Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

Države Arapskog poluotoka poput Katara, Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, prisiljene su uvoziti pijesak koji je u svijetu postao toliko tražena roba da su neke države zabranile njegov izvoz

Postoji onaj aforizam da se pravi trgovac poznaje po tome što će Eskimima prodati hladnjake. Jednako pravilo bi onda moglo vrijediti i za onoga koji uspije uvaliti pijesak nekome tko živi u nekoj od država koje okružuju Saharu, ili onih na Arapskom poluotoku. A upravo to uspijeva nekim australskim i drugim kompanijama koje izvoze pijesak u Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate...

U odnosu na figurativni hladnjak sa samog početka pitanje pijeska je još interesantnije jer dok se u proizvodnji hladnjaka još i utroši nekakav trud i energija pa bi bilo razumno da ga se pokuša prodati čak i Eskimima, pijesak je, barem na prvi pogled, gotovo bezvrijedan i ima ga svugdje. Pa zašto ga onda države koje ga imaju u izobilju još i uvoze?

Pijesak ima vrlo široku primjenu. Prva je, naravno, građevinarstvo. Enormne količine koriste se kako bi se umiješali beton i asfalt, i proizvele cigle. Nadalje, pijesak se koristi u proizvodnji elektronike, u proizvodnji stakla, poljoprivredi, u sve popularnijoj metodi proizvodnje nafte, tzv. frakturiranju, i još mnogim drugim djelatnostima.

Uz sve to, nekolicina zemalja velike količine pijeska koristi kako bi – povećala svoj teritorij. Singapur je od šezdesetih godina svoj teritorij povećao za dvadesetak posto, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su gradili atraktivne nekretnine na umjetno stvorenim otocima, male otočne države poput Maldiva ili Kiribatija koriste pijesak kako bi se osigurale od rastuće razine oceana, a poznati su i kontroverzni potezi Kine u stvaranju umjetnih otoka u Južnokineskom moru iz geopolitičkih razloga.

Glavna je primjena pijeska ipak ona u građevinarstvu. I tu se nalazi razlog zašto su države Arapskog poluotoka prisiljene uvoziti pijesak. Pustinjski pijesak jednostavno je presitan, prefin i neprikladan za veliku većinu primjena u građevinarstvu. Za te potrebe najviše se koristi pijesak iz ležišta u jezerima, rijekama ili moru. A građevinska eksplozija koju tamošnji gradovi prolaze posljednjih dvadesetak godina jednostavno je dovela do toga da su Arabija, Katar, UAE iscrpili svoje zalihe i prisiljeni su uvoziti pijesak mada im je doslovno pod nogama.

Priliku su iskoristile australske kompanije poput tvrtke GMA Garnet ili NT Prestressing čiji su proizvodi na bazi pijeska korišteni u izgradnji najviše građevine na svijetu, poznatog Khalifa tornja u Dubaiju. Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika minerala i drugih rudarskih sirovina i tamošnje kompanije dobro su iskoristile građevinski zamah u arapskim državama, ali i u Kini.

Singapur je od 1960-ih godina svoj teritorij povećao za dvadesetak posto

Kina je, prema procjenama stručnjaka, u 2016. godini bila kriva za čak polovicu globalne potražnje građevinskog pijeska, i to u količini od oko sedam milijardi tona. Za usporedbu, u Europi je iste godine potražnja za građevinskim pijeskom bila u razini nešto većoj od milijardu tona. Takva potražnja dovodi i do nestašice adekvatnog pijeska kao i do vrlo ozbiljnih ekoloških problema izazvanih iscrpljivanjem nalazišta.

Pijesak je globalno i lokalno postao toliko tražena roba da, primjerice, Indija ima ozbiljnih problema s tzv. "pješčanom mafijom" koja nelegalno iskorištava tamošnja nalazišta pijeska, a indijski mediji procjenjuju da se radi o tržištu godišnje vrijednom 2,3 milijarde dolara. Agencija Ujedinjenih naroda za okoliš UNEP (United Nations Environment Programme) procjenjuje da čak 85 posto količine sirovih materijala koji se godišnje proizvedu kopanjem i rudarenjem otpada na pijesak i šljunak.

Kinezi su veliki potrošači pijeska, a osim njega kao građevinski materijal, barem tijekom festivala u Harbinu, koriste snijeg i led

U pojedinim državama poput Maroka, Kenije i nekim karipskim državicama crpljenje pijeska s morskih plaža i iz rijeka dovelo je do ozbiljnih ekoloških problema. U Kini je za stanovnike koji žive oko najvećeg tamošnjeg jezera Pojang crpljenje pijeska postalo lukrativna gospodarska aktivnost, no istovremeno je dovelo i do odumiranja jezerskog života, što stvara probleme s prehranom lokalnog stanovništva.

Kopanje pijeska s morskih plaža koji se izvozio u Singapur natjeralo je Indoneziju i Maleziju da u potpunosti zabrane njegov izvoz, susjedni Kambodža i Vijetnam su također uveli ograničenja, a Mjanmar je zabranio crpljenje pijeska s dijela svojih plaža. Na kraju krajeva, i tijekom građevinske eksplozije u Hrvatskoj prije desetak godina poznati su bili brojni slučajevi ilegalnog i polulegalnog crpljenja pijeska i šljunka iz naših rijeka i jezera s kojima se država neuspješno nosila.

Pijesak je tako posljednjih godina, iako ga ima u izobilju, pomalo paradoksalno postao i sirovina koje nedostaje i kojoj raste cijena. Dobra vijest je da postoje i alternative pijesku i kako će mu cijena rasti, reciklaža u građevini, ali i u drugim područjima gdje se koristi, će imati sve veću ulogu. No, do tada će spretni poduzetnici koristiti priliku za brzu zaradu, pa i u tome da pijesak prodaju Arapima.

Ako se uz sve ovo sjetimo i činjenice da hrvatski poduzetnici izvoze lišće, grane, mulj, slamu i niz druge, na prvi pogled, neočekivane izvozne robe, izvoz pijeska u arapske zemlje i ne mora biti toliko neobičan. Možda bi Končar ipak mogao Eskimima ponuditi hladnjake.

Saudijska Arabija uvozi i deve

Nije samo pijesak roba koje Saudijska Arabija ima u izobilju, ali ju je ipak prisiljena uvoziti. Najveća država Arapskog poluotoka uvozi i deve, odnosno devino meso. U igri se opet nalazi Australija u koju su, ponajviše iz Indije i Palestine, tijekom 19. stoljeća uvezene deve jer su prilagođene pustinjskom životu. Populacija divljih deva u Australiji je kroz desetljeća enormno narasla, a kako je industrijski uzgoj u Saudijskoj Arabiji doveo do pada kvalitete tamošnjeg devinog mesa, koje je dio svakodnevnog jelovnika građana, Australci su počeli izvoziti kvalitetnije meso divljih deva u Saudijsku Arabiju. Uz meso, Saudijci uvoze i žive životinje za potrebe daljnjeg uzgoja, kao i za popularne utrke deva.


Komentari članka

Vezani članci

Po gradu ponovno niču stambene zgrade

21.02.2018.

Nakon što je godinama stagniralo, hrvatsko se tržište nekretnina u 2017. počelo oporavljati, pa je samim tim zabilježen i porast cijena stambenih kvadrata, a ti su se pozitivni trendovi odrazili i na graditeljstvo

Građevinski div na koljenima: Agrokor ih uzdrmao, a novi udarac iz Zagorja bi ih mogao dokrajčiti

20.02.2018.

Zbog otpisivanja potraživanja prema Agrokoru građevinska tvrtka Tehnika lani se našla u gubitku od 141 milijun kuna. Taj je zagrebački građevinar u rezervacije bacio 105 milijuna kuna,

Surova izjava najbogatijeg Kineza: “Evo zašto ste siromašni!”

16.02.2018.

Osnivač kineske platforme za web trgovine Alibaba, Jack Ma Jung izjavio je da su najgori radnici – siromašni ljudi

Građevinski bum u Americi: Trump daje 200 milijardi

14.02.2018.

Prijedlog uključuje i 50 milijardi dolara za ulaganja u ruralnu infrastrukturu dok bi 20 milijardi dolara bilo namijenjeno projektima koji su prerizični za tradicionale načine financiranja

Japanski BDP porastao osmi kvartal zaredom, prvi put od 1980-ih

14.02.2018.

Premda je rast usporio, to je već osmo tromjesečje zaredom kako japanski BDP raste, što nije zabilježeno još od razdoblja između 1986. i 1989. godine.

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1751 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 740 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija