Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

GIMNAZIJA Ørestad javna je srednjoškolska ustanova u Kopenhagenu otvorena 2005. godine. U vrijeme gradnje odlučeno je da će to biti školska zgrada budućnosti. Danas je to futurističko zdanje koje kombinira tradicionalne razrede i potpuno otvorene prostore, piše novinarka američkog portala Medium.com, specijaliziranog za socijalnu tematiku, koja je nedavno posjetila nekoliko inovativnih danskih obrazovnih ustanova.

Ravnatelj ove danske škole Allan Kjaer Andersen objasnio je kako prostor utječe na pedagogiju. Primjerice, tradicionalni način podučavanja bio bi previše bučan u otvorenim prostorima pa učenici rade individualno na svojim prijenosnim računalima, a učitelji ih obilaze i pomažu po potrebi. Andersen to naziva aktivnim učenjem koje se implementira korištenjem tehnologije.

"Želimo da naši učenici budu proizvođači i komunikatori, zato koristimo što je moguće više kreativnih alata. Tehnologija je ovdje u službi učenika, neizbježno ju moramo koristiti da bismo učenicima omogućili željena znanja", objašnjava ravnatelj Andersen.

Na pitanje što im se najviše sviđa u njihovoj školi, odgovor je redovito bio samo jedan: otvorenost prostora koja im omogućava da slobodnije dišu, odnosno da ne budu zatvoreni unutar četiri zida cijelog dana.

Zelena škola je neovisna obrazovna institucija u Danskoj, međutim, 75 posto troškova namiruje se iz javnih fondova. U ovoj školi sve se vrti oko ekologije i održivog razvoja, od same zgrade i njene prilagođenosti aktivnostima (vrtlarstvo, joga, sportovi), pa do pedagoških metoda koje se mogu opisati kao održive, inovativne i kreativne. Pedagogija se temelji na projektima, pogotovo u višim razredima koji mogu sami izabrati teme i projekte na kojima žele raditi. Svakodnevno se prakticira nastava na otvorenom, barem jedan nastavni sat, čak i kad sniježi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tehnologija se koristi u nastavi na način da učenici budu stvaraoci i proizvođači, a ne konzumenti. Djeca u višim razredima uče programske kodove i na računalima provode istraživanja u okviru svojih projekata. No pri posjeti novinarke Medium.coma učenici nižih razreda radili su na projektu o rodnim stereotipovima. Učitelji i učenici došli su odjeveni u žensku odjeću, a učiteljice i učenice u mušku. Jedan od eksperimenata sastojao se u šetnji ulicama i bilježenju reakcija prolaznika na njihovo odijevanje.

Posljednji primjer iz danskog obrazovnog sustava je javna škola Hellerup, koja je također inovativna u smislu arhitekture i pedagogije. U ovoj školi učitelji nastavu planiraju, provode i ocjenjuju zajedno, odnosno njihova je suradnja u središtu obrazovnog sustava. Polovinu školske godine učenici ne slušaju klasične nastavne predmete, nego uče kroz projekte koji često uključuju praktičnu nastavu. Ravnatelj Lasse Reichstein smatra da učenici tek kroz projekte zaista usvajanju nova znanja. Sve što su slušali na klasičnoj nastavi, učenici koriste u tjednima kad su na redu projekti.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će raditi i učiti. Nekoliko dana godišnje učenicima se prepušta odluka o prostoru za učenje, mogu odabrati žele li raditi kod kuće, u parku, u gradskoj knjižnici... Bitno je da se obrazovni proces odvija izvan škole, kako bi djeca shvatila da je učenje sveobuhvatno i da škole nisu jedina mjesta u kojima se može učiti.

Tehnologija se koristi na mnoge načine. Škola ima svoju on-line platformu koja ciljeve i rezultate učenja čini vidljivima roditeljima i učenicima. Njima je omogućeno i da sami ocijene svoj uspjeh. Škola koristi inteligentni software MathematikFessor za vježbanje matematike, zaključuje Medium.com svoju priču o inovativnim danskim školama.