Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2018

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Najžešće reakcije na početku javne rasprave o izmjenama devet zakona koje prate treću rundu poreznih promjena izazvala je novina u sustavu doprinosa iz drugog plana i po fiskalnom efektu sporednoga značaja. Ali ne i mnogim mikro poduzetnicima koji sutra može promijeniti računice. Naime, samozaposleni u vlastitim tvrtkama koji su u njima istodobno i direktori, a dosad su doprinose uplaćivali prema minimalno propisanom koeficijentu, od 2019. bi trebali uplaćivati više.

Vlada je predvidjela povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa, tako da bi se prosječna plaća množila s 1,1 umjesto sadašnjih 0,65. Predlagatelji zakona kažu da bi se time spriječile zlouporabe propisa i da bi to tek izjednačilo njihovu osnovicu s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti. "Smatra li Vlada RH zlorabiteljima ili kriminalcima mikropoduzetnike čije tvrtke ne mogu zaraditi godišnje bar 10.000 eura čisto, što je sada približan trošak te plaće i pripadajućih poreza, a što bi se sutra trebalo povećati i na 17.000 eura", žučljivo je tu novinu komentirao poduzetnik Saša Cvetojević na Facebooku.

Ne koristi minimalni koeficijent, ali će, kaže, sigurno prijeći u taj režim prođe li takav zakon. Onima koji su, često i potaknuti reklamiranjem poticaja za samozapošljavanje, krenuli u poduzetništvo nitko nije rekao da će im sad, ako sami žive u Zagrebu, za taj trošak trebati oko 10.400 kuna, kaže. U žustru Facebook raspravu uključio se i Alan Sumina, (su)osnivač Nanobita koji se ove godine našao i na FT-ovoj ljestvici europskih 1000 najbrže rastućih. Da je takav zakon bio kada su pokretali Nanobit, kaže, ne bi ga nikad mogli pokrenuti, barem ne u Hrvatskoj.

I prvih desetak komentara u okviru e-savjetovanja plan dizanja tog koeficijenta mahom su kritike zbog udara na mikro i malo poduzetništvo, a ima i težih izraza. Već uobičajeno za slične teme, u raspravama ima i Irske, kao i prozivanja "uhljeba koji nikada nisu trebali osigurati novac ni za jednu plaću". Trgovačkih društava s jednim ili nijednim zaposlenim u Hrvatskoj lani je bilo više od 68.600, a za 2017. iskazala su ukupno 1,6 mlrd. kuna gubitka, podsjećaju neki.

Vedran Barišić, odvjetnik iz Koprivnice, smatra da će mnogi koji su otvorili vlastite firme "kao zadnju nadu prije odlaska van", dogodine morati zatvoriti vrata, a deset tisuća kuna mjesečno za isplatu bruto plaće teško će smoći i tvrtka buduće mu supruge, Marisha studio u koprivničkom Poduzetničkom inkubatoru. Sve u svemu, zasad uz taj nacrt zakona uglavnom imamo reakcije onih koje ta novina izravno pogađa ili su generalno gnjevni na antipoduzetničku klimu i porezno opterećenje, a s druge strane šturo obrazloženje Ministarstva financija. MF i Porezna očito će morati argument zlouporaba potkrijepiti i konkretnijim podacima i argumetima, a upitno je hoće li i to biti dovoljno za "obranu".

No, izvjesno je da neće biti dovoljno pozvati se na cjelinu novog paketa i druge mjere koje paralelno nose (i veće) rasterećenje. Većinu građana teško da će iznenaditi "otkriće" da ima dosta npr. mikro poduzetnika koji si isplaćuju minimalac i uplaćuju minimalne socijalne doprinose, a da to nije ni zbog financijskog položaja ni zbog razvoja tvrtke. Poneki na kraju i ne ispadnu efikasniji od države pa završe s minimalnim mirovinama i postanu dio socijalnog problema.

Treba li država one koji ne vode računa o budućnosti prisiliti da to čine? Problem je što je za nametanje te vrste rasprava potrebno više povjerenja i kredibilnosti javnih politika, a u tom začaranom krugu svi prvi korak očekuju od druge strane. Kako bilo, bez ozbiljnijeg propitivanja rashoda ni fiskalna rasterećenja očito ne idu bez kompenzacijskih mjera, a u širenju porezne baze zatvaranjem rupa katkad se očito ne pogodi samo meta. To bi mogao biti slučaj i s direktorskim minimalcima. No, da i upola toliko energije i aktivizma u javnom prostoru ima oko golemih fiskalnih utega dubioza zdravstva ili propitivanja rješenja i rupa u Uljaniku koje premašuju efekt oba kruga poreznog rasterećenja, danas vjerojatno ne bismo ni govorili o povećanju minimalnog koeficijenta.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

11.07.2019.

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga

Hrvatska poslala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam

05.07.2019.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

HBOR snizio kamatne stope i objedinio kreditne programe za poduzetnike

05.07.2019.

Po programu Priprema izvoza umjesto dosadašnjih dva, odnosno tri posto, kamatna stopa, koja ovisi o kreditnom rangu poduzetnika i kolateralu, sada može biti već od 1,75 posto. Snižena je i kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstava s postojećih četir

Europska komisija inovatorima stavlja na raspolaganje više od 2 milijarde eura

04.07.2019.

Europska komisija u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Europskom poduzetničkom mrežom, predstavila je unapr

Stigla zamjena za Amex: PBZ predstavio Premium Visa kartice

04.07.2019.

Premium Visa kartice bit će dostupne novim korisnicima tijekom kolovoza uz posebnu pogodnost bez plaćanja upisnine i članarine za prvu godinu korištenja za pristupnice zaprimljene do 31.12. ove godine.

Tag cloud

  1. 1920 članka imaju tag hrvatska
  2. 1942 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 952 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 679 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 503 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija