredit s kraćim rokom i većim anuitetom ili kredit na dulji rok, iz banaka koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a (OTP, RBA, Erste banka, Splitska banka i Hypo Alpe-Adria banka) kažu kako je prvi odabir povoljniji. „Ako se kredit podiže na kraći rok, klijent će platiti manje kamata banci pa je to klijentu povoljniji odabir. No često se odabire kredit na duži period kako bi anuitet bio niži radi lakše otplate kredita“, iznijeli su iz HAAB-a. U Erste banci navode primjer prijevremene otplate stambenog kredita vrijednog 100.000 eura i podignutog na rok od 20 godina, uz status klijenta i po modelu II, koji kao instrument osiguranja ima hipoteku u omjeru 1:1,2 uz jamca ili policu životnog osiguranja. Nominalna kamatna stopa u ovom primjeru iznosi 6,30 posto, a efektivna je na razini od 6,55 posto. Naknada za obradu kredita iznosi 0,5 posto, odnosno 500 eura, a mjesečni iznos anuiteta je 733,85 eura. Ukupan iznos koji klijent treba platiti iznosi 176.623,42 eura, od čega je 76.123,42 eura kamata.*

Klijent koji nakon, primjerice, godinu dana otplate odluči ostatak kredita prijevremeno otplatiti, tijekom 12 mjeseci otplate uplatit će ukupno 8.806,20 eura, od čega 6.226,40 eura kamata, tako da je preostali iznos kredita za zatvaranje 97.420,20. Klijent će prijevremenom otplatom nakon godinu dana platiti ukupno 106.726,40 eura, čime će u odnosu na redovnu otplatu uštedjeti 69.897,02 eura kamata.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

31.10.2017.

Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu

Za poduzetničke kredite 200 milijuna eura, polovica iz EU fondova

25.10.2017.

Krajnji korisnici "ESIF Kredita za rast i razvoj" mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva za kredit poslovnoj banci, a dopuštena su ulaganja u djelatnostima prerađivačke industrije, turizma te krea

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija