Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lip 2009

Poduzetnice: balansiranje između obitelji i posla

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Krešimir Sočković  

Poduzetnice: balansiranje između obitelji i posla

Iako ne postoji točno statističko istraživanje o broju poduzetnika prema spolu, stručnjaci procjenjuju kako je među poduzetnicima dvostruko više muškaraca nego žena. Prema istraživanjima, na upravljačkim pozicijama u hrvatskim tvrtkama žena je samo 27 posto, dok ih je u nadzornim odborima još manje – tek 19 posto.

Jedino istraživanje koje se bavilo poduzetništvom prema spolu je ono o poduzetnicama u Primorsko-goranskoj županiji koje je provela Ivanka Avelini Holjevac, redovita profesorica na Sveučilištu u Rijeci i predsjednica riječkog ogranka Udruge poslovnih žena Krug. Ta je udruga zbog nepostojanja točnih podataka, ali i zbog relativno skromnih poticaja namijenjenih poduzetnicama, odlučila provesti Istraživanje o zastupljenosti žena u poduzetništvu i na menadžerskim pozicijama - Poslovne žene u Republici Hrvatskoj.

Slabije plaćene od muškaraca

Iako prema statističkim podacima o broju stanovnika čine 52,9 posto stanovništva, žene zauzimaju samo šest posto vodećih pozicija u kompanijama. Isto istraživanje pokazuje kako je među osnivačima trgovačkih društava samo 25 posto žena, a među kreditnim poduzetnicima tek je svaka peta žena. Jedina prednost, koja to ustvari nije, je broj žena na zavodima za zapošljavanje. Među nezaposlenima njihov je udio 59 posto, među zaposlenima na crno 65 posto, a među zaposlenima na određeno vrijeme čak 86 posto. Među zaposlenima ih je 44,3 posto.

Statistike pokazuju i kako su žene slabije plaćene, i to prosječno desetak posto. U pojedinim gospodarskim granama poput financijskog posredovanja, zdravstvenoj zaštiti i prerađivačkoj industriji statistike pokazuju kako žene imaju od 23,6 do čak 27,1 posto manju bruto plaću od muškaraca.

Tješiti nas može činjenica kako je situacija svuda u svijetu gotovo jednaka. Na druženjima korporacijskih predsjednika u Sjedinjenim Američkim Državama može se naći samo dva posto žena, a u europskim poduzećima među direktorima je samo jedan posto žena. Ako tim pozicijama u svijetu dodamo one u srednjem i nižem menadžmentu, brojka raste samo na 15 posto – što znači da je tek svaki šesti ili sedmi menadžer žena. No, istodobno u Sjedinjenim Američkim Državama stopa rasta ženskih tvrtki donedavna je bila dvostruko veća od nacionalnog prosjeka, a gotovo polovina svih američkih tvrtki u većinskom su vlasništvu žena. U Kanadi se u zadnjih dvadesetak godina broj poduzetnica utrostručio. U Velikoj Britaniji 6,5 posto svih radno sposobnih žena zaposleno je u vlastitim tvrtkama, a u zemljama Europske unije 70 posto poduzetnica vode tvrtke u kojima je zaposleno pet ili manje djelatnika.

Sve više žena u potrazi za kreditima

Interes žena za poduzetništvo postoji. U mnogim poduzetničkim školama obrazuje se znatan broj žena, od kojih oko četvrtine otvori tvrtku ili obrt koji glasi na njihovo ime, no ipak znatan broj to radi sa svojim bračnim partnerom.

“U naš centar svake godine dolazi sve veći broj žena koje u suradnji s našim savjetnicima izrađuju dokumentaciju potrebnu za dobivanje kredita kod poslovnih banaka”, kaže direktor Centra za poduzetništvo i žensko poduzetništvo Željko Kovač. “U zadnjih pet godina bilježimo kontinuirani rast od 10 posto godišnje u broju poduzetnica koje nam se obraćaju za suradnju”, ističe on.

Sredstva se najčešće traže za modernizaciju proizvodnje, dakle kupnju strojeva i opreme, kupnju računala i programsku podršku te povrat ulaganja kod otvaranja novih tvrtki.

“Interesantno je kako ta kategorija poduzetnika - točnije poduzetnica - vrlo često traži bespovratna sredstva za dodatno školovanje i obrazovanje, što nije slučaj kod muškaraca. Vidljivo je kako su žene uočile slabosti u svom poduzetničkom obrazovanju te su se usmjerile na dodatno školovanje”, naglašava Kovač. Jedna od posljedica tog trenda jest da su poduzetnice stabilnije u svom poslovanju te postižu bolje rezultate od poduzetnika.

Sve žene na menadžerskim pozicijama ističu kako smatraju kako se žene moraju mnogo više truditi i dokazivati nego muškarci. Iako čak 22,2 posto zaposlenih žena ima visoko ili više obrazovanje, dok istu razinu obrazovanja ima samo 17,3 posto muškaraca, više pozicije teže su im dostupne. Ženama je teže financirati projekte, a pritom se očekuje i da imaju mušku podršku za ostvarenje projekta. Uz to se često susreću s osudama drugih jer zbog vlastitog posla zanemaruju obitelj.
Iako postoji sve više programa za poticanje i sufinanciranje ženskog poduzetništva, krediti vezani uz njih uglavnom su hipotekarni. Nažalost, kod nas još uvijek malo žena ima nekretnine u svom vlasništvu jer one uglavnom glase na muške članove obitelji, a iznosi financijskih potpora uglavnom su nedovoljni za početak ostvarenja poslovnog plana, pa je tako veća zastupljenost i konkurentnost žena gotovo neostvariva.

Predrasude kao dodatni teret

Uz to, teret predstavljaju i tradicionalne predrasude i stavovi koji smještaju ženu uz obitelj, odgoj djece i u kuhinju, a tako počesto misle i oni koji donose programe za razvoj poduzetništva te se ženama teško daje povjerenje u ostvarenju nekakvog gospodarskog zadatka.

Poduzetnice se po mnogočemu razlikuju od muških kolega, ističu sociološka istraživanja. Žene poslove vode na drukčiji način i drukčije pripremaju poslovne taktike, no na njihov rad značajno utječu različite okolnosti koje vrlo često nemaju izravne veze sa samim poslom. One u svom poslu moraju naučiti kako održavati balans između svojih poslovnih očekivanja i obveza koje donosi obitelj i majčinstvo, te kako zauzeti svoje mjesto u poslovnom svijetu u kojem su poslovne i poduzetne žene još uvijek novost i rijetkost.

Upravo ti problemi dovode do toga da mnoge žene i prije samog početka odustanu od svoje ideje o poslovnom poduhvatu jer okolina (pa i njihovi partneri) nema dovoljno razumijevanja za njih.


Komentari članka

Vezani članci

Uz poticaje otvorio radionicu: "Prezadovoljan sam, svoj na svome"

13.03.2020.

U ovoj su godini povećani poticaji za samozapošljavanje, jednu od najpopularnijih mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Povećano zanimanje za tu mjeru postoji i u Šibensko-kninskoj županiji.

Želja nam je da projekt sam financira izgradnju novih tehnologija i otvaranje radnih mjesta

04.03.2020.

Uspješna priča: Inteligentni sustavi za praćenje stanja akumulatora rezultat su 25 godina rada. Ukupna vrijednost projekta s partnerima iz BiH iznosila je nešto više od dva milijuna kuna, vrijednost za hrvatske partnere bila oko 1,5 milijuna kuna, a udio

Njemačka ukinula barijeru po kojoj su u traženju posla prednost imali građani EU-a

03.03.2020.

Novi zakon za useljavanje je ustupak njemačke vlade poslodavcima, kako bi se u Njemačku brzo i bez birokracije mogla dovoditi kvalificirana radna snaga i to ne samo iz zemalja Europske unije. U mnogim branšama bilježi se manjak stručnog kadra. Mnoge tvrtk

Samozapošljavanje - 3 uspješna primjera

02.03.2020.

Zapošljavanje je najbolja demografska mjera! Potvrđuju to i podaci iz Brodsko-posavske županije gdje je prošle godine oko dvije stotine mladih koristilo poticajna sredstva za samozapošljavanje, gotovo dvostruko više nego lani. Ove su godine potpore Zavoda

Od 2010. isplaćeno 1,32 milijarde kuna poticaja za samozapošljavanje, čak 91 posto poduzetnika još radi

26.02.2020.

Broj tražitelja sredstava za poticanje samozapošljavanja raste iz godine u godinu, pokazuje to podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji je samo prošle godine isplatio 446 milijuna kuna koje je koristilo 8723 osoba.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija