Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lis 2018

Ovo je profesor koji je stvorio Matu Rimca

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Ovo je profesor koji je stvorio Matu Rimca

IVAN VLAINIĆ, profesor u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, jedan je od onih profesora koje učenici pamte cijeli život. Njegov bivši učenik danas je super uspješni Mate Rimac, koji je i sam priznao da je zahvaljujući profesoru Vlainiću postao to što jest - prepoznao je njegov talent i "gurnuo" ga na prvo učeničko natjecanje, na kojem je i pobijedio.

Osim Rimca, iz Vlainićevog laboratorija u posljednjih 20-ak godina izašao je cijeli niz uspješnih ljudi, danas tehničara ili inženjera, a Srednja strukovna škola Samobor postala je vrlo popularna pa im danas oko 15 posto učenika dolazi iz Zagreba.

Imaju jedan od najopremljenijih laboratorija za vježbe u Hrvatskoj, razne robotske platforme, 3D printere, a njihovi učenici osvojili su niz nagrada na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uči se kroz praksu, u kojoj učenici izrađuju nevjerojatne stvari - od podmornica i sustava za pametne kuće do gitare pomoću koje je lakše naučiti svirati.

"Sa svojim znanjem mogao bih raditi u Irskoj ili negdje vani za tri puta više novca, ali meni je to strast"

Vlainić, koji je završio telekomunikacije, ima jedan od najopremljenijih laboratorija za vježbe u Hrvatskoj. Mogao bi raditi bilo gdje, za mnogo veći novac, no prenošenje znanja mu je strast, a zahvalnost bivših učenika najveća nagrada.

"Dosta opreme nabavio sam kroz razne projekte, dio preko nekih poznanstava, svaka kuna koja se dobije od neke nagrade na natjecanjima, opet se uloži u opremu. Mislim da tu u krugu 300 kilometara nema opremljenijeg labosa. Sa svojim znanjem mogao bih raditi u Irskoj ili negdje vani za tri puta više novca, ali meni je to strast. Baš lijepo kad vam se učenik vrati i kaže 'Vi ste me baš motivirali, vaša predavanja su mi bila super' ili 'Vi ste nam konačno dali smisao toj silnoj teoriji, niste radili nauku od toga nego ste nam na jednostavan način objasnili.' Dio njih su inženjeri, rade po većim firmama, dio njih su tehničari koji su otvorili svoje obrte ili isto negdje rade. Neke škole su jako loše opremljene, ne mogu izvoditi vježbe, a vježbe su temelj svega. I Rimac i mnogi drugi nisu baš bili nešto super iz teoretskih predmeta, ali kad su došli ovdje, vidjeli su smisao svega toga što se uči", kaže Vlainić.

Hiperprodukcija odlikaša

Prepoznavanje i poticanje talentiranih učenika ono je po čemu je Vlainić postao poznat, učenike je uvijek iz svojih predmeta ocjenjivao - ne prema ostalim ocjenama, kako se to u našim školama često znalo događati, već objektivno. Ako je netko bio slabiji iz ostalih predmeta, ne znači da iz vježbi nije mogao dobiti odličan - ako je bio odličan. No problem Vlainić vidi u hiperprodukciji odlikaša.

"Hiperprodukcija je odlikaša, dogodi se da svi prođu s pet i sad imate nekog tko je bio malo ljeniji i prođe s četiri u osnovnoj školi pa nema dovoljno bodova da se upiše u našu školu i mora ići u Zagreb, pa nakon godinu dana, ako netko ovdje padne razred ili se oslobodi mjesto, preseli se ovdje. Onda vidimo da taj dečko koji je prošao s četiri i imao četiri iz tehničkog, da je možda imao strožeg učitelja koji je više tražio i više je naučio i više zna nego netko tko ima poklonjenu peticu, a slušao je možda samo nekakvu teoriju, bez praktičnog rada. Inače je premalo praktičnog rada u osnovnim školama. Tehnički su srozali na jedan sat tjedno. Moja generacija i starije pamte udžbenik Borisa Malinara i Marčela Marića koji je toliko vizionarski bio napravljen da i danas još vrijedi. Ja i sada dajem jednu vježbu srednjoškolcima u trećem razredu - radi se o digitalnim sklopovima - u čast gospodinu Malinaru koliko je to dobro napravio", kaže Vlainić.

Također, smatra da u osnovnim školama ima premalo tehničkog odgoja i da svi učenici nemaju jednaku kvalitetu obrazovanja jer se sve svodi na to koliko neki učitelj ima entuzijazma.

"Problem tehničkog u osnovnim školama je da se sve svodi na ljudski faktor. U nekim školama nastavnici su entuzijasti pa djeca dobiju bolju tehničku edukaciju ili ih odvode u srednje škole da vide neke stvari, a u nekim školama toga nema, tako da nemate jednake uvjete za svu djecu, a inicijacija je bitna u najranijoj dobi. Ako se oni u petom-šestom razredu usmjere, ako im se dopadne tehnički, ako vide što je elektrotehnika, što je strojarstvo, što je robotika, automatika, pa vide da ih to interesira, pa ovi bolji krenu na natjecanja - to je na dobrobit svih - jer ovako ako sustav ne prepozna takvu djecu, ako ih ne usmjeri, onda odu u gimnazije pa tek nakon toga na tehnički fakultet. Po meni, ako se treba opredijeliti, dobro je da se to napravi što ranije", kaže Vlainić.

Postali su toliko popularni da im dolaze i učenici iz Zagreba

Zbog učenika koji su kasnije postali uspješni, Srednja strukovna škola Samobor postala je atraktivna i učenicima iz Zagreba.

"Naša škola je postala atraktivna pa nam 15 posto učenika dolazi iz Zagreba. Evo ovi klinci koji su napravili podmornicu, oni su upisali školu radi Rimca. Čuli su za Rimca, zanimala ih je tehnika i upisali su se kod nas. Neke nove generacije možda će se upisati baš radi njih koji su napravili tu podmornicu. Jedni vuku druge. To su pozitivni primjeri - hvala Bogu nisu neke reality zvijezde - nego ovako baš pozitivni primjeri. Tehnika, uz talent, traži izniman trud i zalaganje, a onda je dobro da imate pozitivne primjere, kao što su Rimac i svi drugi koji su uspjeli", kaže Vlainić.


Komentari članka

Vezani članci

Studentima godišnje 10 tisuća kuna

08.08.2019.

Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a novac je iz Državnog proračuna

Bez posla je 10.715 Hrvata s diplomom, najviše ekonomista

29.07.2019.

Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole, piše u nedjelju Večernji list

Nitko ih ne želi završiti: Ovih 19 srednjoškolskih smjerova nije upisao niti jedan učenik

19.07.2019.

I dok je u pojedinim školama vladala borba za svako mjesto, dio srednjoškolskih programa na netom završenom upisnom roku nije odabrao niti jedan školarac

NAJGORI REZULTATI DRŽAVNE MATURE OD NJEZINA UVOĐENJA

11.07.2019.

'Matematika je katastrofalna, pogoršanje je i na hrvatskom, mnogi su predali samo prazne papire'

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Održane radionice „Proaktivan pristup tržištu rada“ i „Cjeloživotno obrazovanje“

10.07.2019.

Krajem rujna, na lokalitetu na području Osječko-baranjske županije, za sve će sudionike biti organiziran „Poduzetnički kamp“, s uključenih 5 dana boravka, koji će obuhvaćati 40 sati edukacija i timske igre s ciljem međusobnog umrežavanja i osnaživanja te

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija