Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2009

Pekari na koljenima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Pekari na koljenima

Recesija je pogodila i pekare, odnosno ozbiljne pekarske tvrtke koje zapošljavaju veći broj radnika i koje investiraju. Od početka ekonomske krize, naime, zabilježen je pad prodaje pekarskih proizvoda od 10 do 15 posto. Tvrdi to Mato Škojo, vlasnik osječke Krune, jedne od najvećih hrvatskih pekara koja zapošljava više od 300 radnika, i odnedavno zagrebačkog Mlinara, sa 750 zaposlenih.

U Hrvatskoj kruh podcijenjen
- Hrvatska pekarska industrija stagnira već godinama i stoga ovog trenutka i te kako osjeća ekonomsku krizu. Zapravo, već je na koljenima, a neke pekare pred kolapsom. Jedan od razloga su prevelika davanja državi, ali je i činjenica da naša branša zahtijeva stalna ulaganja. Kad uzmete u obzir da većina pekara u Hrvatskoj ima strojeve i pogone u vrlo lošem stanju i da to zahtijeva iznimno velike investicije, onda vam je sve jasno - kaže Mato Škojo, te napominje da napokon treba razjasniti da kruh nije socijalna kategorija i da na njegovu cijenu ne utječe samo cijena pšenice i brašna, kako se to pokušava plasirati javnosti.

- Kruh se može smatrati socijalnom kategorijom tek ako država uvede poticaje za kruh. U Hrvatskoj je kruh inače godinama podcijenjen i svuda u Europi je skuplji nego kod nas. Razlike u cijeni postoje čak i unutar države; kruh je skuplji u zapadnom dijelu Hrvatske nego na istoku. Na cijenu kruha ne utječe samo cijena pšenice i brašna već je tu daleko više stavki. Svima onima koji tvrde, a pri tome često neopravdano zauzimaju medijski prostor, da pekari na kruhu i pekarskim proizvodima vrte zarade i do 300 posto, poručujem neka otvore pekare i neka se bave pekarstvom. Pokušat ću navesti što sve sadrži cijena kruha. To su plaće pekara, pomoćnih radnika, čistačica, vozača, administratora, trgovaca, struje, plina, vode, sirovine, grijanja, goriva za vozila, slivne vode, ZAMP, komunalni doprinos, telefon, mobitel, kompjutorsko održavanje, spomeničke rente, osiguranje vozila i zgrada, liječnički pregled djelatnika, sanitarne iskaznice djelatnika, regres, prijevoz djelatnika, božićnice, jubilarne nagrade, kamate za kredite, provizije banaka, sredstva za čišćenje, rezervni dijelovi, sitni inventar, vrećice za kruh, poštanski troškovi, radna odjeća, odvoz smeća, deratizacija i dezinsekcija, razni doprinosi institucijama, zakup poslovnih prostora, razni porezi, i još niz drugih kojih se nisam u ovom trenutku sjetio. Plaća radnika jedna je od najvećih stavki. A nismo spomenuli kontinuirano investiranje u pekarsku opremu i vozila, a to su i te kako velik iznosi, kontinuirano investiranje u novu tehnologiju je ključ opstanka na tržištu. Do sada je u Pekaru Kruna investirano više od 11 milijuna eura.

Osječani jedu najbolji kruh
- Sve navedeno tek je dio troškova i kad se svi zbroje, pitam: Kako onda da kruh košta toliko koliko neki pojedinci govore? Kruh može biti jeftiniji od dosadašnje cijene jedino ako se proizvodi kod kuće, u vlastitoj kuhinji. Škojo ističe kako se u posljednjih pet godina, od kad se bavi pekarstvom, u toj branši, bar što se tiče Osijeka, puno toga promijenilo.

- Do tada je u Osijeku postojao bijeli i polubijeli kruh, a danas ima više od 30 vrsta kruha, od kojih je dio ručni rad. Naša proizvodnja bazirana je na tehnološkim procesima koje trenutno ne može odraditi ni jedna druga pekara u gradu i odgovorno tvrdim da Osječani jedu najbolji kruh u Hrvatskoj. Naše najviše standarde prenosimo i u pekare Mlinar i sada pokrivamo cijelu kontinentalnu Hrvatsku i Istru - kaže Škojo.


Komentari članka

Vezani članci

Istražujemo: Otvaranje novog radnog mjesta stoji od 100.000 kuna do tri milijuna

13.06.2019.

Da bi se otvorilo 300 novih radnih mjesta u luksuznom hotelu, potrebna je investicija od 700 milijuna kuna, odnosno 2,3 milijuna kuna po radnom mjestu. Još je skuplje novootvoreno radno mjesto na farmi purana, čak 3,3 milijuna kuna, a u tehnološki napredn

Plaćena pauza poslodavce stoji pet milijardi kuna na godinu. Treba li je ukinuti?

13.06.2019.

Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije, ako ne i jedina, u kojoj je se polusatna stanka obračunava kao dio redovnog osmosatnog radnog vremena. Prema našem izračunu, ta povlastica za zaposlenike hrvatske poslodavce na godinu stoji 4,8 milijar

OKRUGLI STOL: Kako potaknuti i povećati izvoznu orijentaciju hrvatskih tvrtki?

24.05.2019.

U utorak, 28.05. od 11-13 sati CEPOR, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i Raiffeisenbank Hrvatska, organizira okrugli stol čiji cilj je raspraviti o efikasnosti mjera institucionalne podrške za internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih

Bez obzira koliko ste kvalificirani, jedna pogreška u razgovoru za posao može presuditi

20.05.2019.

Zhuo naglašava da, iako vam iskustvo i jedinstveni setovi vještina mogu pomoći da dobijete intervju na Facebooku, za nju ona nisu glavni prioritet jer su “mnogi ljudi još uvijek u fazi učenja i to je sjajno. To je u redu.".

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

14.05.2019.

Istraživanja i analize pokazuju da su moderne kompanije loše u zapošljavanju novih osoba jer niti koriste odgovarajuće procese niti prate dovodi li njihova politika zapošljavanja odgovarajuće kadrove u njihovo okruženje

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija