Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2009

Postojeći model školarina treba mijenjati

Izvor: www.tportal.hr · Autor: O. I. Novokmet  

Postojeći model školarina treba mijenjati

U Hrvatskoj danas uz plaćanje studira više od polovice studenata, a školarine su među najskupljima u Europi i kreću se od 5.500 kuna do više od 9.000 kuna. Nezadovoljni studenti pravo na obrazovanje smatraju temeljnim pravom, pa zahtijevaju ukidanje plaćanja svih oblika visokoga obrazovanja: preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog studija. Argument da je besplatno školovanje floskula jer ga netko ipak mora platiti odbacuju tvrdnjom da obrazovanje ionako plaćamo iz redovnih poreza.

Država bi morala sredstvima prikupljenima kroz poreze omogućiti svima 'besplatno školovanje', od vrtića do fakulteta, odnosno školovanje za koje polaznici ne plaćaju, smatra i Žarko Puhovski, profesor Filozofskog fakulteta. 'Nijedan model financiranja nije pravedan, ali najjednostavnije i najmanje je loše da nitko ne plaća školovanje, iako se time bogatijima daje dodatna prednost. S druge strane postoji i pretpostavka da se od njihovih roditelja ubire više poreza', kaže Puhovski.

'U zemlji koja je deficitarna visokoobrazovanima, a konsenzusom se odlučila za izgradnju 'društva znanja', vjerujem da su besplatno školovanje, kao i drugi oblici poticaja obrazovanja, napose visokog, ne samo mogući, već i potrebni', kaže Gvozden Flego, bivši ministar znanosti i obrazovanja.

Za Branka Štefanovića, predsjednika Upravnog vijeća Veleučilišta VERN, termin besplatno školovanje samo unosi zabunu, a na pitanje: 'Trebaju li porezni obveznici plaćati visoko obrazovanje svima?' odgovara: 'Svima zasigurno ne. Potrebno je ustanoviti odgovarajuća mjerila, a to je vrlo složen postupak koji se ne može kvalitetno provesti bez široke, sveobuhvatne i duboke rasprave. U protivnom, neka naoko dobra rješenja mogla bi imati sasvim suprotne učinke od očekivanih.'

Krilatica 'budimo realni, tražimo nemoguće' nije bliska Ivanu Boti, predsjedniku Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. 'Treba biti realan i voditi računa o tome kakvih profesija nedostaje. Ministarstvo omogućuje besplatno školovanje deset indologa, ali pitanje je treba li ih toliko', misli Bota.

Za sadašnji linearni model školarina Bota misli da je dobar jer potiče izvrsnost i polaganje ispita. 'Trećina najboljih na Fakultetu političkih znanosti ne plaća studij, a trećina plaća maksimalnu školarinu. Filozofski fakultet nema linearni model, tamo je svima koji plaćaju određena maksimalna školarina', kaže Bota.

Puhovski nije zadovoljan postojećim modelom školarina: 'Trenutačni su kriteriji samo djelomično dobri jer bi trebalo, osim o uspjehu studenata, voditi računa i o njihovom socijalnom stanju, odnosno vrednovati oba kriterija. Država bi trebala omogućiti da barem 50 posto najboljih i najsiromašnijih studenata ne plaća ništa, a što je država bogatija, taj postotak može biti veći.'

Određivanje visine participacije ovisno o uspjesima studiranja, prema Flegi, najmanje je loša mjera. 'Ako ona ostane na snazi, svakako je treba učiniti izrazito socijalno osjetljivom. Bez socijalne osjetljivosti učenice i studenti/ce trpe, bez svoje krivnje ili zasluge, dalekosežnu socijalnu diferencijaciju temeljenu na imovinskom stanju njihovih roditelja', kaže Flego.

Štefanović kaže da činjenica da studenti izražavaju nezadovoljstvo jasno govori da sadašnji kriteriji nisu najbolje rješenje. O imovinskom stanju studenata svakako treba voditi računa.

Analizirajući aktualne studentske blokade, Puhovski kaže da su zahtjevi studenata nedovoljno radikalni, dugoročno čak i 'impotentni'. 'No to je njihova volja. Moje je uvjerenje da treba ići dalje od zahtjeva za neplaćanje naobrazbe, ne samo ka uspostavi javne politike stipendiranja – koje nema, nego i u smjeru radikalne kritike, pa i odbacivanja, tzv. Bolonjskoga procesa. On u svojoj biti nameće školsku stegu umjesto univerzitetskoga zajedništva. U političkome smislu oni su, kao što to ovi dani pokazuju, veoma djelotvorni, dodatno i zbog pogrešne reakcije vlasti, zaključuje Puhovski.

Uključivanje gospodarstva u financiranje obrazovanja spominje i Flego.

'Potrebna je znatno veća sinergija države, lokalne zajednice i gospodarstva, kako u dogovorima o ishodima učenja/studiranja, u privlačenju izvrsnih nastavnika i istraživača, tako i u sufinanciranju studija te znanstvenih istraživanja i tehnologijskih inovacija. No za sve to potrebno je stvarati odgovarajuću, novu društvenu klimu, jer sadašnja ne pogoduje ni solidarnosti, ni znanju, ni postignućima temeljenim na predanom osobnom radu', izjavio je Flego za tportal.

Štefanović misli da bi model trebao biti oblikovan na način da novac fakultetima stiže preko studenata, a ne obrnuto. 'Student koji zadovolji kriterije za školovanje na račun poreznih obveznika trebao bi sam odlučiti o tome gdje će taj novac biti utrošen. Dakle, bez unaprijed određenih fakultetskih kvota, ali u okvirima raspoloživih kapaciteta i resursa koji će odgovarati postavljenim kriterijima izvrsnosti', kaže predsjednik Upravnog vijeća VERN-a.

Prema njemu je izbor fakulteta isključivo pravo svakog pojedinog studenta. Jedino takav model jamčio bi učinkovitost u smislu kontinuirane izgradnje kvalitete studija, kao temeljnog i jedinog pravednog kriterija.


Komentari članka

Vezani članci

Vlasnik tvrtke i svoju djecu može stipendirati bez poreza

11.12.2019.

Već početkom ove godine roditelj je mogao svoje stipendirano dijete upisati u PK karticu i pri isplati plaće ili mirovine iskoristiti pravo na umanjenje porezne osnovice. Ako to nije učinio, može do kraja veljače 2020. zatražiti od Porezne uprave da mu u

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Uspješna slavonska tvrtka privlači buduće mesare s 10 tisuća kuna godišnje stipendije

13.05.2019.

Učenicima se planira približiti ovo zanimanje i dodatnom mjesečnom naknadom te pojačanim promotivnim aktivnostima

Stipendiraju učenike da bi kasnije imali vozače

18.02.2019.

Nedostatak radnika u mnogim sektorima prisilio je poslodavce da stipendijama osiguraju radnu snagu. S pet je učenika riječke Prometne škole stipendijski ugovor potpisala građevinska tvrtka iz Krka.

Studentima-radnicima veća satnica, staje se na kraj 'muljanju' s ugovorima

27.12.2018.

Zakon uključuje i povećanje satnice za 50% za rad noću, nedjeljom i praznicima, naknadu za prijevoz, topli obrok... te kazne za posrednike i naručitelje posla u slučaju kršenja.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2007 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1277 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 875 članka imaju tag industrija
  14. 644 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 436 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija