Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2019

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

Izvor: www.index.hr · Autor: s.m.  

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

GIMNAZIJA Ørestad javna je srednjoškolska ustanova u Kopenhagenu otvorena 2005. godine. U vrijeme gradnje odlučeno je da će to biti školska zgrada budućnosti. Danas je to futurističko zdanje koje kombinira tradicionalne razrede i potpuno otvorene prostore, piše novinarka američkog portala Medium.com, specijaliziranog za socijalnu tematiku, koja je nedavno posjetila nekoliko inovativnih danskih obrazovnih ustanova.

Ravnatelj ove danske škole Allan Kjaer Andersen objasnio je kako prostor utječe na pedagogiju. Primjerice, tradicionalni način podučavanja bio bi previše bučan u otvorenim prostorima pa učenici rade individualno na svojim prijenosnim računalima, a učitelji ih obilaze i pomažu po potrebi. Andersen to naziva aktivnim učenjem koje se implementira korištenjem tehnologije.

"Želimo da naši učenici budu proizvođači i komunikatori, zato koristimo što je moguće više kreativnih alata. Tehnologija je ovdje u službi učenika, neizbježno ju moramo koristiti da bismo učenicima omogućili željena znanja", objašnjava ravnatelj Andersen.

Na pitanje što im se najviše sviđa u njihovoj školi, odgovor je redovito bio samo jedan: otvorenost prostora koja im omogućava da slobodnije dišu, odnosno da ne budu zatvoreni unutar četiri zida cijelog dana.

Zelena škola je neovisna obrazovna institucija u Danskoj, međutim, 75 posto troškova namiruje se iz javnih fondova. U ovoj školi sve se vrti oko ekologije i održivog razvoja, od same zgrade i njene prilagođenosti aktivnostima (vrtlarstvo, joga, sportovi), pa do pedagoških metoda koje se mogu opisati kao održive, inovativne i kreativne. Pedagogija se temelji na projektima, pogotovo u višim razredima koji mogu sami izabrati teme i projekte na kojima žele raditi. Svakodnevno se prakticira nastava na otvorenom, barem jedan nastavni sat, čak i kad sniježi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tehnologija se koristi u nastavi na način da učenici budu stvaraoci i proizvođači, a ne konzumenti. Djeca u višim razredima uče programske kodove i na računalima provode istraživanja u okviru svojih projekata. No pri posjeti novinarke Medium.coma učenici nižih razreda radili su na projektu o rodnim stereotipovima. Učitelji i učenici došli su odjeveni u žensku odjeću, a učiteljice i učenice u mušku. Jedan od eksperimenata sastojao se u šetnji ulicama i bilježenju reakcija prolaznika na njihovo odijevanje.

Posljednji primjer iz danskog obrazovnog sustava je javna škola Hellerup, koja je također inovativna u smislu arhitekture i pedagogije. U ovoj školi učitelji nastavu planiraju, provode i ocjenjuju zajedno, odnosno njihova je suradnja u središtu obrazovnog sustava. Polovinu školske godine učenici ne slušaju klasične nastavne predmete, nego uče kroz projekte koji često uključuju praktičnu nastavu. Ravnatelj Lasse Reichstein smatra da učenici tek kroz projekte zaista usvajanju nova znanja. Sve što su slušali na klasičnoj nastavi, učenici koriste u tjednima kad su na redu projekti.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će raditi i učiti. Nekoliko dana godišnje učenicima se prepušta odluka o prostoru za učenje, mogu odabrati žele li raditi kod kuće, u parku, u gradskoj knjižnici... Bitno je da se obrazovni proces odvija izvan škole, kako bi djeca shvatila da je učenje sveobuhvatno i da škole nisu jedina mjesta u kojima se može učiti.

Tehnologija se koristi na mnoge načine. Škola ima svoju on-line platformu koja ciljeve i rezultate učenja čini vidljivima roditeljima i učenicima. Njima je omogućeno i da sami ocijene svoj uspjeh. Škola koristi inteligentni software MathematikFessor za vježbanje matematike, zaključuje Medium.com svoju priču o inovativnim danskim školama.


Komentari članka

Vezani članci

Stipendiraju učenike da bi kasnije imali vozače

18.02.2019.

Nedostatak radnika u mnogim sektorima prisilio je poslodavce da stipendijama osiguraju radnu snagu. S pet je učenika riječke Prometne škole stipendijski ugovor potpisala građevinska tvrtka iz Krka.

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Projekt OSA – Obrazovanjem do SAmoincijative: Završetak 1. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata i poziv na prijavu za sudjelovanje u 2. ciklusu

09.01.2019.

Pozivamo sve mlade visokoobrazovane nezaposlene osobe ili dugotrajno nezaposlene osobe s područja Osječko-baranjske županije da se prijave na sudjelovanje u aktivnostima projekta OSA te si tako omoguće stjecanje konkurentnih znanja za prednost na tržištu

400 najboljih besplatnih online tečajeva prestižnih američkih sveučilišta

08.01.2019.

Sudeći prema svjetskim trendovima, obrazovni sustav sve više nudi opciju online tečajeva, jer to olakšava posao profesoru koji onda ne mora više puta održati isto predavanje, nego ga studenti mogu pogledati u obliku videa i kasnije sa profesorom odraditi

Ovo je čovjek koji je obišao cijelu zemlju kako bi djecu podučavao robotiku

18.12.2018.

Što se tiče hrvatskog školstva, kaže da bi se ključni i duboki problemi koji postoje mogli riješiti bez prevelikih financijskih ulaganja. Smatra da je glavni problem školstva to što se svu djecu prisiljava da rade iste stvari, bez obzira na interese i spo

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi