Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2018

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

Najžešće reakcije na početku javne rasprave o izmjenama devet zakona koje prate treću rundu poreznih promjena izazvala je novina u sustavu doprinosa iz drugog plana i po fiskalnom efektu sporednoga značaja. Ali ne i mnogim mikro poduzetnicima koji sutra može promijeniti računice. Naime, samozaposleni u vlastitim tvrtkama koji su u njima istodobno i direktori, a dosad su doprinose uplaćivali prema minimalno propisanom koeficijentu, od 2019. bi trebali uplaćivati više.

Vlada je predvidjela povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa, tako da bi se prosječna plaća množila s 1,1 umjesto sadašnjih 0,65. Predlagatelji zakona kažu da bi se time spriječile zlouporabe propisa i da bi to tek izjednačilo njihovu osnovicu s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti. "Smatra li Vlada RH zlorabiteljima ili kriminalcima mikropoduzetnike čije tvrtke ne mogu zaraditi godišnje bar 10.000 eura čisto, što je sada približan trošak te plaće i pripadajućih poreza, a što bi se sutra trebalo povećati i na 17.000 eura", žučljivo je tu novinu komentirao poduzetnik Saša Cvetojević na Facebooku.

Ne koristi minimalni koeficijent, ali će, kaže, sigurno prijeći u taj režim prođe li takav zakon. Onima koji su, često i potaknuti reklamiranjem poticaja za samozapošljavanje, krenuli u poduzetništvo nitko nije rekao da će im sad, ako sami žive u Zagrebu, za taj trošak trebati oko 10.400 kuna, kaže. U žustru Facebook raspravu uključio se i Alan Sumina, (su)osnivač Nanobita koji se ove godine našao i na FT-ovoj ljestvici europskih 1000 najbrže rastućih. Da je takav zakon bio kada su pokretali Nanobit, kaže, ne bi ga nikad mogli pokrenuti, barem ne u Hrvatskoj.

I prvih desetak komentara u okviru e-savjetovanja plan dizanja tog koeficijenta mahom su kritike zbog udara na mikro i malo poduzetništvo, a ima i težih izraza. Već uobičajeno za slične teme, u raspravama ima i Irske, kao i prozivanja "uhljeba koji nikada nisu trebali osigurati novac ni za jednu plaću". Trgovačkih društava s jednim ili nijednim zaposlenim u Hrvatskoj lani je bilo više od 68.600, a za 2017. iskazala su ukupno 1,6 mlrd. kuna gubitka, podsjećaju neki.

Vedran Barišić, odvjetnik iz Koprivnice, smatra da će mnogi koji su otvorili vlastite firme "kao zadnju nadu prije odlaska van", dogodine morati zatvoriti vrata, a deset tisuća kuna mjesečno za isplatu bruto plaće teško će smoći i tvrtka buduće mu supruge, Marisha studio u koprivničkom Poduzetničkom inkubatoru. Sve u svemu, zasad uz taj nacrt zakona uglavnom imamo reakcije onih koje ta novina izravno pogađa ili su generalno gnjevni na antipoduzetničku klimu i porezno opterećenje, a s druge strane šturo obrazloženje Ministarstva financija. MF i Porezna očito će morati argument zlouporaba potkrijepiti i konkretnijim podacima i argumetima, a upitno je hoće li i to biti dovoljno za "obranu".

No, izvjesno je da neće biti dovoljno pozvati se na cjelinu novog paketa i druge mjere koje paralelno nose (i veće) rasterećenje. Većinu građana teško da će iznenaditi "otkriće" da ima dosta npr. mikro poduzetnika koji si isplaćuju minimalac i uplaćuju minimalne socijalne doprinose, a da to nije ni zbog financijskog položaja ni zbog razvoja tvrtke. Poneki na kraju i ne ispadnu efikasniji od države pa završe s minimalnim mirovinama i postanu dio socijalnog problema.

Treba li država one koji ne vode računa o budućnosti prisiliti da to čine? Problem je što je za nametanje te vrste rasprava potrebno više povjerenja i kredibilnosti javnih politika, a u tom začaranom krugu svi prvi korak očekuju od druge strane. Kako bilo, bez ozbiljnijeg propitivanja rashoda ni fiskalna rasterećenja očito ne idu bez kompenzacijskih mjera, a u širenju porezne baze zatvaranjem rupa katkad se očito ne pogodi samo meta. To bi mogao biti slučaj i s direktorskim minimalcima. No, da i upola toliko energije i aktivizma u javnom prostoru ima oko golemih fiskalnih utega dubioza zdravstva ili propitivanja rješenja i rupa u Uljaniku koje premašuju efekt oba kruga poreznog rasterećenja, danas vjerojatno ne bismo ni govorili o povećanju minimalnog koeficijenta.


Komentari članka

Vezani članci

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

Poljoprivrednici pozvani da plate porezne dugove

13.09.2019.

Poziv Porezne uprave stigao svima čiji primitci godišnje prelaze 80.500 kn

Porezna reforma: Od danas rastu dnevnice, djeca radnika mogu u vrtiće na račun tvrtke

02.09.2019.

Pravilnikom se uvodi i pet novih neoporezivih primitaka, među kojima su i troškovi prehrane radnika – do 5.000 kuna godišnje kao paušalna naknada, ili do 12.000 kuna godišnje za troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Može li ovo spasiti Njemačku od recesije? Ministar predložio porezne promjene

30.08.2019.

Mala i srednja poduzeća ostvaruju 35 posto ukupnih prihoda njemačkih tvrtki, a njihov udio u ukupnom broju radnih mjesta iznosi čak 60 posto, podsjetio je ministar. Većinom su u obiteljskom vlasništvu, imaju do 500 zaposlenih i godišnje prihode niže od 50

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija