Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

Države Arapskog poluotoka poput Katara, Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, prisiljene su uvoziti pijesak koji je u svijetu postao toliko tražena roba da su neke države zabranile njegov izvoz

Postoji onaj aforizam da se pravi trgovac poznaje po tome što će Eskimima prodati hladnjake. Jednako pravilo bi onda moglo vrijediti i za onoga koji uspije uvaliti pijesak nekome tko živi u nekoj od država koje okružuju Saharu, ili onih na Arapskom poluotoku. A upravo to uspijeva nekim australskim i drugim kompanijama koje izvoze pijesak u Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate...

U odnosu na figurativni hladnjak sa samog početka pitanje pijeska je još interesantnije jer dok se u proizvodnji hladnjaka još i utroši nekakav trud i energija pa bi bilo razumno da ga se pokuša prodati čak i Eskimima, pijesak je, barem na prvi pogled, gotovo bezvrijedan i ima ga svugdje. Pa zašto ga onda države koje ga imaju u izobilju još i uvoze?

Pijesak ima vrlo široku primjenu. Prva je, naravno, građevinarstvo. Enormne količine koriste se kako bi se umiješali beton i asfalt, i proizvele cigle. Nadalje, pijesak se koristi u proizvodnji elektronike, u proizvodnji stakla, poljoprivredi, u sve popularnijoj metodi proizvodnje nafte, tzv. frakturiranju, i još mnogim drugim djelatnostima.

Uz sve to, nekolicina zemalja velike količine pijeska koristi kako bi – povećala svoj teritorij. Singapur je od šezdesetih godina svoj teritorij povećao za dvadesetak posto, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su gradili atraktivne nekretnine na umjetno stvorenim otocima, male otočne države poput Maldiva ili Kiribatija koriste pijesak kako bi se osigurale od rastuće razine oceana, a poznati su i kontroverzni potezi Kine u stvaranju umjetnih otoka u Južnokineskom moru iz geopolitičkih razloga.

Glavna je primjena pijeska ipak ona u građevinarstvu. I tu se nalazi razlog zašto su države Arapskog poluotoka prisiljene uvoziti pijesak. Pustinjski pijesak jednostavno je presitan, prefin i neprikladan za veliku većinu primjena u građevinarstvu. Za te potrebe najviše se koristi pijesak iz ležišta u jezerima, rijekama ili moru. A građevinska eksplozija koju tamošnji gradovi prolaze posljednjih dvadesetak godina jednostavno je dovela do toga da su Arabija, Katar, UAE iscrpili svoje zalihe i prisiljeni su uvoziti pijesak mada im je doslovno pod nogama.

Priliku su iskoristile australske kompanije poput tvrtke GMA Garnet ili NT Prestressing čiji su proizvodi na bazi pijeska korišteni u izgradnji najviše građevine na svijetu, poznatog Khalifa tornja u Dubaiju. Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika minerala i drugih rudarskih sirovina i tamošnje kompanije dobro su iskoristile građevinski zamah u arapskim državama, ali i u Kini.

Singapur je od 1960-ih godina svoj teritorij povećao za dvadesetak posto

Kina je, prema procjenama stručnjaka, u 2016. godini bila kriva za čak polovicu globalne potražnje građevinskog pijeska, i to u količini od oko sedam milijardi tona. Za usporedbu, u Europi je iste godine potražnja za građevinskim pijeskom bila u razini nešto većoj od milijardu tona. Takva potražnja dovodi i do nestašice adekvatnog pijeska kao i do vrlo ozbiljnih ekoloških problema izazvanih iscrpljivanjem nalazišta.

Pijesak je globalno i lokalno postao toliko tražena roba da, primjerice, Indija ima ozbiljnih problema s tzv. "pješčanom mafijom" koja nelegalno iskorištava tamošnja nalazišta pijeska, a indijski mediji procjenjuju da se radi o tržištu godišnje vrijednom 2,3 milijarde dolara. Agencija Ujedinjenih naroda za okoliš UNEP (United Nations Environment Programme) procjenjuje da čak 85 posto količine sirovih materijala koji se godišnje proizvedu kopanjem i rudarenjem otpada na pijesak i šljunak.

Kinezi su veliki potrošači pijeska, a osim njega kao građevinski materijal, barem tijekom festivala u Harbinu, koriste snijeg i led

U pojedinim državama poput Maroka, Kenije i nekim karipskim državicama crpljenje pijeska s morskih plaža i iz rijeka dovelo je do ozbiljnih ekoloških problema. U Kini je za stanovnike koji žive oko najvećeg tamošnjeg jezera Pojang crpljenje pijeska postalo lukrativna gospodarska aktivnost, no istovremeno je dovelo i do odumiranja jezerskog života, što stvara probleme s prehranom lokalnog stanovništva.

Kopanje pijeska s morskih plaža koji se izvozio u Singapur natjeralo je Indoneziju i Maleziju da u potpunosti zabrane njegov izvoz, susjedni Kambodža i Vijetnam su također uveli ograničenja, a Mjanmar je zabranio crpljenje pijeska s dijela svojih plaža. Na kraju krajeva, i tijekom građevinske eksplozije u Hrvatskoj prije desetak godina poznati su bili brojni slučajevi ilegalnog i polulegalnog crpljenja pijeska i šljunka iz naših rijeka i jezera s kojima se država neuspješno nosila.

Pijesak je tako posljednjih godina, iako ga ima u izobilju, pomalo paradoksalno postao i sirovina koje nedostaje i kojoj raste cijena. Dobra vijest je da postoje i alternative pijesku i kako će mu cijena rasti, reciklaža u građevini, ali i u drugim područjima gdje se koristi, će imati sve veću ulogu. No, do tada će spretni poduzetnici koristiti priliku za brzu zaradu, pa i u tome da pijesak prodaju Arapima.

Ako se uz sve ovo sjetimo i činjenice da hrvatski poduzetnici izvoze lišće, grane, mulj, slamu i niz druge, na prvi pogled, neočekivane izvozne robe, izvoz pijeska u arapske zemlje i ne mora biti toliko neobičan. Možda bi Končar ipak mogao Eskimima ponuditi hladnjake.

Saudijska Arabija uvozi i deve

Nije samo pijesak roba koje Saudijska Arabija ima u izobilju, ali ju je ipak prisiljena uvoziti. Najveća država Arapskog poluotoka uvozi i deve, odnosno devino meso. U igri se opet nalazi Australija u koju su, ponajviše iz Indije i Palestine, tijekom 19. stoljeća uvezene deve jer su prilagođene pustinjskom životu. Populacija divljih deva u Australiji je kroz desetljeća enormno narasla, a kako je industrijski uzgoj u Saudijskoj Arabiji doveo do pada kvalitete tamošnjeg devinog mesa, koje je dio svakodnevnog jelovnika građana, Australci su počeli izvoziti kvalitetnije meso divljih deva u Saudijsku Arabiju. Uz meso, Saudijci uvoze i žive životinje za potrebe daljnjeg uzgoja, kao i za popularne utrke deva.


Komentari članka

Vezani članci

Amazon i Netflix u SAD-u neće platiti ni dolara poreza na dobit

18.02.2019.

Zahvaljujući povoljnim zakonima, poreznim olakšicama i rupama u propisima, velike kompanije koje mnogo zarađuju u SAD-u ne moraju platiti porez na dobit

Djevojka dala otkaz i sve uložila u startup, sad je vlasnica tvrtke vrijedne milijardu $

15.02.2019.

Zilingo, singapurska modna platforma koji okuplja preko tisuću trgovaca odjećom iz jugoistočne Azije približava se tržišnoj vrijednosti od milijarde dolara

Umjetna inteligencija dolazi: Ove vještine će vam trebati da ostanete 'otporni na robote'

15.02.2019.

Hoće li umjetna inteligencija pomoći stvoriti više novih radnih mjesta ili će se čovječanstvo suočiti s masivnim gubitkom poslova zahvaljujući automatizaciji, goruće je pitanje današnjice. Najnoviju paniku izazvala je teza da bi umjetna inteligencija mogl

DOBIT TWITTERA SNAŽNO PORASLA, broj korisnika znatno pao

08.02.2019.

Twitter, koji korisnicima omogućuje slanje poruka do maksimalno 280 znakova, među najpoznatijim je društvenim mrežama u svijetu, a koriste ga političari, mnoge poznate zvijezde s filmske i glazbene scene, aktivisti...

Postrojenje je ukopano u brdo i jedino je vidljivo po opremi za ventilaciju: Ovo je poljoprivreda budućnosti

06.02.2019.

U podzemnom postrojenju u južnom Ontariju postrojenje ukopano u zemlju okruženo je poljoprivrednim zemljištem. U njemu tvrtka Green Relief vodi najsuvremeniju akvaponsku farmu, koristeći filtrirani riblji otpad za gnojenje biljaka, istovremeno čisteći vod

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 887 članka imaju tag svijet
  12. 855 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 476 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 324 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi