Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2009

Osječko “Žito” počelo s proizvodnjom jestivog ulja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Osječko “Žito” počelo s proizvodnjom jestivog ulja

Osječka tvrtka Žito, najveći regionalni proizvođač poljoprivrednih proizvoda, prije tjedan dana započela je proizvodnju jestivog ulja pod nazivom “Žito”. Ulje koje se već nalazi u prodaji u jednom trgovačkom lancu (za sada samo u Plodinama, a za nekoliko dana i u Lidlu, Kauflandu, te ostalima), uslužno za Žito proizvodi IPK Tvornica ulja Čepin. Ideja o finalizaciji suncokreta stvorena je još ljetos, kada se u Žitu razmišljalo što sa suncokretom, prodati ga - što baš u razdoblju sveopće krize, ali i hiperprodukcije (i žitarica i uljarica) u zemljama okruženja i nije baš jednostavno, a još je teže naplatiti, ili ga finalizirati u ulje i distribuirati.

Pomogli i sebi i uljari
Kako ističe Marko Pipunić, vlasnik Žita, odlučili su se za ovu drugu varijantu, na obostranu korist. - Budući da je IPK Tvornica ulja Čepin, najkvalitetniji hrvatski proizvođač ulja, došla u određene teškoće, logično je bilo da ugovor potpišemo s tim društvom, da se zaposle kapaciteti i sačuvaju radna mjesta. Proizvodnja ulja “Žito” naš je dugoročni projekt s čepinskom uljarom. Mi smo u taj posao ušli vrlo ozbiljno - proizvodimo sirovinu, nabavljamo boce, etikete i brinemo o distribuciji, a uljari plaćamo uslugu, kaže Pipunić, te dodaje kako tu nije riječ o klasičnoj robnoj marki, nego o prvom finalnom proizvodu Žita. S druge strane, smatra se, naglašava Pipunić, da je takav projekt dobar, jer se na taj način tvrtke potpomažu da zadrže proizvodnju i radna mjesta, te dodaje da bi takvih primjera trebalo biti više, jer takvog “zajedništva” nedostaje osječkim tvrtkama.

Cilj - vlasničko preuzimanje?
Međutim, tu je vrlo teško oteti se dojmu da je Žito zapravo zainteresirano za vlasničko preuzimanje čepinske uljare i da se tu radi o nekim prvim koracima ka privatizaciji te jedine neprivatizirane tvrtke iz sustava nekadašnjeg kombinata IPK Osijek. Pipunić pak kaže da o tome trenutačno ne može govoriti, jer još uvijek nije poznat model prema kojem bi se privatizacija uljare provela.

- IPK Tvornica ulja Čepin, koliko znam, u većinskom je vlasništvu države, s tim da IPK TSH “Osječanka”, preko IPK Kandita, ima hipoteku nad udjelima uljare, a Zagrebačka banka nad nekretninama. Tako da sada teško mogu reći jesam li zainteresiran za uljaru, odnosno za nešto što se još uvijek ne prodaje. Jedino mogu reći da trenutačno stanje nije dobro i da uljari treba pomoći da, dok ne dobije novog vlasnika, radi, održava i razvija svoj brand, a nebitno je tko će biti vlasnik, kaže Pipunić.

“Žito” nije prvi brand
Stjepan Komar, predsjednik Uprave IPK Tvornice ulja Čepin, kaže da brand “Žito” nije prvi koji rade uslužno za neku tvrtku, no, najnoviji jest. - Pored vlastite robne marke mi već duže vrijeme radimo uslužno i robne marke za druge tvrtke, još od 2002. godine. Radimo tako, primjerice, preradu suncokreta i uljane repice za Agrokor, a proizvedeno ulje isporučujemo Zvijezdi koja je u sastavu te kompanije. Radimo brandove i za trgovačke lance Getro, Plodine, Lidl i NTL. To je i inače naš uobičajen posao, raditi preradu sirovina za druge tvrtke ili brandove, kako bismo popunili kapacitete, ali je prvi put da nekome, kao sada Žitu, radimo čistu uslugu, kaže Komar, te dodaje kako na godinu proizvedu između šest i sedam milijuna litara ulja, od čega je polovina vlastiti brand, a polovina tuđi brandovi.Ukupna je prizvodnja daleko ispod kapaciteta tvornice koja iznosi 28 milijuna litara na godinu.

Smanjen otkup uljarica
Prvi put ove godine čepinska uljara je i značajno smanjila vlastiti otkup uljarica.
- Nismo uspjeli za otkup uljarica dobiti kredite od Zagrebačke banke koja nas inače kreditno prati unazad nekoliko godina. Razlog tomu je što je u 2008. godine sirovina otkupljena po izuzetno visokoj cijeni, a već je krajem iste te godine i početkom 2009. došlo do značajnog pada cijene sirovih ulja i pogače. Cijena uljane repice, primjerice, bila 3,50 kn/kg standardne kvalitete, a sa zavisnim troškovima plaćali smo i po 3,70 kn/kg ili 515 eura /toni. Dok su cijene sirovog ulja iz tako skupe sirovine trebale biti oko 1.250 eura po toni, one su vrlo brzo pale na samo 650 do 670 eura po toni.

Zbog tog poremećaja u paritetu cijena zabilježili smo veliki gubitak, što je rezultiralo nemogućnošću vraćanja kredita za otkup sirovine. Stoga smo zatražili reprogram kredita od Zagrebačke banke i on nam je odobren u visini od deset milijuna eura, ali uz uvjet osiguranja državnog jamstva, kojeg sada čekamo. Mi ne negiramo probleme s kojima smo suočeni, o svemu smo obavijestili i Nadzorni odbor, radnike, sindikate, a Hrvatski fond za privatizaciju i Ministarstvo poljoprivrede zamolili da izda jamstvo, kaže Komar, te napominje kako Uprava u ovim teškim vremenima ne sjedi skrštenih ruku, niti probleme pokušava pomesti pod tepih, već traži rješenje i nove poslove, pa makar to bila i proizvodnja robnih marki.

U proizvodnji robnih marki, Komar kaže da ne vidi ništa loše već vidi sinergiju interesa. - Tržišta okolnih zemalja zasićena su uljaricama, što proizvođačima otežava plasman, a u ovo vrijeme krize - i naplatu. Stoga se mnogi okreću sigurnijoj varijanti, preradi i proizvodnji ulja kod nas, a nama je opet u interesu osigurati rad pogona i plaću radnicima, iako je od usluga vrlo teško preživjeti, kaže Komar.


Komentari članka

Vezani članci

Lidl u ponovljenom jurišu na Ameriku otvara još 25 trgovina

22.05.2019.

Ulaskom na američko tržište 2017. Lidl je počinio pogrešku što je otvarao prevelike trgovine, pa je lani prilagodio strategiju.

Lidl uputio važno upozorenje svojim kupcima u Hrvatskoj

18.05.2019.

U kraćoj objavi na Facebooku, Lidl se obratio kupcima u Hrvatskoj: Poštovani kupci, zbog pojave lažne stranice trgovine Lidl pod nazivom Lidl-Hrvatska, s kojom se lažno predstavljaju i dijele nagrade, upozoravamo vas kako je ovo JEDINA službena stranica L

Sveučilište u Dubrovniku pokreće prvi doktorski studij iz područja digitalne ekonomije

15.05.2019.

Prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će vezano uz koncept digitalne ekonomije. Prema nekim drugim istraživanjima, 65% današnjih srednjoškolaca u sljedećih će 20 godina raditi poslove koji još ne postoje i za koje ne postoje

Fernando Angulo: Hrvati ne znaju zašto je nebo plavo ni rade li banke subotom

10.05.2019.

Angulo, koji je šef međunarodnog partnerstva i govornik za SEMrush, jednu od vodećih svjetskih tvrtki specijaliziranih za online oglašavanje, ponudio je na još jednom izdanju Marketing Meetupa za koji se tražilo mjesto više, vrlo konkretne savjete kako se

Varteks: Nenad Bakić poznate osobe pretvara u influencere

08.05.2019.

Ti poslovni influenceri spremno su stali pred snimateljske objektive i u Varteksovim odijelima pokazuju kako nesavršeni muškarci nose savršena odijela. Doduše, neki su i nepozvani uletjeli u kampanju.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija