Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Sij 2018

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

Države Arapskog poluotoka poput Katara, Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, prisiljene su uvoziti pijesak koji je u svijetu postao toliko tražena roba da su neke države zabranile njegov izvoz

Postoji onaj aforizam da se pravi trgovac poznaje po tome što će Eskimima prodati hladnjake. Jednako pravilo bi onda moglo vrijediti i za onoga koji uspije uvaliti pijesak nekome tko živi u nekoj od država koje okružuju Saharu, ili onih na Arapskom poluotoku. A upravo to uspijeva nekim australskim i drugim kompanijama koje izvoze pijesak u Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate...

U odnosu na figurativni hladnjak sa samog početka pitanje pijeska je još interesantnije jer dok se u proizvodnji hladnjaka još i utroši nekakav trud i energija pa bi bilo razumno da ga se pokuša prodati čak i Eskimima, pijesak je, barem na prvi pogled, gotovo bezvrijedan i ima ga svugdje. Pa zašto ga onda države koje ga imaju u izobilju još i uvoze?

Pijesak ima vrlo široku primjenu. Prva je, naravno, građevinarstvo. Enormne količine koriste se kako bi se umiješali beton i asfalt, i proizvele cigle. Nadalje, pijesak se koristi u proizvodnji elektronike, u proizvodnji stakla, poljoprivredi, u sve popularnijoj metodi proizvodnje nafte, tzv. frakturiranju, i još mnogim drugim djelatnostima.

Uz sve to, nekolicina zemalja velike količine pijeska koristi kako bi – povećala svoj teritorij. Singapur je od šezdesetih godina svoj teritorij povećao za dvadesetak posto, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su gradili atraktivne nekretnine na umjetno stvorenim otocima, male otočne države poput Maldiva ili Kiribatija koriste pijesak kako bi se osigurale od rastuće razine oceana, a poznati su i kontroverzni potezi Kine u stvaranju umjetnih otoka u Južnokineskom moru iz geopolitičkih razloga.

Glavna je primjena pijeska ipak ona u građevinarstvu. I tu se nalazi razlog zašto su države Arapskog poluotoka prisiljene uvoziti pijesak. Pustinjski pijesak jednostavno je presitan, prefin i neprikladan za veliku većinu primjena u građevinarstvu. Za te potrebe najviše se koristi pijesak iz ležišta u jezerima, rijekama ili moru. A građevinska eksplozija koju tamošnji gradovi prolaze posljednjih dvadesetak godina jednostavno je dovela do toga da su Arabija, Katar, UAE iscrpili svoje zalihe i prisiljeni su uvoziti pijesak mada im je doslovno pod nogama.

Priliku su iskoristile australske kompanije poput tvrtke GMA Garnet ili NT Prestressing čiji su proizvodi na bazi pijeska korišteni u izgradnji najviše građevine na svijetu, poznatog Khalifa tornja u Dubaiju. Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika minerala i drugih rudarskih sirovina i tamošnje kompanije dobro su iskoristile građevinski zamah u arapskim državama, ali i u Kini.

Singapur je od 1960-ih godina svoj teritorij povećao za dvadesetak posto

Kina je, prema procjenama stručnjaka, u 2016. godini bila kriva za čak polovicu globalne potražnje građevinskog pijeska, i to u količini od oko sedam milijardi tona. Za usporedbu, u Europi je iste godine potražnja za građevinskim pijeskom bila u razini nešto većoj od milijardu tona. Takva potražnja dovodi i do nestašice adekvatnog pijeska kao i do vrlo ozbiljnih ekoloških problema izazvanih iscrpljivanjem nalazišta.

Pijesak je globalno i lokalno postao toliko tražena roba da, primjerice, Indija ima ozbiljnih problema s tzv. "pješčanom mafijom" koja nelegalno iskorištava tamošnja nalazišta pijeska, a indijski mediji procjenjuju da se radi o tržištu godišnje vrijednom 2,3 milijarde dolara. Agencija Ujedinjenih naroda za okoliš UNEP (United Nations Environment Programme) procjenjuje da čak 85 posto količine sirovih materijala koji se godišnje proizvedu kopanjem i rudarenjem otpada na pijesak i šljunak.

Kinezi su veliki potrošači pijeska, a osim njega kao građevinski materijal, barem tijekom festivala u Harbinu, koriste snijeg i led

U pojedinim državama poput Maroka, Kenije i nekim karipskim državicama crpljenje pijeska s morskih plaža i iz rijeka dovelo je do ozbiljnih ekoloških problema. U Kini je za stanovnike koji žive oko najvećeg tamošnjeg jezera Pojang crpljenje pijeska postalo lukrativna gospodarska aktivnost, no istovremeno je dovelo i do odumiranja jezerskog života, što stvara probleme s prehranom lokalnog stanovništva.

Kopanje pijeska s morskih plaža koji se izvozio u Singapur natjeralo je Indoneziju i Maleziju da u potpunosti zabrane njegov izvoz, susjedni Kambodža i Vijetnam su također uveli ograničenja, a Mjanmar je zabranio crpljenje pijeska s dijela svojih plaža. Na kraju krajeva, i tijekom građevinske eksplozije u Hrvatskoj prije desetak godina poznati su bili brojni slučajevi ilegalnog i polulegalnog crpljenja pijeska i šljunka iz naših rijeka i jezera s kojima se država neuspješno nosila.

Pijesak je tako posljednjih godina, iako ga ima u izobilju, pomalo paradoksalno postao i sirovina koje nedostaje i kojoj raste cijena. Dobra vijest je da postoje i alternative pijesku i kako će mu cijena rasti, reciklaža u građevini, ali i u drugim područjima gdje se koristi, će imati sve veću ulogu. No, do tada će spretni poduzetnici koristiti priliku za brzu zaradu, pa i u tome da pijesak prodaju Arapima.

Ako se uz sve ovo sjetimo i činjenice da hrvatski poduzetnici izvoze lišće, grane, mulj, slamu i niz druge, na prvi pogled, neočekivane izvozne robe, izvoz pijeska u arapske zemlje i ne mora biti toliko neobičan. Možda bi Končar ipak mogao Eskimima ponuditi hladnjake.

Saudijska Arabija uvozi i deve

Nije samo pijesak roba koje Saudijska Arabija ima u izobilju, ali ju je ipak prisiljena uvoziti. Najveća država Arapskog poluotoka uvozi i deve, odnosno devino meso. U igri se opet nalazi Australija u koju su, ponajviše iz Indije i Palestine, tijekom 19. stoljeća uvezene deve jer su prilagođene pustinjskom životu. Populacija divljih deva u Australiji je kroz desetljeća enormno narasla, a kako je industrijski uzgoj u Saudijskoj Arabiji doveo do pada kvalitete tamošnjeg devinog mesa, koje je dio svakodnevnog jelovnika građana, Australci su počeli izvoziti kvalitetnije meso divljih deva u Saudijsku Arabiju. Uz meso, Saudijci uvoze i žive životinje za potrebe daljnjeg uzgoja, kao i za popularne utrke deva.


Komentari članka

Vezani članci

Tamo gdje ne može traktor, može dron

16.08.2018.

U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Zašto rastu cijene stanova?

06.08.2018.

Ovotjedni javni poziv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja mladim obiteljima da zatraže državne subvencije za kupnju stana nastavlja se na očigledan oporavak stanogradnje s laganim rastom cijena na tržištu nekretnina u Hrvatskoj.

Luksemburg - zemlja u kojoj je minimalna plaća 2000 eura

05.08.2018.

Do 60-ih godina osnova ekonomije Luksemburga bila je proizvodnja čelika. No posljednjih desetljeća napravljeni su veliki iskoraci kako bi se struktura ekonomije promijenila te je danas Luksemburg jedan od vodećih financijskih centara svijeta.

Rekordna potražnja za radnicima u Njemačkoj – najviše u ICT sektoru

01.08.2018.

Najveća potražnja za novim radnicima zabilježena je u sektoru informacijsko-komunikacijskom tehnologija. Sektori maloprodaje, industrijske proizvodnje i javne uprave također su zabilježili veliki godišnji porast slobodnih radnih mjesta.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP