Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lis 2018

Ovo je profesor koji je stvorio Matu Rimca

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Ovo je profesor koji je stvorio Matu Rimca

IVAN VLAINIĆ, profesor u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, jedan je od onih profesora koje učenici pamte cijeli život. Njegov bivši učenik danas je super uspješni Mate Rimac, koji je i sam priznao da je zahvaljujući profesoru Vlainiću postao to što jest - prepoznao je njegov talent i "gurnuo" ga na prvo učeničko natjecanje, na kojem je i pobijedio.

Osim Rimca, iz Vlainićevog laboratorija u posljednjih 20-ak godina izašao je cijeli niz uspješnih ljudi, danas tehničara ili inženjera, a Srednja strukovna škola Samobor postala je vrlo popularna pa im danas oko 15 posto učenika dolazi iz Zagreba.

Imaju jedan od najopremljenijih laboratorija za vježbe u Hrvatskoj, razne robotske platforme, 3D printere, a njihovi učenici osvojili su niz nagrada na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uči se kroz praksu, u kojoj učenici izrađuju nevjerojatne stvari - od podmornica i sustava za pametne kuće do gitare pomoću koje je lakše naučiti svirati.

"Sa svojim znanjem mogao bih raditi u Irskoj ili negdje vani za tri puta više novca, ali meni je to strast"

Vlainić, koji je završio telekomunikacije, ima jedan od najopremljenijih laboratorija za vježbe u Hrvatskoj. Mogao bi raditi bilo gdje, za mnogo veći novac, no prenošenje znanja mu je strast, a zahvalnost bivših učenika najveća nagrada.

"Dosta opreme nabavio sam kroz razne projekte, dio preko nekih poznanstava, svaka kuna koja se dobije od neke nagrade na natjecanjima, opet se uloži u opremu. Mislim da tu u krugu 300 kilometara nema opremljenijeg labosa. Sa svojim znanjem mogao bih raditi u Irskoj ili negdje vani za tri puta više novca, ali meni je to strast. Baš lijepo kad vam se učenik vrati i kaže 'Vi ste me baš motivirali, vaša predavanja su mi bila super' ili 'Vi ste nam konačno dali smisao toj silnoj teoriji, niste radili nauku od toga nego ste nam na jednostavan način objasnili.' Dio njih su inženjeri, rade po većim firmama, dio njih su tehničari koji su otvorili svoje obrte ili isto negdje rade. Neke škole su jako loše opremljene, ne mogu izvoditi vježbe, a vježbe su temelj svega. I Rimac i mnogi drugi nisu baš bili nešto super iz teoretskih predmeta, ali kad su došli ovdje, vidjeli su smisao svega toga što se uči", kaže Vlainić.

Hiperprodukcija odlikaša

Prepoznavanje i poticanje talentiranih učenika ono je po čemu je Vlainić postao poznat, učenike je uvijek iz svojih predmeta ocjenjivao - ne prema ostalim ocjenama, kako se to u našim školama često znalo događati, već objektivno. Ako je netko bio slabiji iz ostalih predmeta, ne znači da iz vježbi nije mogao dobiti odličan - ako je bio odličan. No problem Vlainić vidi u hiperprodukciji odlikaša.

"Hiperprodukcija je odlikaša, dogodi se da svi prođu s pet i sad imate nekog tko je bio malo ljeniji i prođe s četiri u osnovnoj školi pa nema dovoljno bodova da se upiše u našu školu i mora ići u Zagreb, pa nakon godinu dana, ako netko ovdje padne razred ili se oslobodi mjesto, preseli se ovdje. Onda vidimo da taj dečko koji je prošao s četiri i imao četiri iz tehničkog, da je možda imao strožeg učitelja koji je više tražio i više je naučio i više zna nego netko tko ima poklonjenu peticu, a slušao je možda samo nekakvu teoriju, bez praktičnog rada. Inače je premalo praktičnog rada u osnovnim školama. Tehnički su srozali na jedan sat tjedno. Moja generacija i starije pamte udžbenik Borisa Malinara i Marčela Marića koji je toliko vizionarski bio napravljen da i danas još vrijedi. Ja i sada dajem jednu vježbu srednjoškolcima u trećem razredu - radi se o digitalnim sklopovima - u čast gospodinu Malinaru koliko je to dobro napravio", kaže Vlainić.

Također, smatra da u osnovnim školama ima premalo tehničkog odgoja i da svi učenici nemaju jednaku kvalitetu obrazovanja jer se sve svodi na to koliko neki učitelj ima entuzijazma.

"Problem tehničkog u osnovnim školama je da se sve svodi na ljudski faktor. U nekim školama nastavnici su entuzijasti pa djeca dobiju bolju tehničku edukaciju ili ih odvode u srednje škole da vide neke stvari, a u nekim školama toga nema, tako da nemate jednake uvjete za svu djecu, a inicijacija je bitna u najranijoj dobi. Ako se oni u petom-šestom razredu usmjere, ako im se dopadne tehnički, ako vide što je elektrotehnika, što je strojarstvo, što je robotika, automatika, pa vide da ih to interesira, pa ovi bolji krenu na natjecanja - to je na dobrobit svih - jer ovako ako sustav ne prepozna takvu djecu, ako ih ne usmjeri, onda odu u gimnazije pa tek nakon toga na tehnički fakultet. Po meni, ako se treba opredijeliti, dobro je da se to napravi što ranije", kaže Vlainić.

Postali su toliko popularni da im dolaze i učenici iz Zagreba

Zbog učenika koji su kasnije postali uspješni, Srednja strukovna škola Samobor postala je atraktivna i učenicima iz Zagreba.

"Naša škola je postala atraktivna pa nam 15 posto učenika dolazi iz Zagreba. Evo ovi klinci koji su napravili podmornicu, oni su upisali školu radi Rimca. Čuli su za Rimca, zanimala ih je tehnika i upisali su se kod nas. Neke nove generacije možda će se upisati baš radi njih koji su napravili tu podmornicu. Jedni vuku druge. To su pozitivni primjeri - hvala Bogu nisu neke reality zvijezde - nego ovako baš pozitivni primjeri. Tehnika, uz talent, traži izniman trud i zalaganje, a onda je dobro da imate pozitivne primjere, kao što su Rimac i svi drugi koji su uspjeli", kaže Vlainić.


Komentari članka

Vezani članci

Stipendiraju učenike da bi kasnije imali vozače

18.02.2019.

Nedostatak radnika u mnogim sektorima prisilio je poslodavce da stipendijama osiguraju radnu snagu. S pet je učenika riječke Prometne škole stipendijski ugovor potpisala građevinska tvrtka iz Krka.

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

17.01.2019.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će

Projekt OSA – Obrazovanjem do SAmoincijative: Završetak 1. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata i poziv na prijavu za sudjelovanje u 2. ciklusu

09.01.2019.

Pozivamo sve mlade visokoobrazovane nezaposlene osobe ili dugotrajno nezaposlene osobe s područja Osječko-baranjske županije da se prijave na sudjelovanje u aktivnostima projekta OSA te si tako omoguće stjecanje konkurentnih znanja za prednost na tržištu

400 najboljih besplatnih online tečajeva prestižnih američkih sveučilišta

08.01.2019.

Sudeći prema svjetskim trendovima, obrazovni sustav sve više nudi opciju online tečajeva, jer to olakšava posao profesoru koji onda ne mora više puta održati isto predavanje, nego ga studenti mogu pogledati u obliku videa i kasnije sa profesorom odraditi

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi