Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Srp 2019

Ovaj hrvatski startup stare tvornice uvodi u 21. stoljeće

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Ovaj hrvatski startup stare tvornice uvodi u 21. stoljeće

VELIK broj industrijskih postrojenja u svijetu ima strojeve stare i po nekoliko desetljeća koje je potrebno prilagoditi modernim zahtjevima proizvodnje i sadašnjim ekološkim standardima. Taj problem rješava Ascalia, startup s adresama u Čakovcu i Londonu koji su osnovali dvojica inženjera - Marin Bek i Dejan Strbad. Osim za industriju, rade i IoT (internet stvari) rješenja za gradove, odnosno gradsku infrastrukturu.

I stroj iz 1979. godine može se prilagoditi za rad u 21. stoljeću

Marin Bek, inženjer koji se godinama bavi strojnim učenjem te ima iskustvo i iz Silicijske doline, gdje je svojedobno imao startup, u razgovoru za Index pojasnio je kako je nastala Ascalia.

“Ascalia omogućava postojećoj, starijoj industriji i postrojenjima da koriste dobrobiti novih tehnologija u svrhu uštede i smanjenja karbonskog otiska optimizacijom procesa bez velikih ulaganja. Nije potrebno kupovati nove dijelove jer naše rješenje omogućuje da se prilagodba napravi bez puno zahvata. Na primjer, neki stari industrijski pogon može bez problema postati 'pametna tvornica' i primijeniti sve naše algoritme strojnog učenja bez velikih troškova, a oni najčešće i jesu problem kod adaptacije modernih tehnologija. Naše rješenje se sastoji od dva dijela. Prvi je komad hardvera koji se prikopča na postojeće uređaje u tvornici, a podržava doslovno strojeve koji su iz 1979. godine. Hardver služi da bi ta starija oprema iz vremena kad nije postojao IoT, mogla slati podatke na naš softver kako bi on mogao prikupljati i obrađivati podatke. Drugi dio rješenja je naš softver u kojem su algoritmi strojnog učenja, umjetne inteligencije i razni drugi algoritmi koji služe tome da biste koristeći te podatke donijeli neke odluke, detektirali kvarove prije nego što se dogode i slično.

Mogu dati primjer pilane. Ona se sastoji od pila, koje su zapravo motori. Mi mjerimo kako ti motori rade, od brzina vrtnje, napone, struje, mjerimo koliko se pile tresu i koristeći sve te bazične podatke, možemo uočiti probleme”, pojašnjava Bek.

Osim za industriju, razvijaju IoT rješenja za gradove

U projekt Ascalije krenuli su na poticaj jedne firme koja prodaje industrijsku opremu kao usputni projekt u sklopu svoje firme Kraken, koja se bavi obradom velikih količina podataka. Priča s Ascalijom se razvila, sada imaju podružnicu i u Londonu, a u dosadašnji razvoj uložili su oko milijun kuna vlastitog novca.

“Krenuli smo u razvoj Ascalije kada smo vidjeli da su takva rješenja potrebna. Nama je prije tri godine pristupio jedan zastupnik industrijske opreme za regiju koji je rekao - ako je vama ekspertiza velika obrada podataka, čime se bavio Kraken, biste li znali to raditi u industriji - a meni je poznata industrija jer sam diplomirao automatiku na FER-u tako da mi je to područje blisko. I onda smo Dejan i ja krenuli u sklopu Krakena raditi taj usputni projekt. Napravio sam prvu verziju hardvera, a Dejan prvu verziju softvera i tako je krenulo. Ljudi su čuli što imamo i počeli nas kontaktirati. Relativno brzo smo se povezali i s Končarom i SmartSenseom. Nakon toga smo krenuli i u smjeru razvoja SmartCity rješenja, ali ozbiljne stvari poput praćenja infrastrukture - to je dosta slično industriji. Mislimo da je sada pravo vrijeme za takva rješenja jer je IoT u fokusu. Smatramo da gradovi vape za takvim rješenjima”, kaže Bek.

Računaju na inozemna tržišta

Hrvatsko tržište im je, kao i mnogim sličnim firmama, premalo pa računaju na plasman svojih rješenja u inozemstvo.

“Računamo na globalno tržište. Osim u Hrvatskoj, imamo i podružnicu u Londonu. U Hrvatskoj imamo dosta projekata, ali se radi o malom tržištu tako da se moramo širiti u inozemstvo. Razlog zašto već sada nismo globalna kompanija je to što ovo nije mobilna aplikacija pa da možeš odmah ciljati cijeli svijet. Radi se o fizičkim sustavima i netko fizički mora biti na lokaciji. Uz Hrvatsku, idemo još u Sloveniju, Austriju, Njemačku i po Velikoj Britaniji, a dalje ćemo vidjeti”, kaže Bek.

Trenutno zapošljavaju 20-ak ljudi, a kako se žele širiti, namjeravaju krenuti i u prikupljanje kapitala. Do sada su, kao što smo već spomenuli, uložili oko milijun kuna svog novca, no za udvostručenje broja zaposlenih koje je u planu, trebat će i investitora.

“Zainteresirani smo za razgovore sa svima, no malo je vjerojatno da ćemo investitora pronaći u Hrvatskoj. Ovdje je kapital skup, u Europi je nešto jeftiniji, a najjeftiniji je u SAD-u. Vidjet ćemo tko će biti zainteresiran pa ćemo razgovarati. Nije nam kod investitora bitan samo novac nego što još može ponuditi. Do novca je relativno lako doći. Do sada smo se sami financirali, uložili smo oko 130 tisuća eura, a to nam je bilo dovoljno da ispoliramo projekt. Sad imamo proizvod koji funkcionira, ali došli smo do razine kada imamo veći broj klijenata pa trebamo zaposliti dodatni broj ljudi i želimo to financirati prikupljenim kapitalom”, kaže Bek.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja hrane u doba pandemije

11.08.2020.

- Sve više ljudi se okreće lokalnoj hrani, sve više upita smo imali gdje to nabaviti domaće, znači ne gledamo sve toliko crno kroz COVID, nego gledamo to kao novu, dobru priliku za naše proizvođače, smatra Marta Puntar iz Udruge za ruralni razvoj Ravni Ko

Od male obiteljske tvrtke iz Makarske do velikog izvoznika sladoleda

10.08.2020.

Počeci Premisa sežu u sada već davnu 1992. godinu, kada je njihov otac Miroslav Premeru, sa sinom Brankom Silvijom, osnovao Premis. Miroslav Premeru je i prije radio sa sladoledima: u diskontu je uvozio sladolede talijanske tvrtke Raffaele Magrini. No kak

Brojimo šlepere (19): U prvih 6 mjeseci ove godine Fanon je izvezao 722 kamiona robe u 11 zemalja EU

06.08.2020.

Tvrtka Fanon iz Petrijanca pokraj Varaždina bavi se proizvodnjom hrane za životinje i trenutno je jedan od lidera u regiji prije svega zbog inovativnosti i inovativnih proizvoda. Ne radi se o primarnim poljoprivrednim proizvodima kao što su žitarice i ulj

Svi su se smijali njegovoj ideji da će se Splićani zakačiti na japansku deliciju, a sada je Nikola Čelan splitski sushi-gazda bez kojeg više ne mogu ni studenti ni umirovljenici

04.08.2020.

Početkom devedesetih govorili su mu da nema šanse da će Hrvati slušati rap, pa je napravio TBF. Početkom nultih čudili su se njegovu konceptu pop-klape, pa su nastale klape Libar i Iskon. A prije nekoliko godina smijali su mu se na ideju da će se Splićani

Stvaraju hodajuću umjetnost: Ne bacajte stare tenisice, Zagrepčani Ivo i Mak otvorili su kliniku koja ih može restaurirati i prilagoditi baš vama

04.08.2020.

Kao i svaka obuća, i tenisice nakon nekog vremena nošenja postaju stare i ne više toliko primamljive očima. Pitanje je – što tada s njima? Dvojica prijatelja, Ivo Glavaš i Mak Gojnić, studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa, imaju rješenje. Prij

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2100 članka imaju tag turizam
  3. 1579 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1008 članka imaju tag EU
  13. 699 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici