Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Sij 2019

Ovo je novi način da zaposleniku date dodatnih 11.000 kuna godišnje – bez dodatnog troška

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Ovo je novi način da zaposleniku date dodatnih 11.000 kuna godišnje – bez dodatnog troška

Manjak radne snage poslodavce je stavio u nezavidan položaj. U posljednjih se nekoliko godina pila okrenula i sada su radnici ti koji imaju veću pregovaračku moć nego prije. Bez obzira na to, svaki poslodavac želi svome radniku povećati plaću. Onaj tko želi da mu ostanu kvalitetni zaposlenici, to će morati i napraviti. No, povećanje plaće iziskuje i troškove.

Primjerice, ako radnik ima plaću od 5.000 kuna neto*, da bi mu poslodavac povećao plaću za 500 kuna neto, morat će platiti mjesečno ukupno 1000 kuna.

Treći stup

No, postoji i druga mogućnost. Možda se sada, u ovome trenutku, neće svidjeti zaposleniku, ali će mu se sigurno svidjeti kada navrši 55 godina života. Naime, za idući izračun uvjet je da zaposlenik ima treći stup, odnosno da je član dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Ipak krenimo redom.

Ministar financija Zdravko Marić početkom prosinca prošle godine uvećao je neoporezivi dio dohotka za još 5.000 kuna. Dakle, u Pravilniku o porezu na dohodak dodao je novu stavku – Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.).

Poslodavci to mogu, ako žele, isplaćivati kada i kako žele. Uzmimo za primjer da je to u mjesečnom ritmu – to je 416,66 kuna mjesečno.

Sada dolazimo do dijela u kojem se kombinira treći stup. Početkom godine došlo je do izmjena zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima čime, je između ostaloga, ukinuta ulazna naknada.

– Isto tako, izmjena koja poslodavcima olakšava donošenje odluke o stimuliranju zaposlenika uplatom u dobrovoljnu mirovinsku štednju je izmjena Zakona o porezu na dohodak temeljem koje se ukida porez na uplate poslodavca u visini od 12 posto, koji se plaćao prilikom isplate mirovine zaposleniku, ukoliko je poslodavac koristio poreznu olakšicu. Ova odredba definitivno čini mirovinsku štednju još primamljivijom zaposlenicima – kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavih mirovinskih fondova.

I točno pojašnjava koliko se poslodavcima isplati uplaćivati u treći stup.

– Ukoliko se poslodavac, primjerice, umjesto povećanja neto plaće odluči zaposlenike nagraditi dobrovoljnom mirovinskom štednjom Erste Plavog, izdvojit će upola niži iznos. To se odnosi na uplate do 500 kuna mjesečno ili do 6.000 kuna godišnje po zaposleniku, koliko iznosi porezna olakšica za poslodavca koja predstavlja porezno priznati rashod i umanjuje osnovicu poreza na dobit. Između ostalog, bruto iznos uplate do 6.000 kuna po zaposleniku jednak je neto uplati u odabrani dobrovoljni mirovinski fond – kaže Vlaić.

Dakle, ako sumiramo mjeru ministra financija i posljedicu mirovinske reforme dobit ćemo izračun:

Poslodavac može mjesečno svome zaposleniku povećati plaću za 916,66 kuna. S time da zaposlenik fizički sada vidi 416,66 kuna, a ostalih 500 najranije s 55 godina života.

Sve promjene i benefite trećeg stupa, odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao i analizu cjelokupne fondovske industrije možete vidjeti u novome broju Lidera u posebnome prilogu ‘Investicijski fondovi’.

* za izračun smo koristili neto plaću od 5000 kuna, s faktorom osobnog odbitka 1 i prirezom od 18 posto
NETO: 5.000,00
BRUTO 1 – 6.842,64
BRUTO 2 – 7.971,68

NETO: 5.500,00
BRUTO 1 – 7.714,58
BRUTO 2 – 8.987,49
Kalkulator plaće (rrif.hr)


Komentari članka

Vezani članci

Na Valamarovih 5.000 kuna Lukšić odgovara s 8.300 kuna povišice

12.04.2019.

Rukavica je bačena. Valamar Riviera prva je turistička kompanija u Hrvatskoj koja je najavila 13. plaću za svoje zaposlenike. Provjerili smo što možemo očekivati od drugih hotelijera, hoće li i oni po uzoru na Valamar svojim zaposlenicima osigurati dodatn

Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

02.04.2019.

Ivica Brkljača analizirao je najnovije podatke DZS-a o raspodjeli plaća nakon ispravka algoritma za izračun medijana i ustanovio neke zanimljive trendove i pravilnosti o temi koja svakoga zanima – koliko tko zarađuje u Hrvatskoj.

Plaće nikad veće: prosjek 6400 kuna. Koje su tvrtke zaslužne za epidemiju povećanja plaća

28.03.2019.

Konzum je od 1. siječnja povećao je primanja svojim zaposlenicima u neto iznosu od 350 kuna, dok je Tisak u veljači povisio plaće svojim prodavačima, skladištarima, dostavljačima i vozačima za 416 kuna neto.

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija