Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2009

Osječko “Žito” počelo s proizvodnjom jestivog ulja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Osječko “Žito” počelo s proizvodnjom jestivog ulja

Osječka tvrtka Žito, najveći regionalni proizvođač poljoprivrednih proizvoda, prije tjedan dana započela je proizvodnju jestivog ulja pod nazivom “Žito”. Ulje koje se već nalazi u prodaji u jednom trgovačkom lancu (za sada samo u Plodinama, a za nekoliko dana i u Lidlu, Kauflandu, te ostalima), uslužno za Žito proizvodi IPK Tvornica ulja Čepin. Ideja o finalizaciji suncokreta stvorena je još ljetos, kada se u Žitu razmišljalo što sa suncokretom, prodati ga - što baš u razdoblju sveopće krize, ali i hiperprodukcije (i žitarica i uljarica) u zemljama okruženja i nije baš jednostavno, a još je teže naplatiti, ili ga finalizirati u ulje i distribuirati.

Pomogli i sebi i uljari
Kako ističe Marko Pipunić, vlasnik Žita, odlučili su se za ovu drugu varijantu, na obostranu korist. - Budući da je IPK Tvornica ulja Čepin, najkvalitetniji hrvatski proizvođač ulja, došla u određene teškoće, logično je bilo da ugovor potpišemo s tim društvom, da se zaposle kapaciteti i sačuvaju radna mjesta. Proizvodnja ulja “Žito” naš je dugoročni projekt s čepinskom uljarom. Mi smo u taj posao ušli vrlo ozbiljno - proizvodimo sirovinu, nabavljamo boce, etikete i brinemo o distribuciji, a uljari plaćamo uslugu, kaže Pipunić, te dodaje kako tu nije riječ o klasičnoj robnoj marki, nego o prvom finalnom proizvodu Žita. S druge strane, smatra se, naglašava Pipunić, da je takav projekt dobar, jer se na taj način tvrtke potpomažu da zadrže proizvodnju i radna mjesta, te dodaje da bi takvih primjera trebalo biti više, jer takvog “zajedništva” nedostaje osječkim tvrtkama.

Cilj - vlasničko preuzimanje?
Međutim, tu je vrlo teško oteti se dojmu da je Žito zapravo zainteresirano za vlasničko preuzimanje čepinske uljare i da se tu radi o nekim prvim koracima ka privatizaciji te jedine neprivatizirane tvrtke iz sustava nekadašnjeg kombinata IPK Osijek. Pipunić pak kaže da o tome trenutačno ne može govoriti, jer još uvijek nije poznat model prema kojem bi se privatizacija uljare provela.

- IPK Tvornica ulja Čepin, koliko znam, u većinskom je vlasništvu države, s tim da IPK TSH “Osječanka”, preko IPK Kandita, ima hipoteku nad udjelima uljare, a Zagrebačka banka nad nekretninama. Tako da sada teško mogu reći jesam li zainteresiran za uljaru, odnosno za nešto što se još uvijek ne prodaje. Jedino mogu reći da trenutačno stanje nije dobro i da uljari treba pomoći da, dok ne dobije novog vlasnika, radi, održava i razvija svoj brand, a nebitno je tko će biti vlasnik, kaže Pipunić.

“Žito” nije prvi brand
Stjepan Komar, predsjednik Uprave IPK Tvornice ulja Čepin, kaže da brand “Žito” nije prvi koji rade uslužno za neku tvrtku, no, najnoviji jest. - Pored vlastite robne marke mi već duže vrijeme radimo uslužno i robne marke za druge tvrtke, još od 2002. godine. Radimo tako, primjerice, preradu suncokreta i uljane repice za Agrokor, a proizvedeno ulje isporučujemo Zvijezdi koja je u sastavu te kompanije. Radimo brandove i za trgovačke lance Getro, Plodine, Lidl i NTL. To je i inače naš uobičajen posao, raditi preradu sirovina za druge tvrtke ili brandove, kako bismo popunili kapacitete, ali je prvi put da nekome, kao sada Žitu, radimo čistu uslugu, kaže Komar, te dodaje kako na godinu proizvedu između šest i sedam milijuna litara ulja, od čega je polovina vlastiti brand, a polovina tuđi brandovi.Ukupna je prizvodnja daleko ispod kapaciteta tvornice koja iznosi 28 milijuna litara na godinu.

Smanjen otkup uljarica
Prvi put ove godine čepinska uljara je i značajno smanjila vlastiti otkup uljarica.
- Nismo uspjeli za otkup uljarica dobiti kredite od Zagrebačke banke koja nas inače kreditno prati unazad nekoliko godina. Razlog tomu je što je u 2008. godine sirovina otkupljena po izuzetno visokoj cijeni, a već je krajem iste te godine i početkom 2009. došlo do značajnog pada cijene sirovih ulja i pogače. Cijena uljane repice, primjerice, bila 3,50 kn/kg standardne kvalitete, a sa zavisnim troškovima plaćali smo i po 3,70 kn/kg ili 515 eura /toni. Dok su cijene sirovog ulja iz tako skupe sirovine trebale biti oko 1.250 eura po toni, one su vrlo brzo pale na samo 650 do 670 eura po toni.

Zbog tog poremećaja u paritetu cijena zabilježili smo veliki gubitak, što je rezultiralo nemogućnošću vraćanja kredita za otkup sirovine. Stoga smo zatražili reprogram kredita od Zagrebačke banke i on nam je odobren u visini od deset milijuna eura, ali uz uvjet osiguranja državnog jamstva, kojeg sada čekamo. Mi ne negiramo probleme s kojima smo suočeni, o svemu smo obavijestili i Nadzorni odbor, radnike, sindikate, a Hrvatski fond za privatizaciju i Ministarstvo poljoprivrede zamolili da izda jamstvo, kaže Komar, te napominje kako Uprava u ovim teškim vremenima ne sjedi skrštenih ruku, niti probleme pokušava pomesti pod tepih, već traži rješenje i nove poslove, pa makar to bila i proizvodnja robnih marki.

U proizvodnji robnih marki, Komar kaže da ne vidi ništa loše već vidi sinergiju interesa. - Tržišta okolnih zemalja zasićena su uljaricama, što proizvođačima otežava plasman, a u ovo vrijeme krize - i naplatu. Stoga se mnogi okreću sigurnijoj varijanti, preradi i proizvodnji ulja kod nas, a nama je opet u interesu osigurati rad pogona i plaću radnicima, iako je od usluga vrlo teško preživjeti, kaže Komar.


Komentari članka

Vezani članci

Vinska omotnica: 63 milijuna kuna za ulaganje u vinarije i marketing

20.03.2019.

Za razliku od dosadašnjih natječaja, vinari mogu kupiti i prenamijeniti objekte u vinarije ili mjesta za prezentaciju i prodaju vina, kaže ministar Tolušić

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Pevec zaposlenicima podiže minimalac i otvara novi prodajni centar na 5.000 kvadrata

19.03.2019.

Po riječima ministra državne imovine Gorana Marića, lijepa je vijest da će tvrtka Pevec u Vinkovcima graditi novi prodajni centar i zaposliti nove radnike kojima će biti ponuđena minimalna plaća od 5.000 kuna, kao da se potpisom ugovora o kupoprodaji s Pe

dm ima filozofiju koju provodi od prvog dana, a plaće radnicima iznose i više od 9300 kuna mjesečno

19.03.2019.

Nadam se da će naš primjer naknade za zaposlenike koji postaju roditelji slijediti i druge tvrtke te da će statistika pokazati učinkovitost ove mjere.

Stvaranje tržišnog lidera na Jadranskoj obali: Studenac preuzima Istarske supermarkete

15.03.2019.

S ciljem stvaranja tržišnog lidera na Jadranskoj obali, jedan od vodećih maloprodajnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj Studenac preuzima Istarske supermarkete.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija