Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Pro 2018

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kako prodaja, bez štanda, funkcionira u praksi, koje su njene prednosti pred klasičnim načinima prodaje, donosi li plasiranje proizvoda preko Facebooka uštede, ali i povoljnije cijene za kupce, sve je to Danijel pojasnio za naš portal.

Uz stalan posao u jednoj privatnoj firmi, dvadesetosmogodišnji Danijel Tkalec, po zanimanju trgovac, svaki trenutak svog slobodnog vremena posvećuje poslu koji najviše voli – radu na imanju koje je naslijedio od svojih djeda i bake. Njima je, kako kaže, svakodnevno pomagao još od malih nogu, te je već kao dijete zavolio rad na zemlji.

"Moji djed i baka su čitav život, uz zemlju, imali svinje i krave, sve do prije četiri godine kada su, zbog bolesti i starosti, bili prisiljeni prodati svu stoku, čime je, kažu, završio najljepši period njihova života.Tu svoju ljubav, prema zemlji od koje su živjeli, prenijeli su i na mene te sam odlučio nastaviti ono što su započeli. Imao sam dosta prednosti u samom startu – vlastitu zemlju i mehanizaciju, trebala mi je još samo dobra volja i vjera da se, uz posao, mogu uhvatiti u koštac i s poljoprivredom. Krenuo sam s nabavkom odojaka, dio sam ostavio za rasplod, dio sam tovio za sljedeću zimu, a te prve godine istovremeno sam krenuo i s tovom jednodnevnih pilića. Početak je bio težak – prostor koji sam imao nije bio adekvatan, a najveći problem mi je bio to što nisam imao tržište za plasman svojih proizvoda, zbog čega su neizvjesnost i strah od neuspjeha bili veliki", prisjeća se Danijel svojih početaka, prije četiri godine.

Kao svjetlo na kraju tunela pokazale su se društvene mreže

Svoje prve kupce Danijel je pronašao putem oglašavanja svojih proizvoda u prodajnim grupama na Facebooku. Zahvaljujući preporukama zadovoljnih kupaca, mreža novih kupaca počela se povećavati, iz dana u dan. Uporedo s tim, povećavao se i prihod njegova OPG-a, a prvu je zaradu Danijel odmah uložio u prostor za tov - postavio je velike viseće hranilice, dužinom cijelog prostora stavio je nipl pojilice, a kapacitet tovilišta povećao je na 200 komada po turnusu.

Danijel je s mehanizacijom u startu bio u prednosti

"Nakon prve godine, u kojoj sam probijao led, već sljedeće sam se počeo baviti i povrtlarstvom. Najprije sam doslovno svaštario, no sada sam se opredijelio za 2 do 3 kulture od kojih sam proizvodim flance te sadim samo ono za što imam osiguran otkup. Kao relativno mali proizvođač nemam kapacitete da zadovoljim potrebe većih trgovačkih kuća, pa svoje proizvode prodajem sam i to isključivo putem društvenih mreža, a kada prikupim narudžbe sam ih i dostavljam na vrata svojim kupcima. Zahvaljujući takvom direktnom kontaktu, u ove četiri godine, mnogi moji stalni kupci, postali su poput članova naše obitelji", Kaže Danijel koji trenutno obrađuje 5 hektara zemlje, a vjetar u leđa mu je, kaže, poticaj koji dobiva na ukupno obrađenu površinu.
Zbog brzorastuće prodaje na društvenim mrežama potražnja je nadmašila ponudu

Kupovina preko interneta i društvenih mreža posljednjih je godina postala globalan trend, jer je zbog užurbanog načina života, mnogima praktičnije nabavku obaviti preko interneta te preuzeti naručenu robu na kućnom pragu, bez gubljenja vremena na odlazak u trgovine i na tržnicu. Upravo je taj trend Danijel vješto iskoristio za prodaju proizvoda sa svog OPG-a, što se pokazalo kao pun pogodak jer je, u samo četiri godine, potražnja za njegovim proizvodima nadmašila ponudu.

Krenuo sam s nabavkom odojaka, dio sam ostavio za rasplod, dio sam tovio za sljedeću zimu, a te prve godine istovremeno sam krenuo i s tovom jednodnevnih pilića.

"Na Facebooku postoji mnogo raznih grupa za prodaju, među kojima i nekoliko "virtualnih tržnica" namijenjenih prodaji domaćih proizvoda. Jedna od njih je i grupa "Od grunta do stola", koja je, osim na prodaju, usmjerena i na promicanje malih poljoprivrednika, sela i domaćih proizvoda. Grupa, u kojoj sam član i administrator, trenutno broji preko 20 tisuća članova, uglavnom iz Zagreba i okolice, ali i iz cijele Lijepe naše, što potvrđuje da je riječ o doista velikoj "tržnici" čije potrebe nerijetko premašuju ponudu nas, malih proizvođača", kaže Danijel. Ističe kako je kod prodaje u kojoj nema direktnog, "živog" kontakta, najvažnije izgraditi, a potom i zadržati povjerenje na relaciji prodavač-kupac.

Ključna je dobra komunikacija s kupcima

"Da biste, kao prodavač, zadobili povjerenje kupaca, morate stajati iza svakog svog proizvoda koji uvijek mora biti garancija kvalitete. Vrlo je važno i poštovati dogovorene rokove dostave. Nadalje, ključna je i dobra komunikacija s kupcima, kao i fleksibilnost u dostavi proizvoda na kućni prag svakog kupca. Sve to vam se višestruko isplati, jer prednosti prodaje putem društvenih mreža, pred klasičnom prodajom na tržnici, su doista velike. Već samim time što vašu ponudu vidi mnogo veći broj ljudi, u startu imate veliko tržište, a svaki zadovoljni kupac, koji, osim usmene preporuke, napiše i pozitivan komentar, znači još nekoliko novih kupaca, te se potražnja za proizvodima velikom brzinom povećava“, pojašnjava mladi poljoprivrednik.

U ponudi su i pilići

U svakom oglasu je, dodaje, navedeno kojim će se danima obavljati dostava i na koje adrese, što omogućava kupcima da sami odaberu termine koji im najviše odgovaraju. No, osim što štedi vrijeme kupcima koji ne moraju tako često odlaziti na tržnice ili stajati u redovima trgovačkih centara, prodaja preko društvenih mreža, tvrdi Danijel, i proizvođačima štedi dragocjeno vrijeme.

Prodaja iz "naslonjača" je učinkovitija i efikasnija

"Smatram da je prodaja preko društvenih mreža budućnost, jer, uz niz praktičnih razloga, donosi smanjenje troškova te značajne uštede. Konkretno, meni je mnogo jednostavnije i isplativije skupiti tjednu narudžbu za sve kupce te obavit dostavu u jednom danu, nego svakodnevno odlaziti na tržnicu, što, osim što iziskuje vrijeme, znači i čitav niz dodatnih troškova, od najma vage, plaćanje stola i slično. Velika prednost prodaje preko Facebooka je i to što vrijeme koje bih potrošio na prodaju na tržnici, sada koristim za rad na svom gospodarstvu. Da moram svakodnevno na tržnicu, morao bih ili ostaviti sadašnji posao u firmi ili zaposliti radnika koji bi obavljao poslove na mom gospodarstvu, a ovako, zahvaljujući prednostima suvremenih tehnologija, sam mogu obavljati oba posla", kaže Danijel koji je sretno spojio znanja i vještine trgovca i poljoprivrednika.

Da biste, kao prodavač, zadobili povjerenje kupaca, morate stajati iza svakog svog proizvoda koji uvijek mora biti garancija kvalitete. Vrlo je važno i poštovati dogovorene rokove dostave. Nadalje, ključna je i dobra komunikacija s kupcima, kao i fleksibilnost u dostavi proizvoda na kućni prag svakog kupca.

Na pitanje, jesu li poljoprivredni proizvodi koji se prodaju preko društvenih mreža jeftiniji i za krajnjeg kupca, mladi poljoprivrednik odgovara:

"To ovisi od proizvoda do proizvoda. Ima proizvoda čije su cijene povoljnije u velikim trgovačkim lancima, jer ih mi, mali proizvođači, jednostavno ne možemo proizvesti po nižoj cijeni, no daleko od toga da je sve domaće i skuplje nego u trgovinama. Primjerice, cijena mog odojka je 31 kn po kilogramu, dok ih se, ovih dana, u trgovačkim centrima prodaje po 33 ili 34 kn po kilogramu. Mladi krumpir je kod mene uvijek po istoj cijeni od 5 kuna po kilogramu, dok je, kada tek dođe u prodaju, cijena u trgovinama 8 kuna. Prije dvije godine, kada je cijena povrća skočila u nebesa i kada se za kilogram salate izdvajalo i po 30 kn/kg, kod mene je cijena na malo ostala ista, 15kn/kg. No i sada, kada se salata može kupiti i po 5 kn/kg, ja i dalje imam svoje stalne kupce koji smatraju da je ponekad bolje, za kvalitetnu namirnicu, izdvojiti i koju kunu više“, kaže Danijel Tkalec.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći rasadnici oduševili međunarodnu delegaciju - veliki potencijal za razvoj suradnje

02.06.2026.

Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja po udjelu zelenih površina u urbanim prostorima, ali je istodobno neto uvoznik. U tom kontekstu Italija zauzima važno mjesto kao drugi najveći dobavljač, a suradnja dviju zemalja u sektoru rasadništva sve je značajnija.

Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

31.05.2026.

Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

22.05.2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 538 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk