Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2018

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Najžešće reakcije na početku javne rasprave o izmjenama devet zakona koje prate treću rundu poreznih promjena izazvala je novina u sustavu doprinosa iz drugog plana i po fiskalnom efektu sporednoga značaja. Ali ne i mnogim mikro poduzetnicima koji sutra može promijeniti računice. Naime, samozaposleni u vlastitim tvrtkama koji su u njima istodobno i direktori, a dosad su doprinose uplaćivali prema minimalno propisanom koeficijentu, od 2019. bi trebali uplaćivati više.

Vlada je predvidjela povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa, tako da bi se prosječna plaća množila s 1,1 umjesto sadašnjih 0,65. Predlagatelji zakona kažu da bi se time spriječile zlouporabe propisa i da bi to tek izjednačilo njihovu osnovicu s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti. "Smatra li Vlada RH zlorabiteljima ili kriminalcima mikropoduzetnike čije tvrtke ne mogu zaraditi godišnje bar 10.000 eura čisto, što je sada približan trošak te plaće i pripadajućih poreza, a što bi se sutra trebalo povećati i na 17.000 eura", žučljivo je tu novinu komentirao poduzetnik Saša Cvetojević na Facebooku.

Ne koristi minimalni koeficijent, ali će, kaže, sigurno prijeći u taj režim prođe li takav zakon. Onima koji su, često i potaknuti reklamiranjem poticaja za samozapošljavanje, krenuli u poduzetništvo nitko nije rekao da će im sad, ako sami žive u Zagrebu, za taj trošak trebati oko 10.400 kuna, kaže. U žustru Facebook raspravu uključio se i Alan Sumina, (su)osnivač Nanobita koji se ove godine našao i na FT-ovoj ljestvici europskih 1000 najbrže rastućih. Da je takav zakon bio kada su pokretali Nanobit, kaže, ne bi ga nikad mogli pokrenuti, barem ne u Hrvatskoj.

I prvih desetak komentara u okviru e-savjetovanja plan dizanja tog koeficijenta mahom su kritike zbog udara na mikro i malo poduzetništvo, a ima i težih izraza. Već uobičajeno za slične teme, u raspravama ima i Irske, kao i prozivanja "uhljeba koji nikada nisu trebali osigurati novac ni za jednu plaću". Trgovačkih društava s jednim ili nijednim zaposlenim u Hrvatskoj lani je bilo više od 68.600, a za 2017. iskazala su ukupno 1,6 mlrd. kuna gubitka, podsjećaju neki.

Vedran Barišić, odvjetnik iz Koprivnice, smatra da će mnogi koji su otvorili vlastite firme "kao zadnju nadu prije odlaska van", dogodine morati zatvoriti vrata, a deset tisuća kuna mjesečno za isplatu bruto plaće teško će smoći i tvrtka buduće mu supruge, Marisha studio u koprivničkom Poduzetničkom inkubatoru. Sve u svemu, zasad uz taj nacrt zakona uglavnom imamo reakcije onih koje ta novina izravno pogađa ili su generalno gnjevni na antipoduzetničku klimu i porezno opterećenje, a s druge strane šturo obrazloženje Ministarstva financija. MF i Porezna očito će morati argument zlouporaba potkrijepiti i konkretnijim podacima i argumetima, a upitno je hoće li i to biti dovoljno za "obranu".

No, izvjesno je da neće biti dovoljno pozvati se na cjelinu novog paketa i druge mjere koje paralelno nose (i veće) rasterećenje. Većinu građana teško da će iznenaditi "otkriće" da ima dosta npr. mikro poduzetnika koji si isplaćuju minimalac i uplaćuju minimalne socijalne doprinose, a da to nije ni zbog financijskog položaja ni zbog razvoja tvrtke. Poneki na kraju i ne ispadnu efikasniji od države pa završe s minimalnim mirovinama i postanu dio socijalnog problema.

Treba li država one koji ne vode računa o budućnosti prisiliti da to čine? Problem je što je za nametanje te vrste rasprava potrebno više povjerenja i kredibilnosti javnih politika, a u tom začaranom krugu svi prvi korak očekuju od druge strane. Kako bilo, bez ozbiljnijeg propitivanja rashoda ni fiskalna rasterećenja očito ne idu bez kompenzacijskih mjera, a u širenju porezne baze zatvaranjem rupa katkad se očito ne pogodi samo meta. To bi mogao biti slučaj i s direktorskim minimalcima. No, da i upola toliko energije i aktivizma u javnom prostoru ima oko golemih fiskalnih utega dubioza zdravstva ili propitivanja rješenja i rupa u Uljaniku koje premašuju efekt oba kruga poreznog rasterećenja, danas vjerojatno ne bismo ni govorili o povećanju minimalnog koeficijenta.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Europska investicijska banka predložila mjere za pomoć malim tvrtkama

18.03.2020.

Sve ove mjere mogu biti brzo implementirane da bi se ublažio manjak likvidnosti, a bit će provedene u partnerstvu s nacionalnim razvojnim bankama gdje god je to moguće, kažu iz EIB Grupe, koja uključuje i Europski investicijski fond (EIF) specijaliziran z

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

12.03.2020.

S velikim nestrpljenjem iščekivana odluka Vrhovnog suda kojom je konverzija kredita iz 2015. godine proglašena zakonitom bankama je donijela veliko olakšanje, a brojni su potrošači ostali prilično razočarani.

Uskoro veće trošarine na neka pića i duhanske proizvode

18.02.2020.

Počela je javna rasprava o trošarinama na duhanske proizvode, bezalkoholna i alkoholna pića. Nove trošarine, nakon javne rasprave, stupaju na snagu 1. ožujka. Datum njihove primjene, odnosno kada bi ti proizvodi mogli i poskupjeti, Vlada će odrediti nakna

Tečaj eura oko najnižih razina u gotovo tri godine

18.02.2020.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema ostalih šest najznačajnijih svjetskih valuta, u takvim je okolnostima iznosio jutros 99,131 bod, što je nedaleko najviših razina u 4,5 mjeseci od 99,241 boda, na koje se u jednom trenutku pope

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija