Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2016

Poduzetnici u laganoj šetnji do jeftinijeg novca

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Poduzetnici u laganoj šetnji do jeftinijeg novca

Novac nikada nije bio jeftiniji. Zbog jeftinog novca koji je preplavio tržište, i europsko i hrvatsko, banke plasiraju kredite s mnogo nižim kamatnim stopama nego prije nekoliko godina. Bankari u posljednje vrijeme šalju jasne poruke da su kamatne stope niske, da će takve ostati neko vrijeme te da će padati i dalje. Na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘ dvojica bankara poslala su vrlo jasne signale budućih kamatnih stopa.

– Očekujem da će se idućih godina ti pozitivni trendovi vidjeti. Hrvatska ima velik potencijal koji do sada nije bio dovoljno iskorišten. Mnogo se više može iskoristiti Europska unija, no prve godine članstva uvijek su sporije. Ali ubrzava se, to se već sada vidi. Priljev novca iz EU-a će se povećavati. Svi događaji u ekonomiji posljednjih mjeseci pokazuju da slijedi razdoblje optimizma, čak je i naš glavni ekonomist Hrvoje Stojić, koji je za moj ukus malo prerealan, promijenio svoje prognoze – kazao je Mario Žižek, čelni čovjek Addiko banke.

Pad stopa i marži

Na pitanje gdje će kao bankar zaraditi novac u vrijeme niskih kamatna stopa odgovara da banke slično zarađuju na svim tržištima. Kamatne stope na depozite bile su visoke, sada su u padu. Marža banaka gotovo je uvijek ista.
– Osobno očekujem da će se kamatne stope na ovim niskim razinama zadržati neko vrijeme i sada je trenutak za ulaganje – kazao je Mario Žižek.

‘Kamatnom’ optimizmu pridružio se i Ivan Žižić, član Uprave Raif eisen banke.

– Kod poduzeća smo primijetili početak investicijskog ciklusa. Ne samo da se povećava kreditna aktivnost nego padaju kamatne stope. Padat će i dalje. Banke ujedno smanjuju marže, što daje impuls poduzećima – istaknuo je Žižić.

Na pitanje kako poduzetnici mogu računati na stabilnost kada se sve brzo mijenja, odgovara da to ponajprije ide u njihovu korist, stope padaju i očekuje se da će dugo ostati nisko, ne samo u stranim valutama nego i u domaćoj. Za takvo stajalište banaka zaslužna je velika količina jeftinog novca, pad referentnih kamatnih stopa koje su na nuli, čak su otišle i u minus, ali i optimizam. Naime, gospodarska situacija u Hrvatskoj sve je bolja, BDP raste, poduzetnici vide svjetlo na kraju tunela. Ali tu je i iskustvo gotovo šestogodišnje recesije.

– Klijenti su postali svjesni i kamatnog rizika i valutnog rizika. Stambeni krediti sve se više plasiraju u kunama. Poduzetnici su se dosta prilagodili situaciji. Oprezniji su i savjesniji. To se vidi u kreditnim zahtjevima. Visokorizičnih je projekata sve manje, a sve više na stolove dobivamo jako dobro razrađene projekte – kaže Ivan Žižić iz RBA.

Nula posto kamata

Svi stručnjaci preporučuju poduzetnicima da ne uzimaju kredit odmah u prvoj banci, nego da si daju truda i malo prošeću uokolo. Naime, upravo zbog sve nižih kamatnih stopa krediti su postali dostupniji, što samim time znači i veću konkurenciju. Poduzetnici bi, ako žele redoviti kredit u banci, trebali prikupiti nekoliko ponuda različitih banaka i početi s pregovorima. Jer bankama je u interesu plasirati kredit, i to sve više njih. S druge strane, postoje razni programi koji ‘spuštaju’ kamatnu stopu. Ili je riječ o kreditnim programima koje je neka banka pokrenula s europskim institucijama, bilo da su to fondovi EU, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i tako dalje. Naravno, tu su i programi s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Jedna od opcija su i programi HAMAG-BICRO-a. Riječ je o nekoliko programa mikrokreditiranja i davanja jamstava. Tako poduzetnicima koji dobiju, primjerice, 80-postotno jamstvo od HAMAG-a kamatna stopa može pasti i za tri postotna poena. Dakle, tu razliku prema bankama pokriva država, a poduzetnik plaća mnogo niže kamate u odnosu na one koje su tržišno dostupne. Tako, primjerice, uzmemo li u obzir već spomenutu kamatnu stopu od 2,85 posto, može se dogoditi da poduzetnik uopće ne plaća kamate. Stoga svim poduzetnicima jedan savjet – krenite u istraživanje. Ako su bankari optimistični, to znači da bi situacija možda mogla biti sve bolja.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

08.05.2026.

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekono

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 538 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk