Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2019

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

Izvor: www.index.hr · Autor: s.m.  

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

GIMNAZIJA Ørestad javna je srednjoškolska ustanova u Kopenhagenu otvorena 2005. godine. U vrijeme gradnje odlučeno je da će to biti školska zgrada budućnosti. Danas je to futurističko zdanje koje kombinira tradicionalne razrede i potpuno otvorene prostore, piše novinarka američkog portala Medium.com, specijaliziranog za socijalnu tematiku, koja je nedavno posjetila nekoliko inovativnih danskih obrazovnih ustanova.

Ravnatelj ove danske škole Allan Kjaer Andersen objasnio je kako prostor utječe na pedagogiju. Primjerice, tradicionalni način podučavanja bio bi previše bučan u otvorenim prostorima pa učenici rade individualno na svojim prijenosnim računalima, a učitelji ih obilaze i pomažu po potrebi. Andersen to naziva aktivnim učenjem koje se implementira korištenjem tehnologije.

"Želimo da naši učenici budu proizvođači i komunikatori, zato koristimo što je moguće više kreativnih alata. Tehnologija je ovdje u službi učenika, neizbježno ju moramo koristiti da bismo učenicima omogućili željena znanja", objašnjava ravnatelj Andersen.

Na pitanje što im se najviše sviđa u njihovoj školi, odgovor je redovito bio samo jedan: otvorenost prostora koja im omogućava da slobodnije dišu, odnosno da ne budu zatvoreni unutar četiri zida cijelog dana.

Zelena škola je neovisna obrazovna institucija u Danskoj, međutim, 75 posto troškova namiruje se iz javnih fondova. U ovoj školi sve se vrti oko ekologije i održivog razvoja, od same zgrade i njene prilagođenosti aktivnostima (vrtlarstvo, joga, sportovi), pa do pedagoških metoda koje se mogu opisati kao održive, inovativne i kreativne. Pedagogija se temelji na projektima, pogotovo u višim razredima koji mogu sami izabrati teme i projekte na kojima žele raditi. Svakodnevno se prakticira nastava na otvorenom, barem jedan nastavni sat, čak i kad sniježi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tehnologija se koristi u nastavi na način da učenici budu stvaraoci i proizvođači, a ne konzumenti. Djeca u višim razredima uče programske kodove i na računalima provode istraživanja u okviru svojih projekata. No pri posjeti novinarke Medium.coma učenici nižih razreda radili su na projektu o rodnim stereotipovima. Učitelji i učenici došli su odjeveni u žensku odjeću, a učiteljice i učenice u mušku. Jedan od eksperimenata sastojao se u šetnji ulicama i bilježenju reakcija prolaznika na njihovo odijevanje.

Posljednji primjer iz danskog obrazovnog sustava je javna škola Hellerup, koja je također inovativna u smislu arhitekture i pedagogije. U ovoj školi učitelji nastavu planiraju, provode i ocjenjuju zajedno, odnosno njihova je suradnja u središtu obrazovnog sustava. Polovinu školske godine učenici ne slušaju klasične nastavne predmete, nego uče kroz projekte koji često uključuju praktičnu nastavu. Ravnatelj Lasse Reichstein smatra da učenici tek kroz projekte zaista usvajanju nova znanja. Sve što su slušali na klasičnoj nastavi, učenici koriste u tjednima kad su na redu projekti.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će raditi i učiti. Nekoliko dana godišnje učenicima se prepušta odluka o prostoru za učenje, mogu odabrati žele li raditi kod kuće, u parku, u gradskoj knjižnici... Bitno je da se obrazovni proces odvija izvan škole, kako bi djeca shvatila da je učenje sveobuhvatno i da škole nisu jedina mjesta u kojima se može učiti.

Tehnologija se koristi na mnoge načine. Škola ima svoju on-line platformu koja ciljeve i rezultate učenja čini vidljivima roditeljima i učenicima. Njima je omogućeno i da sami ocijene svoj uspjeh. Škola koristi inteligentni software MathematikFessor za vježbanje matematike, zaključuje Medium.com svoju priču o inovativnim danskim školama.


Komentari članka

Vezani članci

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Završetak 1. i početak 2. ciklusa mentorstva

09.04.2019.

Ekonomski fakultet u Osijeku je, kao nositelj projekta „OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative“, uspješno proveo 2 ciklusa programa cjeloživotnog učenja, edukacije za voditelja EU projekata

Ljude ovih triju zanimanja u Hrvatskoj je nemoguće pronaći

08.04.2019.

Pronaći vodoinstalatera, zidara ili dimnjačara u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija

Škole na farmama: nastava na farmi dio je švicarske nacionalne obrazovne strukture

28.03.2019.

Življenje na selu i doticaj s proizvodnjom hrane ima niz prednosti u djetinjstvu. Prepoznale su to inicijative diljem svijeta koje niz godina njeguju suradnju sa školama i lokalnim poljoprivrednicima. Kako to izgleda u Austriji, Švicarskoj i SAD-u?

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Predavanje dr. Harmena Jousme i završetak 2. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata

20.03.2019.

U četvrtak, 14. ožujka 2019. godine, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Harmen Jousma, doktor znanosti iz područja farmacije, nedavno umirovljeni predavač na Fakultetu matematike i društvenih znanosti Sveučilišta Leiden, Nizozemska (Faculty of Mathema

Većina prekvalificiranih za kuhare i slastičare oni su s visokom stručnom spremom, a posao nađu dok kažeš 'keks'

11.03.2019.

Slastičarstvo za mene nije samo posao, ja ga živim. Za svaki posao bitno je da uz znanje, upornost i talent uključite i srce, kaže Kvesić.

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija