Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2015

Poduzetnike godine nije slomila Bolonja već stereotipi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Poduzetnike godine nije slomila Bolonja već stereotipi

Kako je moguće da zbog Bolonje osnivači Nanobita, koja je EY proglasio poduzetnicima godine u Hrvatskoj, nisu mogli završiti fakultet, te kako je moguće da nisu mogli nastaviti studirati uz rad u svojoj tvrtki?.

Svaki drugi Švicarac fakultet je završio nakon 30 godine života, objavila je Europska komisija u svom redovitom izvješću o provedbi bolonjskog procesa.

Koliko u Hrvatskoj poznate tridesetogodišnjaka koji su u tim godinama završili fakultet? Ili koliko ih poznate da su fakultet završili s 40 godina? Ili s 50 godina? U Švicarskoj, prema podacima Europske komisije, čak 17 posto visokoobrazovanih do diplome je došlo u godinama kada se u Hrvatskoj smatra da se fakultet već odavno trebao završiti. U godinama u kojima gotovo nikome ne pada na pamet pokušati upisati, a kamo li završiti fakultet. Osim, ako ga na to ne prisili situacija na poslu ili mu se otvori prilika za napredovanje.Nisu Švicarci usamljeni. I na Islandu 17 posto viskoobrazovanih svoju je diplomu steklo nakon navršene 30. godine života. Komisija dodaje da je čak 38 posto studenata na Islandu u zrelim godinama.

U Švicarskoj takvi stariji studenti čine čak 22 posto studentske populacije. Nisu Švicarska i Island jedini. I još neke visoko razvijene države poput Danske, Finske i Švedske imaju više od 11 posto visokoobrazovanih koji su diplomu stekli nakon 30. godine života. Ne spominju se tu samo nordijske države. Visoki postotak takozvanih zrelih diplomanata imaju i Irska (9,8 posto), Latvija (9,8 posto), Nizozemska (9,5 posto) i Velika Britanija (9,4 posto). U Hrvatskoj tek 2,1 posto visokoobrazovanih svoju je diplomu steklo nakon 30. godine života. Hrvatska je po tom pokazatelju u društvu najgore pozicioniranih Bugarske (1,6 posto), Grčke (1,7 posto) i Rumunjske (1,9 posto).

U nizu od vrtića
U pravilu u svim državama koje imaju zatvorena i neefikasna tržišta rada, te loše gospodarstvo, nakon tridesete godine se ne studira, osim ako se ne mora. To su prepoznale Češka, koja ima svega dva posto zrelih diplomanata, zatim Slovačka s njih 2,8 posto i Mađarska s 3,9 posto. No, Komisija navodi da se u te tri države značajno povećale broj studenata starijih od 30 godina. Takoreći im se jedan od pet studenata ubraja u zrelu populaciju i u narednim se godinama očekuje da će zahvaljujući tome povećati i statistike zrelih diplomanata.

U Hrvatskoj se to, pak, ne očekuje, jer ovdje je, čini se, zadržan sklop razmišljanja po kojem je visoko-obrazovanje nešto što se mora završiti u nizu nakon vrtića, osnovnjaka i srednje. Tko ne uspije, ostaje bez diplome do kraja života. Službeno, Hrvatska pokušava promijeniti te trendove. Komisija nas je, primjerice, pohvalila kao jedinu državu u Europi koja je od prošlog izvješća otvorila mogućnost studiranja starijima od 25 godina, iako nemaju maturu. Ali to je jedino što se može po tom pitanju pohvaliti.

Ne žele promjenu
Hrvatska je uz Srbiju na magarećoj klupi EU, jer još uvijek nije uspjela natjerati sve svoje institucije da usvoje koncept cjeloživotnog obrazovanja. Ideja da studij nije nešto što se mora završiti u nizu, koji započinje vrtićem i završava sa 22 ili 23 godine starosti, te da to nije nešto što se završi samo jednom u životu, kod nas je, čini se, još uvijek snažan stereotip. Kao rezultat u sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj ugrađeno je niz kočnica za koje se teško može reći da im je smisao studentima poboljšati uvjete studiranja i osigurati im bolju priliku za razvoj u životu.

Primjerice, fakulteti u Hrvatskoj nemaju prepreka u priznavanju neformalnog obrazovanja. Ukoliko je student tijekom svog života učio engleski jezik i za to stekao određeno priznanje ili pak pobjeđivao iz matematike, fizike ili kemije, onda nema prepreka da mu fakultet to prizna kao dio ili cijeli ispit u okviru nekog studija. Jednako vrijedi za informatiku, učenje gitare, nogomet i mnoge druge aktivnosti. Nažalost, fakulteti tu mogućnost ne koriste. Štoviše, Europska komisija piše da ju je službeni Zagreb obavijestio da razmatra zakonski prisliti fakultete na to s obzirom da drugačije ne ide.

Financijski problemi
Naizgled riječ je o banalnom problemu, ali kad se zna da većinu znanja danas steknemo kroz neformalne oblike učenja, bilo sami ili na organiziranim programima, onda postaje jasno da se stereotipizirani hrvatski visokoobrazovni sustav zapravo na taj način bori protiv promjena na bolje. I to bolje za studente, ali i za njihove glavne financijere - roditelje. Istraživanje EK zorno razotkriva kako 90 posto studenata u Hrvatskoj, unatoč takozvanom besplatnom školovanju, plaća svoj studij u većem ili manjem omjeru. Jednako tako ukazuje da taj studij zapravo financiraju mahom njihove obitelji. Konačno, 68,6 posto studenata u Hrvatskoj navodi da imaju financijskih problema.

Unatoč tome, hrvatski visoko-obrazovni sustav u praksi ne uvažava te pokazatelje. Komisijina statistika pokazuje da se ne radi na stimulaciji studiranja u zrelijoj dobi, odnosno da se mlade ne potiče da prvo steknu radno iskustvo, a tek potom idu studirati ono u čemu su se prepoznali i što ih stvarno zanima. Jednako tako pokazuje da se njihovo prethodno prikupljeno neformalno znanje ne priznaje, niti se građane na ovaj način potiče da ga steknu i sami razvijaju svoje kompetencije. Paradoksalno, to čak vrijedi i kada studenti odu u inozemstvu na druge visoko obrazovne institucije. Fakulteti u Hrvatskoj, tvrdi Komisija, iznenađujuće malo priznaju tako stečeno znanje i iskustvo naših studenata.

Kočnica ugrađenih u hrvatski visokoobrazovni sustav ima još poput vrlo neprincipijelne podjele na redovite i izvanredne studente. Između njih postoje razlike u studentskim pravima i plaćanju studija, ali ne i po pitanju obaveza. Formalno, postoji razlika u obavezama, izvanredni ih navodno imaju manje, ali istraživanje EK pokazuje da više od polovice izvanrednih studenata u Hrvatskoj za studij uči više od 21 sat tjedno, jednako kao i većina redovitih studenata. Dok se priča o potrebi stjecanja radnog iskustva tijekom studija, kako bi bili bolje osposobljeni za budući rad, paradoksalno je da se studentima sve više ograničava upravo pravo na rad. Govori se o potrebi ograničavanja rada preko studentskog servisa i slično tome.

S druge strane, ne priča se o vjerojatno najvećoj sramoti Bolonje u Hrvatskoj. Kako je moguće da zbog Bolonje osnivači Nanobita, koji je EY proglasio poduzetnicima godine u Hrvatskoj, nisu mogli završiti fakultet? Kako je moguće da nisu mogli nastaviti studirati uz rad u svojoj tvrtki? Zar je problem što imaju više od 22 godine? Hoće li im se, ako se odluče nastaviti studij, priznati neformalna znanja? Problem Bolonje u Hrvatskoj je što se zapravo ne bavi stvarnim problemima svojih korisnika, studenata.


Komentari članka

Vezani članci

Nautičke turiste kradu nam Turska, ali i Grčka, a ovo je osnovni razlog

19.04.2019.

Sezona u Nautičkom turizmu već se je počela prije mjesec dana i ona traje najduže, oko 8 mjeseci. Kakvu se sezona očekuje i jesu li Grci zbog državnim subencija odvukli dio gostiju

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Hrvatska posebni gost međunarodnog sajma turizma u Kini

15.04.2019.

I ova, kao i svaka sljedeća, godina je turizma Kine i Hrvatske, zaključeno je na susretu ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine Lua Shuganga i hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija

Njemački mediji zabrinuti zbog hrvatskog članstva u AIIB-u

14.04.2019.

Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljuje čak dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16%2B1. Prvi je opsežno izvješće Michaela Martensa naslovljeno „Mostovi, luke, tračnice, sloboda?" u kojem piše: „Za malenu Hrvatsku je to velik dog

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija