Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

Predsjednik uprave riječke tvrtke Alarm automatika Boris Popović na prošlotjednom sastanku Liderovog Kluba izvoznika u Osijeku, održanom u Ericsson Nikoli Tesli, iznio je upozorenje koje ukazuje na probleme poduzetnika sa zapošljavanjem, odnosno zadržavanjem stručnjaka u domaćim tvrtkama iz ICT sektora.

Nagrađivanje izvoznika
Kazao je kako u njegovoj tvrtki, koja zapošljava timove inženjera, stalno strahuju od odlaska stručnjaka koji dobivaju unosnije poslovne ponude. Osim što takve ponude dobivaju zaposlenici, dobivaju ih i poduzetnici te je i on iz Irske dobio ponudu da tamo preseli čitavu tvrtku.Alarm automatika bavi se isporukom rješenja u više segmenata tehničke zaštite, odnosno sigurnosnih sustava. Tvrtka kupuje hardvere u svijetu, ali razvija svoje softvere, stvara svoje brendove i sve zajedno sklapa u jedinstveno rješenje koje nudi kupcima na više tržišta. Otprilike trećinu prihoda tvrtka ostvaruje izvozom svojih proizvoda, a plan je, kaže Popović, da prihod od izvoza do 2020. godine dosegne polovinu ukupnog prihoda tvrtke.Temu o tome kako hrvatska država može pomoći izvoznicima Popović je potaknuo u Osijeku, navevši primjere nekih zemalja, poput Kanade, koja u strateškim industrijama financira plaće za istraživanje i razvoj. Spomenuo je Kinu i Južnu Koreju koje nagrađuju svoje izvoznike.- Interes je države i društva da poduzetnici otvaraju nova radna mjesta i investiraju u razvoj. Država bi zbog toga trebala poticati one koji investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Kako to može činiti? Tako da pokrije dio troškova koji nastaju u istraživanju i razvoju, a također i da porezno rastereti rad. Vidjeli smo primjer Rumunjske koja je odredila da im je ICT strateška industrija te je za sve zaposlene u tom sektoru smanjila davanja na najmanju moguću mjeru. U Rumunjskoj je sada aktivno 300 tisuća stranih tvrtki. Ta je zemlja postala najveći centar za razvoj ICT industrije i sada je prosječna plaća u tom sektoru u Rumunjskoj dvije tisuće eura - ističe Popović.On drži kako bi za poduzetnike bilo vrlo važno da se maksimalno smanje porezi na rad, odnosno davanja na plaće zaposlenih. To bi, kaže, sigurno pridonijelo većem zapošljavanju i sigurno većem korištenju potencijala stručnjaka, stvaranju novih proizvoda i osvajanju novih tržišta.- Mi smo konkurentni na tržištima na kojima poslujemo, ali se mučimo. Ulažemo golemu energiju i držim da bi mnogo učinkovitije bilo da umjesto državi, više dajemo našim zaposlenicima. U Hrvatskoj sada imamo sto zaposlenih, a izvan Hrvatske njih 50. U prosjeku su njihove plaće više od tisuću eura, naravno, ovisno o segmentu u kojem rade. Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva ponude. Bila nam je u gostima irska razvojna agencija koja nam je predložila da cijelu tvrtku preselimo u Irsku. Za sada to nećemo učiniti, ali ako dođemo u sitaciju da ostanemo bez ljudi, što ćemo drugo nego ići za njima. - kaže Popović.

Nameti
U Hrvatskoj Alarm automatika ima urede u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, a izvan Hrvatske posluje u svim zemljama bivše Jugoslavije te u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Prema Popovićevim riječima najbolji uvjeti poslovanja su u Sloveniji, a potom u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj su najveća davanja na plaće zaposlenika. Navodi i primjer Poljske u kojoj su davanja na plaće 30 posto, dok su u Hrvatskoj 60 posto.- I normalno je da smo za toliko manje konkurentni. I nije samo to problem, jer imamo još i niz drugih poreznih i neporeznih nameta koji su viši nego u ovim nama konkurentnim zemljama - kaže on.Valja podsjetiti da i Hrvatska udruga poslodavaca često ističe velik problem svojih članica s radnom snagom. HUP je Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava dostavio prikupljene potrebe svojih članova za zapošljavanjem stranih radnika u 2019. godini. Kako su naveli iz HUP-a, ove je godine iskazana najveća potreba za zapošljavanjem stranaca do sada. HUP je podsjetio kako je za ovu godinu ta kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola i bila je dvostruko veća nego za 2017. te da se očekuje kako će za 2019. taj broj biti znatno veći.

Oporezovati nekretnine, rasteretiti rad
Boris Popović napominje da u pojedinim zemljama država izravno potiče istraživanje i razvoj, ali i internacionalizaciju poslovanja, odnosno kompanije koje izvoze. One, dodaje, daju nagrade svojim izvoznicima, izravno ih financijski potiču kada ostvare izvoz u određenim iznosima. “Kod nas takve potpore nisu moguće zbog pravila Europske unije, no treba reći da mi u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama istočne Europe, imamo najveće opterećenje na plaće. S druge strane mi očekujemo da se konačno uvede porez na nekretnine kojim bi se financijski opterećivala imovina koja stoji. Time bi se stvorio financijski prostor za rasterećenje rada”, kaže Popović.