Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Tra 2010

Oročeni depoziti bit će i nadalje najsigurnije ulaganje u Hrvatskoj

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Stanko DABIĆ  

Oročeni depoziti bit će i nadalje najsigurnije ulaganje u Hrvatskoj

Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je početkom travnja tromjesečno izvješće za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2009. Taj dokument na 47 stranica sažeto i precizno iznosi podatke o stanju i očekivanim kretanjima hrvatskih financija. Dokument naglašava kako je u drugoj polovini prošle godine hrvatsko gospodarstvo dotaknulo prvo dno i da je nakon toga započeo blagi rast. Oporavak gospodarstva neće se dogoditi sam po sebi nego će tražiti brojna iskušenja i brze reakcije. Hrvatski BDP smanjen je prošle godine za 5,8 posto. Najveći pojedinačni pad (8,5 posto) zabilježili su izdaci za osobnu potrošnju stanovništva. Pad osobne potrošnje posljedica je pesimizma potrošača čime se potvrđuje stara izreka kako tržištem dominiraju samo dvije emocije: pohlepa i strah. Pohlepa je izražena u godinama kada na tržištu sve izgleda besplatno i ne pita se za cijenu. Strah kao jedna od najstarijih ljudskih emocija ima moć potpuno paralizirati osobu i tržište. On je prevladavajuća emocija nakon nesreće čak i u situacijima kada realno ne postoji opasnost. Osjećaj nesigurnosti i traženje zaštite nesvjesne su reakcije i potrebno je dugo vremena da se osoba i tržište oslobode straha.

Prve naznake financijske krize u RH, na koju je HNB upozorio krajem 2008. godine, izazvale su paniku ulagača. To se osobito osjetilo na tržištu kapitala koje prethodi zbivanjima u realnom sektoru za šest mjeseca do godinu dana. Hrvatsko stanovništvo na prve naznake krize skresalo je potrošnju i počelo stvarati sigurnosne rezerve u strahu za vrijeme koje predstoji. Podaci HNB-a pokazuju kako se raspoloživi dohodak stanovništva počeo osjetno smanjivati tek krajem 2009. godine i to zbog nepovoljnih kretanja na hrvatskom tržištu rada i uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke građana. Smanjenje uvoza dodatno je smanjilo potrošnju stanovništva. Zbog pada potrošnje smanjeni su inflacijski pritisci i tijekom siječnja ove godine RH je prvi put zabilježila negativan rast cijena (deflacija) od 0,3 posto na godišnjoj razini. Cijene nekretnina u RH tijekom prošle godine pale su prosječno za 4,1 posto. Najjači udar na cijene nekretnina bio je u Zagrebu (prosječni pad za 5,2 posto). Prosječni pad cijena nekretnina na Jadranu iznosio je 3,6 posto. Hrvatski financijski sustav krajem prošle i početkom ove godine pokazuje visoku kunsku likvidnost. Kunska likvidnost hrvatskih poslovnih banaka dostigla je u veljači ove godine rekordnih 7,3 milijarde kuna. U hrvatskom financijskom sustavu postoji višak likvidnih sredstava, ali javlja se problem - kome ih plasirati. Plasmani sektoru poduzeća pokazuju umjereni rast, dok krediti sektoru stanovništva bilježe negativan trend. Poslovne banke pojačale su mjere naplate kredita i tijekom 2009. godine naplatile 4,8 milijardi kuna više nego što su odobrile novih kredita stanovništvu. Za odobrenje novih kredita stanovništvu banke su propisale stroge uvjete koji se teško mogu ispuniti jer je većina hrvatskih građana prezadužena. One osobe koje mogu ispuniti nove uvjete ne žele se zadužiti jer čekaju pad kamatnih stopa. Novčana masa M1, koja obuhvaća stanje gotovine i raspoloživa likvidna sredstva na računima pravnih i fizičkih osoba te depozite i oročene depozite u poslovnom bankama, prošle godine zabilježila je pad za 14,6 posto. Osnovni uzrok smanjenja novčane mase M1 je nedostatak sredstava na računima sektora poduzeća što je rezultiralo krizom likvidnosti. Oročeni depoziti stanovništva i pravnih osoba prošle godine su povećani i doveli do rasta eurizacije banaka. Poduzeća koja su ranije raspolagala viškovima novčanih sredstava potrošila su kunske depozite za podmirenje dnevnih potreba. Građani su svoja kunska sredstva povukli s tržišta kapitala te uložili u banke kao devizne depozite zbog straha da bi HNB mogao devalvirati nacionalnu valutu. Hrvatske poslovne banke nudile su građanima visoke kamatne stope u želji da prikupe što više depozita. Oročeni depoziti bili su najsigurniji oblik ulaganja u prošloj godini. Uz značajnu mjeru sigurnosti, oročeni depoziti nudili su visoke prinose koji su svojim graničnim vrijednostima dostizali premije rizika za ulaganja u dionice. Visoka kunska likvidnost hrvatskog financijskog sustava potaknula je pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Kamatne stope na kratkoročne kredite svoj vrh su dostigle polovinom prošle godine. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima prošle godine iznosila je 9,0 posto, a početkom ove godine smanjena je na 8,02 posto. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništva bez valutne klauzule, u što pripadaju i minusi na tekućim računima, početkom ove godine dohvatila je 12,0 posto. Za dugoročne kredite poduzećima s rokom otplate duljim od tri godine prosječa kamata prošle godine iznosila je 7,30 posto, a u siječnju ove godine povećala se na 7,68 posto. Rast kamatnih stopa na dugoročne kredite poduzećima povezuje se uz postupak velikog broja reprograma kredita. Poslovne banke su kod reprograma kredita, čija je naplata dolazila krajem prošle godine, ugradile višu premiju rizika i to je utjecalo na rast kamatnih stopa (cijene novca).

Vlada RH je u suradnji s HNB-om i HBOR-om pokrenula program mjera za ozdravljenje hrvatskog gospodarstva (tzv. model A i model B). Programom mjera poduzećima se tijekom 2010. godine ponudilo na raspolaganje 9 milijardi kuna pod povoljnijim uvjetima kako bi se snizile kamatne stope. HNB je izradio simulaciju učinka programa mjera Vlade RH pomoću tzv. stohastičkog modela opće ravnoteže RH. Model polazi od pretpostavke kako će program mjera Vlade RH dovesti do smanjenja prosječnih kamatnih stopa dugoročnog kreditiranja poduzeća za 0,5 posto godišnje u 2010. godini. Rezultati simulacije pokazuju kako bi opći pad kamatnih stopa za 0,5 posto doveo u 2010. godini do povećanja mase kredita poduzećima za 5,0 posto i rasta BDP-a za 0,5 posto zbog utjecaja na kratkoročno povećanje potrošnje i rast dohotka stanovništva. Potrošnja stanovništva, pod uvjetom da poduzeća iskoriste svih 9 milijardi raspoloživih sredstava, povećala bi se za 0,65 posto zbog očekivanog rasta zaposlenosti. Učinci programa Vlade RH u 2011. godini potpuno će izostati. Podaci o očekivanom rastu BDP-a i rastu potrošnje stanovništva pokazuju kako su predviđena sredstva nedostatna za ozbiljnije oživljavanje gospodarskih aktivnosti u RH na dugi rok. Najava guvernera kako HNB više neće smanjivati stopu obvezne rezerve poslovnih banaka ako Vlada ne pokrene reforme prijeti opasnošću da polovinom ove godine RH dotakne drugo dno nakon čega će oporavak hrvatskog gospodarstva biti još sporiji i teži. Sve pokazuje kako će oročeni depoziti i dalje biti najsigurnije ulaganje u RH. To znači da domaći poduzetnici i investitori najvjerojatnije i ove godine neće biti spremni preuzeti rizik u svoje ruke. Umjesto domaćih to će učiniti inozemni investitori koristeći se sredstvima oročenih depozita u hrvatskim poslovnim bankama. Cijena i rezultat bit će vidljivi za nekoliko godina.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

31.05.2019.

Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu re

Rast gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na 3,9%

30.05.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 3,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007., a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje.

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

28.05.2019.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija